Objavljeno: 11. jan 2011
Cijeli niz modernih znanstvenih otkrica pokazuju da je vitamin D odlucujuci za zdravlje. Veliki broj bolesti kao rak, dijabetes, multipla skleroza, depresija, neplodnost i mnoge druge bolesti mogu biti uzrokovane nedostatkom vitamina D. Nedavno su znanstvenici otkrili da se imunoloski sistem u tijelu ne moze aktivirati bez D vitamina. D vitamin ima 3 centralne funkcije: reguliranje imunoloskog sistema (obrambene sposobnosti tijela), reguliranje rasta stanica te reguliranje hormonske ravnoteze.
Stvara se pod utjecajem sunca, ima ga u plavoj ribi, ali mi ga dobivamo premalo. Vecina ljudi ima nedostatak D vitamina, pogotovo na sjevernoj zemljinoj polutci i narocito u zimskoj polovici godine. Ovo nije dobro jer su otkriveni snazni dokazi o povezanosti nedostatka D vitamina i rizika za mnoge bolesti i bolesna stanja organizma.
Pokazalo se da D vitamin daje znatnu zastitu protiv mnogih bolesti, od raka do neplodnosti i psihickih bolesti. Nedavno su znanstvenici na sveucilistu u Kopenhagenu dobili vazne uvide o tome kako nas vitamin D stiti od bolesti. Tim znanstvenika pod vodstvom profesora Carstena Geislera pokazali su naime da je vitamin D odlucujuce vazan za stanice obrambenog mehanizma, tzv T-limfocite. Glavna funkcija T-limfocita je kada otkriju neko strano tijelo/tvar u krvotoku da se bore protiv tog "uljeza". Medjutim ako u krvotoku nemamo dovoljno D vitamina T-limfociti se ne mogu uopce pokrenuti. Moze se reci da vitamin D djeluje kao jedna vrsta baterija bez kojih ove stanice ne mogu raditi.
Vitamin D takodjer pomaze da se imunoloski sistem ublazi, tj da ne podivlja sto inace moze dovesti do autoimunoloskih bolesti kada tijelo napada vlastite stanice. Moderno istrazivanje zadnjih godina je pokazalo da vitamin D moze pomoci u zastiti protiv dijabetesa tip 1 i tip 2, raka, multiple skleroze te psihickih bolesti kao sizofrenije i depresije. Naucnici su identificirali preko 2000 gena koji sprecavaju nastanke raznih bolesti a koji se aktiviraju uz pomoc D vitamina. Izgleda kao da nema kraja pozitivnim karakteristikama vitamina D koji je ukljucen u tako mnoge zivotno vazne funkcije. Zasto onda polovica covjecanstva pati od nedostatka ove vazne supstance?
Sunce je izvor D vitamina
Znanstvenici smatraju da markantno povecanje neodostatka vitamina D posljednjih godina ima veze sa mnogim upozorenjima o stetnosti sunca. Tvrdi se da previse sunca moze izazvati rak ali je istovremeno doslo do paradoksalne situacije da jednostavno dobivamo premalo sunca. Iako sunce moze izazvati rak koze, dovoljno D vitamina koji se stvara pod utjecajem sunca moze biti zastitni faktor koji sprecava nastanak raka. Izvor vitamina D je suncevo svjetlo. Ljeti je dovoljno boraviti 20 minuta na suncu svaki dan da bi se napunile rezerve D vitamina sto odgovara dozi od 250 mikrograma. Da bismo istu kolicinu dobili iz drugih izvora osim sunca, trebali bi smo primjerice pojesti 1 kg lososa, 50 casa mlijeka ili 50 multivitaminskih tableta. Ovo je doza 50 puta veca od dnevne doze od 5 mikrograma koja je odredjena sluzbenim preporukama.
Moze li doci do predoziranja vitaminom D? Neka istrazivanja su pokazala da je potrebno preko 1000 mikrograma dnevno da bi kod zdrave osobe izazvalo povracanje, glavobolju ili srcane probleme, ali potrebno je vise istrazivanja da bi se ustanovile moguce kontraindikacije kod dugorocnog predoziranja i iz tog razloga su strucnjaci pazljivi kod odredjivanja sluzbenih preporuka. Medjutim sve vise znanstvenika trazi da se sluzbene preporuke o preporucenoj dozi D vitamina kao dodatka prehrani promijene zbog sve vise znanstvenih dokaza koji upucuju na pozitivne efekte vitamina D na zdravlje. Profesor Carsten Geisler smatra da se jos ne zna tocno koja je optimalna koncentracija vitamina D u krvi, tj koja kolicina je potrebna da nas zastiti protiv infekcija i bolesti, ali da je svakako korisno i za zdrave osobe da preventivno uzimaju vitamin D kao dodatak prehrani.
Reguliranje imunoloskog sistema
Nedostatak D vitamina povecava rizik za obolijevanje od autoimunoloskih bolesti kao multiple skleroze i reumatoidnog artritisa. Kada pricamo o imunoloskom sistemu ili obrambenoj sposobnosti organizma moramo znati da imunoloski sistem moze biti i nas prijatelj ali i neprijatelj. Ako je preslab postajemo podlozni infekcijama, a ako djeluje prejako i nepravilno moze ostetiti nase tijelo jer moze dovesti do alergija i autoimunih bolesti. D vitamin ima vise funkcija koje i stimuliraju i ublazavaju aktivnost imunoloskih stanica.
D vitamin se brine za imunoloske reakcije u tijelu koje trebaju onesposobiti strana tijela, ali isto tako sprecava da imunoloski sistem napadne vlastito tijelo. Istrazivanja su pokazala da postoji veza izmedju nedostatka vitamina D i bolesti koje nastaju kad imunoloski sistem napada vlastito tijelo (autoimunoloske bolesti) npr nervne stanice (multipla skleroza), stanice koje proizvode inzulin (tip 1 dijabetes), stanice zglobova i hrskavice (reumatoidni artritis), stanice koze (djecji ekcem i psorijaza) te stanice u crijevnoj stijenci (upalni procesi u crijevima).
D vitamin ima stoga vitalnu ulogu kao regulator imunoloskog sistema. Kod osoba sa niskim razinama D vitamina u krvi ustvrdjeno je cesce obolijevanje kako od autoimunoloskih bolesti tako i od infektivnih bolesti npr prehlade i gripe, koje bi u normalnom slucaju savladao tjelesni imunoloski sistem.
Reguliranje rasta stanica
Moguce je da oboljenja od raka imaju veze sa nedostatkom D vitamina. D vitamin ima puno utjecaja na rast stanica i promjene na stanicama sto ga cini vrijednim oruzjem protiv raka. Posljednjih godina proveo se cijeli niz istrazivanja koja su pokazala vezu izmedju niskih razina D vitamina i povecanog rizika za 17 oboljenja od raka, kao raka dojke, bubrega, prostate i pluca. Istovremeno istrazivanja pokazuju da dnevni unos od 25 mikrograma (1000 internacionalnih jedinica) moze za 40-75% smanjiti rizik za oboljenje od raka pluca, dojke, gusterace i debelog crijeva.
Do raka dolazi uslijed nekontroliranog razmnozavanja stanica a D vitamin stimulira najmanje 3 gena koji mogu zaustaviti rast stanica. Sprecavanje rasta stanica je neophodno zato da bi se organi mogli pravilno razvijati kod nerodjenih beba u stomaku, da bi se imunoloske stanice zaustavile u svom agresivitetu, da bi se kosti i misici pravilno razvijali te da bi probava i izmjena tvari funkcionirala kako treba. Zato nedostatak D vitamina moze prouzrokovati poremecaj ovih vaznih funkcija u tijelu.
D vitamin upravlja rastom stanica koze. Psorijaza i djecji ekcem su kronicne bolesti do kojih dolazi kad se stanice koze razmnozavaju na krivi nacin sto moze dovesti do upalnog procesa. D vitamin zaustavlja upalne procese i regulira rast stanica koze, zato se cesto koristi u terapiji psorijaze.
Reguliranje hormona
Hormonalna ravnoteza ima utjecaja na sve procese u tijelu a zavisna je o dovoljnoj kolicini D vitamina. Ima naznaka da je D vitamin odlucujuci za plodnost. D vitamin osigurava ravnotezu medju hormonima u tijelu. Premalo D vitamina smanjuje nivo jednih hormona i podize nivo drugih, sto moze dovesti do poremecaja i bolesti. Nove studije ukazuju da D vitamin igra znacajnu ulogu za mogucnost zaceca i plodnost uopce. 2008 godine dva neovisna znanstvena tima iz USA i Australije pokazali su neosporivu vezu izmedju nedostatka D vitamina i plodnosti kod zena te kvalitete sperme kod muskaraca. U jednoj od studija je pokazan niski nivo D vitamina kod 90% zena koje su imale probleme sa ovulacijom, dok je druga studija pokazala da je 33% muskaraca sa problemima plodnosti imalo nedostatak D vitamina.
Tocni mehanizmi su jos nepoznati ali odredjeni faktori ukazuju na to da je D vitamin ukljucen u proces sazrijevanja spolnih stanica. Mnogi znanstvenici izrazavaju bojazan da je upravo nedostatak vitamina D razlog za rastucu neplodnost. Zato upotreba D vitamina kao dodatka prehrani moze biti dobra i manje rizicna alternativa postojecim metodama stimuliranja plodnosti.
Opcenito je poznato da je D vitamin neophodan za absorpciju kalcija i time vazan u sprecavanju osteoporoze i "engleske bolesti" (rahitisa) koja ima za posljedicu nepravilan razvoj kostiju. Osim toga je pokazano da D vitamin ima djelovanje na funkcije mozga. D vitamin stimulira rast nervnih stanica i stvaranje neurotransmitera, sto moze objasniti vezu izmedju nedostatka D vitamina i rizika za razvijanje shizofrenije. Vjeruje se i da vitamin D ima antidepresivni efekat jer sprecava inflamatorne reakcije i regulira ravnotezu kalcija u nervnom sistemu.
Nedavno su dvije evropske studije pokazale ocitu vezu izmedju nedostaka vitamina D i poteskoca s ucenjem sto moze bit znak rane demencije kao npr Alzhajmerove bolesti. Sto su osobe imale nizi nivo D vitamina to su losije rezultate pokazale u mentalnom testu. Osobe sa najvisim nivoom D vitamina pokazale su dvostruko bolji rezultat nego osobe sa najnizim nivoom vitamina.
Kako dobiti u sebe dovoljno D vitamina
U praksi imamo samo dva dobra izvora: redovito izlaganje jakom suncu ili dodatak prehrani. Suncajte se 15-30 minuta na jakom suncu sa izlozenim nepokrivenim dijelovima tijela bez zastitnog faktora, bez da izgorite naravno. Da bi doslo do efektivnog stvaranja D vitamina u vasem tijelu, sunce mora biti tako visoko da je vasa sjena kraca od vaseg tijela.
Kod nedostatka sunca, u zimskoj polovici godine ili kod neredovitog izlaganja suncu preporucuje se dodatak D vitamina. Stariji preparati sadrze vrlo male doze kao npr 400 IJ (internacionalnih jedinica) prema zastarjelim prehrambenim preporukama. Noviji preparati postoje na trzistu koji sadrze 2000 IJ. Umjerena doza za prevenciju bolesti za odrasle je 2000 IJ, za djecu ispod 10 godina 1000 IJ. Kod bolesti potrebno je uzimati 2-3 puta vecu dozu. Ponekad se D vitamin pise u mikrogramima: 1 mikrogram D vitamina odgovara 40 IJ (internacionalnih jedinica). 2000 IJ odgovara dakle 50 mikrograma. Tocno koja kolicina je pojedincu potrebna moze se odrediti testom iz krvi 25-OH-D (25 hydroxy vitamin D test) ako naidjete na lijecnika koji je voljan dati uputnicu za ovaj jednostavni test. Moguce je da vas lijecnik nije ni cuo za ovaj test jer je vaznost D vitamina kao dodatka prehrani postala aktuelna tek zadnju godinu-dvije. Rezultat ovog testa trebao bi biti izmedju 50-80 ng/mL (ili 125-200 nmol/L).
Vrlo je tesko da dodje do predoziranja. Kod svih poznatih raportiranih slucajeva trovanja D vitaminom osobe su uzele najmanje 30 000 IJ na dan, dakle oko 10 puta vise nego sto se ovdje preporucuje. Sigurnim se smatra sve do 10 000 IJ dnevno, ali radi svake slucajnosti kod uzimanja preko 4000 IJ dnevno potrebno je napraviti test utvrdjivanja vrijednosti D vitamina u tijelu. Vazno je da oblik D vitamina kojeg uzimate kao dodatak prehrani bude D 3 (kolekalciferol).
U mojoj obitelji uzimamo dodatak D vitamina od ljeta 2009. To je bilo vrijeme kada je nastupila histerija oko svinjske gripe i ja sam puno istrazivala cime mogu zastiti djecu bez da ih cijepim (cjepivo nije dolazilo u obzir). Tada sam naucila puno o D vitaminu i otada ga svi uzimamo kao dodatak prehrani. Muz i ja po 2000 IJ, djeca po 1000 IJ. Mladji sin koji jos ne zna gutati kapsule dobiva D vitamin u kapima. Nismo bili ozbiljnije bolesni vec dvije zime. Ja koja sam ranije vukla prehlade sa zacepljenim nosem i upaljenim sinusima po 15-20 dana, sada osjetim da nam je virus prehlade dosao tako sto malo smrcam jedan dan i to je to. Naravno da i dobra prehrana igra veliku ulogu u jacanju imunoloskog sistema. Zato bih rekla da je dobitna kombinacija: LCHF prehrana + dodatak D vitamina i Omege 3. Potreba za D vitaminom i omegom 3 moze se zadovoljiti npr proizvodima Green Pasture.
Ovo ce se vrlo tesko probiti unutar okvira sluzbene medicine. Sigurno vec i sami pogadjate zasto: jedan najobicniji vitamin je poprilicno jednostavan i jeftin nacin odrzavanja dobrog zdravlja a ne moze se patentirati. Od cega ce onda Big Pharma zaradjivati basnoslovne sume novaca koje inace zaradjuje prodavajuci kojekakve lijekove i bolesnima i zdravima? Citajte, razmisljajte, izmjenjujte misljenja, komentirajte. Postanite eksperti za vlastito tijelo i preuzmite odgovornost za svoje zdravlje.