Prekomjerna kiselost organizma

Prekomjerna kiselost organizma

Umor, nezdrave navike i stres su posljedica prekomjerne kiselosti

slabost

Na kiselinsko-baznu (pH) ravnotežu organizma najviše utječu prehrana i nekretanje, a mnoge bolesti i poremećaji nastaju iz neravnoteže kiselina i lužina u organizmu

Objavljeno: 31. dec 2014 | Sanja Rapaić

Kronični umor, oslabljen imunitet, česte promjene raspoloženja, kilogrami koji se lako gomilaju, a teško skidaju... Krivac za te i niz drugih problema, može biti poremećena kiselinsko-bazna ravnoteža u organizmu.

Jednostavnim testiranjem kod kuće, možete utvrditi koliki je pH vašeg tijela. Otkrijete li da ste "prekiseli", s novom godinom započnite sa zdravom alkalnom prehranom koja je postala svjetski trend te su joj se okrenule i brojne zvijezde poput Victorije Beckham i Gwyneth Paltrow. Za samo 30 dana alkalna prehrana, može pomoći tijelu da postigne i održi zdravu pH-razinu i napuni se energijom.

wikipedia: PH balans - mjera kiselosti odnosno lužnatosti...

Pojam kiselinsko-bazne ravnoteže u vrhu je zanimanja stručnjaka jer mnoge bolesti i poremećaji proizlaze iz neravnoteže kiselina i lužina u tijelu. Mjera kiselosti, odnosno lužnatosti je pH. Na skali od 0 do 14, pH 7 označava neutralnu otopinu (voda), pH niži od 7 kiselu, a viši od 7 lužnatu otopinu.

Budući da voda čini čak 70 posto ljudskog tijela, pH-ravnoteža organizma uspostavljena je onda kada se pH-vrijednost kreće u rasponu od 6-7,5. Da bi krvne stanice normalno funkcionirale, pH-vrijednost krvi mora biti u uskom rasponu između 7,35 i 7,45 - kaže dr.sc. Darija Vranešić Bender, klinički nutricionist u Centru za kliničku prehranu KBC Rebro.

Na kiselinsko-baznu ravnotežu utječe čitav niz čimbenika, od prehrane i tjelovježbe, do tvari iz okoline koje dospijevaju u organizam putem pluća, kože i probavnog sustava.

Glavni sustavi za reguliranje kiselinsko bazne ravnoteže u tijelu su puferski sustavi u krvi, pluća i mijena plinova te bubrezi. Zbog niza patoloških razloga te utjecaja čimbenika iz hrane i okoline taj sustav može biti narušen, a ravnoteža kod modernog čovjeka uglavnom je pomaknuta na stranu viška kiselina u tijelu - kaže naša sugovornica.

Ističe da su u regulaciju pH-ravnoteže uključene i tjelesne funkcije poput disanja, izlučivanja, probave i staničnog metabolizma. Tijekom procesa probave, na pH-ravnotežu organizma utječe lučenje sokova želuca i gušterače koji ulaze u krvotok.

Dok jedemo, želudac luči iznimno kiselu kloridnu kiselinu, a gušterača bikarbonate koji su lužnati. U normalnim uvjetima, neposredno nakon obroka dolazi do promjene pH-vrijednosti krvi, koja se potom vrlo brzo vraća u normalu. No ako se probavni sokovi ne luče u pravilnim omjerima, pH-ravnoteža organizma može biti narušena. Neki znanstvenici vjeruju da je upravo nedostatno lučenje bikarbonata glavni uzrok zakiseljenja organizma. Na pH-ravnotežu utječu i proljevi koji mogu rezultirati gubitkom bikarbonata te povraćanje koje za posljedicu može imati gubitak kiseline - pojašnjava.

Okidač zakiseljavanja organizma može biti i kroničan stres, premalo kretanja, ali i intenzivna tjelovježba pri kojoj se kratkoročno stvaraju veće količine mliječne kiseline. Kiselost je često posljedica loše prehrane.

Zapadnjački tip prehrane uključuje velike količine mesa, jaja, mlijeka i mliječnih proizvoda, namirnice bogate bijelim brašnom i šećerom te mnogo gaziranih pića, a malo svježeg povrća i voća. Sve te namirnice razgradnjom daju produkte koji zakiseljavaju organizam, za razliku od povrća i voća koji produktima razgradnje povećavaju alkalne rezerve organizma - upozorava.

Ističe da i nezdrave navike, poput pušenja i pijenja alkohola, potiču stvaranje kiseline, dok zdrave navike poput umjerene tjelovježbe pridonose uspostavljanju pH-ravnoteže. Gomilanju kiselina pridonosi i stres pa su joga, duboko disanje i duge šetnje sjajni načini da smanjite stres, a time kiselost.

Smanjite unos mesa, a povećajte unos zelenog povrća

Na jelovniku bi trebalo biti samo 30 posto "kisele" hrane poput mesa i ugljikohidrata, a 70 posto alkalnih namirnica (povrće i mahunarke). Prednost dajte tamnom i zelenom povrću poput cikle, brokule, špinata, kelja, graška, i graha.

Dan je dobro započeti čašom vode sa sokom od pola limuna

Ujutro na tašte popijte čašu vode sa sokom od pola limuna koji je prirodni alkalizator, a prije spavanja čašu vode sa žličicom vitamina C u prahu. U prehrani smanjite visokoproteinsku hranu, procesuirane žitarice, kavu, čaj i alkohol.

Svaki dan jede se porcija špinata, kelja ili kupusa

Na jelovnik uvrstite proso, bademe i divlju rižu te maslinovo ulje. Svaki dan pojedite porciju špinata, kelja ili kupusa. Smanjite količinu mesa, jaja, rafiniranih šećera, bijelog brašna i mliječnih proizvoda. Umjesto govedine i piletine odaberite ribu i janjetinu.

Nuspojave kiselosti: Dijabetes, upale, osteoporoza...

Kiselost organizma prate i kronične upale, visok krvni tlak, dijabetes, problemi s mjehurom i bubrezima. Proces starenja se ubrzava, kosti postaju krhke, povećava se rizik od osteoporoze, a može se javiti bol u zglobovima i mišićima.

izvor:

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *