Svaki treći Evropljanin nosi karcinom

Svaki treći Evropljanin nosi karcinom

Svakom trećem Evropljaninu dijagnostikovan je karcinom

cancer

Broj oboljelih od karcinoma će rasti, ali treba potencirati priču da je rak izlečiva bolest kada se na vrijeme dijagnostikuje

Objavljeno: 23. apr 2015

Karcinom je odavno svjetski problem, stručnjaci najavljuju povećanje broja oboljelih, ali se lijek, baram onaj u obliku "čarobne pilule", ne nazire. Jedna od ustanova u kojoj se liječi veliki broj pacijenata iz okruženja od gotovo svih vsrta zloćudnih tumora je i Institut za onkologiju i radiologiju Srbije.

Direktor Instituta prof. dr. Radan Džodić u razgovoru za Anadolu Agency (AA) ističe da je najvažnije od svega da, kao sve druge, i zloćudne bolesti, ono što mi zovemo "rak", može da se dijagnostikuje na vrijeme i da se izliječi.

"Imam na hiljade pacijenata koji su zaboravili od čega su lečeni. Zašto, pa zato što ih na vreme operišete. Tu je primena ne samo hirurgije i citostatika nego i drugih vidova lečenja. Tu je radio i hormonska terapija koja može značajno da produži život i, najzad, ako u prvom stadijumu dijagnostikujete zloćudni bolest najjednostavnijom hirurškom metodom možete da postigete izlečenje", rekao je Džodić odgovarajući na pitanje da li je rak izlečiv.

Komentarišući sve učestaliji strah kod ljudi od potencijalnog oboljevanja od neke vrste karcinoma, on ukazuje da treba razbijati famu budući da su to, uz bolesti srca i krvnih sudova, bolesti modernog doba.

Svaki treći Evropljanin ima dijagnostikovan rak

Mediji, kaže Džodić, mogu da potenciranjem ove priče značajno pomognu u borbi protiv raka.

"Ako svaki treći Evropljanin šeta sa dijagnostikovanim rakom, to više nije tabu tema, o tome moraju svi da govore, ali poruka mora da bude da je rak izlečiva bolest i da pacijent ima veoma kvalitetan život", ukazuje Džodić i naglašava da se blagovremenim otkrivanjem, uz angažovanje cijelog društva, može voditi uspješna borba protiv bolesti karcinoma.

Prvi zapis da je neko oboleo do karcinoma dojke datira još od oko tri hiljade godina p.n.e. i, iako je ljudska civilizacija zajedno sa medicinom napredovala, slaže se profesor Džodić, danas ne postoji lijek koji liječi rak, smatra i da neće biti pronađen baš uskoro, ali da "već postoje lijekovi koji u četvrtom stadijumu mogu da uvedu u hronični problem bolesnika i da deset godina prima lijek".

Prenoseći iskustva iz ličnih istraživanja za lijek protiv raka sprovedenih prije više od dvadest godina Džodić, koji je redovni profesor na Medicinskom fakultetu u Beogradu, pojašnjava da je taj lijek sada u prvoj liniji primjene protiv raka debelog crijeva sa metastazama u jetri.

"Taj lek se ispituje najmanje 40 godina da bi postao lek, naravno da farmaceutska industrija investira u nove lekove i kad uloži milijardu taj novac mora i da vrati. Međutim, ako taj lek pomaže da neko duže živi, to je dobra investicija. Uopšte, lečenje i dijagnostičke procedure, sve je jako skupo. Ono što je u nekim zemljama priznato kao lek, kod nas još nije", naveo je istaknuti hirurg i specijalista u oblasti onkoligije odbacivši mogućnost da farmaceutska industrija diktira broj obolelih od raka.

Nasuprot, kako je dodao, farmacutska industrija ulaže u inovativne lijekove i sredstva, posebno ona koja se određuju na osnovu genetike. Džodić, koji je zajedno sa francuskim istraživačima tražio lijek za rak, navodi primjer da se samo u Francuskoj šest hiljada istraživača bavi osnovnim istraživanjima.

"To je svetski problem. Ne može danas sa sigurnošću da se kaže našli smo lek za rak, ja to neću doživeti. Pretpostavljam, naći će se lek... Treba još ozbiljnih istraživanja. Narod misli da je to čarobna pilulica. Ja mislim da je to izbegavanje faktora rizika, čistija planeta", kazao je između ostalog prvi čovjek Instituta za onkologiju i radiologiju Srbije.

Na pitanje zašto se ljudi, bez obzira na toliko alternativnih ponuda, ipak, sa optimizmom obraćaju onkolozima, savjetuje potencijalnim pacijentima da ne idu takozvanim izcjeliteljima, jer, kako je naglasio, da to što oni koriste "radi" već bi neka snažna farmacutska firma prisvojila i zaradila novac.

"Prevariti bolesnog čoveka koji se hvata za slamku strašan je kriminal", poručio je Džodić.

Srbija po broju umrlih od raka na drugom mjestu u Evropi

Zloćudne bolesti u Srbiji, zemljama u okruženju, ali i cijelom svijetu su u stalnom porastu. Prema podacima Instituta za javno zdravlje Srbije, godišnje u toj zemlji od svih vrsta raka oboli više od 37 hiljada ljudi, pritom od raka godišnje umre 21 hiljada ljudi.

Srbija je po broju obolelih na 18. mjestu u Evropi, a po broju umrlih na drugom, odmah poslije Mađarske. Smrtnost je slična i u zemljama okruženja.

Glavni faktor porasta zloćudnih bolesti u svijetu, prema riječima profesora Džodića, je povećanje zagaživača, a pojedinačni faktor na prvom mjestu je pušenje, koje je u 98 posto slučajeva uzrok raka pluća.

Tumori kože su najčešći, od njih godišnje oboli peko 6,5 hiljada osoba, među kojima više od pet hiljada muškaraca i pritom je smrtnost enormna. Na drugom mjestu su pacijetkinje sa rakom dojke gdje u Srbiji godišnje od ove vrste karcinoma oboli oko 4.600 žena, ali deset posto njih na prvom pregledu ima četvrti stadijum bolesti.

Kako ocjenjuje istaknuti specijalista u liječenju te vrste teških oboljenja, to je ono što je poražavajuće. Dodaje da je i ozbiljan problem sa rakom grlića materica i da je on jedno vrijeme, što se tiče žena u Evropi, bio najčešći u istočnoj Srbiji i Rumuniji, a da sad to neslavno mjesto zauzima Bosna i Hercegovina.

"Radi se o virusnoj upali, odnosno virusno-prenosivoj bolesti i moglo bi da se edukacijom i sekundarnom prevencijom smanji broj umrlih", ističe doktor Džodić podsjetvši da je u Srbiji još prije dest godina započeta sekundarna prevencija.

Primarna prevencija, kako podvlači, podrazumijeva izbjegavanje faktora rizika, u prvom planu pušenja, gojaznosti, konzumiranja alkohola, čime bi se za tridest posto umanjio broj novoobolelih od raka, ali i drugih hroničnih nezaraznih bolesti, poput infarkta i slično.

"Kod nas, bez obzira na to što je starosna dob jedan od faktora, postoji fenomen da sve mlađi ljudi obolijevaju od zloćudnih bolesti", konstatovao je ovaj poznati medicinski stručnjak.

U Srbiji je od 2013. godine zakonom uvedena obaveza sekundarne prevencije. Ona podrazumijeva rano otkrivanje karcinoma dojke, grlića materice i debelog crijeva i kada se obuhvati obaveza za više od 75 posto stanovništa onda će, podvlači profesor Džodić, padati smrtnost pa će za deset godina imati manje umrlih.

Lider u regionu za liječenje raka

Institut za onkologiju i radiologiju Srbije je najstarija ustanova na prostoru bivše Jugoslavije, specijalizovana za liječenje bolesti karcinoma. Postoji 75 godina i u nekim segmentima hirurgije, a zatim radio i hemoterapije lider je u regionu. Tu postoji genetska i imunološka laboratorija gdje se istražuje rak.

Ova ustanova je u ozbiljnim medicinskim časopisima objavila oko sto naučno-istraživačkih radova. U regionu je lider i u liječenju raka štitaste žlijezde i medicinski stručnjaci imaju sopstvene metode. Takođe, vrši se i rekonstrukcija nerava nakon operacije te vrste raka.

Dobar dio onkologa iz ove zdravstvene ustanove usavršavao se Francuskoj i model borbe protiv raka iz te zemlje od ove godine biće primjenjivan i u Srbiji.

Institut za onkologiju i radiologiju je jedan od osnivača i aktivni član Evropskog udruženja kancerskih instituta (EOCI) i Evropskog udruženja za istraživanje raka (EACR).

Prvo udruženje za borbu protiv raka osnovano je u SAD 1913. godine 1927. godine, kao treće u svijetu, osnovano je Jugoslovensko društvo za izučavanje i lečenje raka. (AA)

izvor: 24sata.info-226820