Previše slatkiša uzrokuje depresiju
Objavljeno: 22. nov 2014
Previše šećera u ishrani, ne samo da dovodi do gojenja, nego i depresije, anksioznosti i stresa, pokazalo je novo istraživanje.
Ishrana bogata fruktozom čini simtome depresije i anksioznosti gorim kod tinejdžera. Takođe, mijenja način na koji se mozak nosi sa stresom. Fruktoza je šećer koji se prirodno nalazi u voću i povrću, ali se takođe dodaje prerađevinama, prenosi RTRS.
Naučnici su otkrili da je ova vrsta šećera povezana sa modernom "epidemijom" kancera, srčanih bolesti, hipertenzije, oštećenja bubrega, dijabetesa tipa 2, pa čak i demencije. Preduga izloženost stresu može povećati krvni pritisak, oštetiti imuni sistem, povećati rizik od srčanih bolesti, doprinijeti neplodnosti i ubrzati starenje.
U okviru studije sprovedene na Univerzitetu Emori u Atlanti, predvođene dr Konstans Herel, pacovi su dobijali ili standardnu hranu ili onu bogatu fruktozom. Poslije deset nedjelja oni su izloženi stresu.
Ispostavilo se da su mlađi pacovi koji su dobijali hranu bogatu fruktozom imali drugačiju reakciju na hormon stresa i proizvodili više kortizola, nego odrasli pacovi. Naučnici su otkrili da je usljed drugačije ishrane došlo do promjene u povezanosti između različitih djelova mozga koji regulišu reakcije tijela na stres. (MOJportal)
izvor: mojportal.ba203598
Šećer je opasniji za organizam nego što se vjeruje
Objavljeno: 28. okt 2015
Unos prevelike količine šećera u organizam veća je prijetnja za metabolizam i zdravlje nego što se dosad vjerovalo, pokazalo je nedavno provedeno istraživanje čiji su rezultati objavljeni u stručnome časopisu Obesity.
Smanjenje količine šećera u prehrani tijekom samo devet dana značajno je poboljšalo zdravstveno stanje grupe mladih koji su sudjelovali u istraživanju što ga je proveo pedijatar endokrinolog u dječjoj bolnici UCSF Benioff u San Franciscu, Robert Lustig, javlja Hina.
Grupi od 43 pretile djece i tinejdžera u dobi od devet do 18 godina koji su se u klinici liječili od posljedica pretilosti, poput primjerice visokoga krvnog pritiska ili povišenog kolesterola, tijekom devet dana količina šećera u prehrani je smanjena i zamijenjena namirnicama bogatima škrobom.
Svakodnevno su konzumirali istu količinu kalorija kao i obično, šećer u hrani smanjen je s 28 posto na 10 posto, a fruktoza, koja se smatra posebno problematičnom, smanjena je s 12 posto na četiri posto ukupnih kalorija.
Bilo je dopušteno konzumiranje voća, a zašećerena hrana zamijenjena je hranom koja sadrži škrob, pecivima, žitaricama i tijestom.
Nakon devet dana liječnici su ustanovili da se metaboličko zdravlje djece popravilo na svim razinama - smanjeni su krvni pritisak, 'loš' kolesterol i trigliceridi, razina inzulina u krvi smanjena je za trećinu, a funkcija jetre se poboljšala.
Kalorije iz šećera su najgore jer se u jetri pretvaraju u masnoću, rezultiraju otpornošću na inzulin te dovode do opasnosti od razvoja dijabetesa, srčanih i bolesti jetre, kazao je dr. Lustig, objasnivši da velika količina šećera ne predstavlja opasnost za organizam zbog kalorija već zbog napora koji metabolizam 'ulaže' kako bi ga preradio.
Unatoč rezultatima Lustigova istraživanja, mnogi mu kolege predbacuju na premalenom uzorku na kojemu je ono provedeno. Profesor nutricionizma na londonskom King's Collegeu Tom Sanders kaže da studiju treba uzeti s malom skepsom jer nije bilo usporedne grupe pacijenata koji bi nastavili s konzumiranjem zašećerene hrane.
No Lustig i kolege nadaju se da će proširiti studiju kako bi se ustanovilo imaju li promjene na bolje, koje se događaju eliminacijom velike količine šećera u prehrani dugoročan učinak.
izvor: mojportal.ba-220777