Pljušte presude protiv države

Pljušte presude protiv države

Dervo Sejdić
Dervo Sejdić

• Svaka od dosadašnjih presuda u prvi plan stavlja građanina - a ne etnonacionalnu pripadnost - čime se ruši njihov koncept vladanja

Objavljeno: 17. sep 2016 | M. Osmović

Presude Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu konačne su i obavezujuće, ali njihova provedba zavisi od političke volje i dogovora šefova stranaka na vlasti - Bakira Izetbegovića (SDA), Dragana Čovića (HDZ), Milorada Dodika (SNSD), Mladena Bosića (SDS)! Ne pomažu ni intervencije Komiteta ministara Vijeća Europe, ništa ne vrijedi ni to što je Kaznenim zakonom BiH propisano da je teško kazneno djelo neprovođenje presuda ovog suda za što je zaprijećena zatvorska kazna.

Slučaj Samir Šlaku

Vijeće ministara upoznalo se i sa detaljima posljednje presude Europskog suda za ljudska prava u korist 53-godišnjeg Samira Šlakua iz Sarajeva. On je tužio BiH jer mu nije dozvoljeno da se kao pripadnik nacionalne manjine kandidira za Dom naroda Parlamenta BiH i člana Predsjedništva BiH.

Šlaku je pripadnik albanske nacionalne manjine, aktivan je u društvenom i političkom životu i njegova apelacija u Strasborugu je uvažena, a presudom je BiH naređeno da iz svog Ustava otkloni odredbe koje diskriminiraju građane koji se ne izjašnjavaju kao Bošnjaci, Hrvati ili Srbi.

Zanimljivo je da na suđenju u Strasborugu Samir Šlaku nije imao odvjetnika i dozvoljeno mu je da zastupa samog sebe, a BiH je zastupala Zikreta Ibrahimović. Ona je kao argument navela da se država BiH ne može smatrati odgovornom za ustavne odredbe jer je Ustav dio međunarodnog ugovora - Daytonskog mirovnog sporazuma. Europski sud to nije uvažio.

Šlaku je uz tužbu protiv države priložio i potvrdu koju mu je 2010. godine izdalo Središnje izborno povjerenstvo (SIP) BiH u kojoj stoji da kao pripadnik nacionalne manjine nema pravo da se kandidira. U ovom slučaju Ustavni sud BiH se te godine proglasio nenadležnim.

Sud u Starsborugu zaključio je da Ustav BiH pravi razliku između pripadnika konstitutivnih naroda i pripadnika "ostalih" i da njih diskriminira čime se najdirektnije krši Europska konvenciju o ljudskim pravima i slobodama čiji je BiH potpisnik.

Rušenje koncepta vladanja

I u slučaju Šlaku, Vijeće ministara je donijelo Akcijski plan provedbe presude Europskog suda za ljudska prava i to je već četvrti takav plan samo s drugim imenima. Naime, ovo je četvrta presuda protiv BiH zbog diskriminacije i nijedna nije provedena - sve skupljaju prašinu u ladicama državnih vlasti. Ruku na srce, Vijeću ministara ruke su svezane i ostat će sve dok šefovi političkih stranaka ne odobre provođenje presuda.

Oni to neće jer se očigledno plaše za svoje osobne pozicije - svaka od dosadašnjih presuda, a bit će ih još u prvi plan stavlja građanina a ne etnonacionalnu pripadnost čime se ruši njihov koncept vladanja.

U ladicama stoje i tri rezolucije i jedna odluka Komiteta ministara Vijeća Europe koje nadzire provođenje presuda Europskog suda za ljudska prava, a kojima se od vlasti BiH traži da odmah promijene Ustav i izbace diskriminirajuće odredbe.

Još prije sedam godina donesena je presuda u korist Derve Sejdića i Jakoba Fincija iz Sarajeva koji su tužili državu zbog diskriminacije jer nije im dozvoljeno da se kandidiraju kao pripadnici nacionalnih manjina, romske i jevrejske, za Dom naroda Parlamenta BiH i Predsjedništvo BiH.

NIkada presuda nije provedena i izgleda da još samo služi kao zastavica za mahanje borcima za ljudska prava. Prije dvije godine presudu u svoju korist dobila je Azra Zornić iz Sarajeva koja je zbog diskriminacije također tužila BiH.

U ovoj godini Europski sud za ljudska prava donio je dvije presude protiv BiH - jedna je u korist liječnika Ilijasa Pilava kojem nije dozvoljeno da se kao Bošnjak kandidira za člana Predsjedništva BiH iz Republike Srpske, a druga je u korist Samira Šlakua.

Tražio odštetu od 128.250,75 eura

Samir Šlaku podnio je Europskom sudu za ljudska prava i zahtjev da mu BiH isplati odštetu u iznosu od 128.250,75 eura - izračunao je da toliko iznosi razlika između plaće izaslanika Doma naroda Parlamenta BiH i njegove plaće za četiri godine. Tražio je da mu se isplati i 20.000 eura na ime nematerijalne štete.

Sud je ove njegove zahtjeve odbacio. Također je odbačen i Šlakuov zahtjev da mu se na ime troškova isplati 1.404 eura jer ga je podnio nakon isteka roka.

izvor: dnevni-list.ba

Pretraga: 10594 - Pljušte presude protiv države
Trajni link: http://sanela.info/blog/stolac_bola/?p=10594