Hrvatska će tražiti federalizam u BiH

Hrvatska će tražiti federalizam u BiH

MIJENJAJU SE PRIORITETI - OTKRIVAMO: ZAOKRET U VANJSKOPOLITIČKOJ STRATEGIJI - Hrvatska će tražiti federalizam u Bosni i Hercegovini

Andrej Plenković
Andrej Plenković

Objavljeno: 17. okt 2016 | Robert Bajruši

Politički odnosi s Bosnom i Hercegovinom postat će glavna točka vanjskopolitičke strategije Vlade Andreja Plenkovića. A ova strategija temeljit će se na tri osnovne premise: prvo, sve će se raditi u dogovoru s predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović jer je u pitanju državna politika, drugo, smatramo da je širi interes da BiH postane dio Europske unije i NATO, i treće, podržat ćemo tamošnje dogovore koji se vode oko ravnopravnosti triju naroda i federalizma, jučer nam je potvrdio vjerojatno jedan od najvažnijih članova buduće Plenkovićeve Vlade, u razgovoru o vanjskoj politici i glavnim prioritetima.

Kako Sabor još nije formalno potvrdio novu Vladu, sugovornik je pristao na razgovor uz uvjet anonimnosti. Međutim, potvrdio je da postoje ozbiljni planovi za vođenje puno intenzivnije politike prema BiH, a identičnu procjenu dobili smo prije toga i u predsjedničkom uredu, što pokazuje da se radi o koordiniranoj strategiji.

Usto, izvjesno je da će odlazak u Sarajevo biti prvi Plenkovićev inozemni nastup, a i to govori o prioritetima nove Vlade.

Kolinda Grabar-Kitarović u četvrtak je u razgovoru s predsjednikom Europske komisije Jean-Claudeom Junckerom izrazila zabrinutost posljednjim zbivanjima u BiH i zatražila "da se toj državi pomogne ne samo u procesu reformi na putu u članstvo EU, nego i u uređenju države kako bi doista sva tri naroda, naravno u našem slučaju prvenstveno smo zainteresirani za poziciju hrvatskoga naroda, bili doista ravnopravni na cijelom teritoriju BiH".

Ovo nije prvi put da se Kolinda bavi Bosnom i Hercegovinom i predlaže izmjene Daytonskog sporazuma jer početkom ljeta, na Pantovčaku su pripremali novu političku platformu prema BiH. U osnovi, inicijativa koju je pokrenula Kolinda, sadržavala je dva aspekta: jačanje položaja Hrvata u BiH, a zauzvrat je Hrvatska trebala pomoći susjednoj državi u izlasku iz međunarodne izolacije i ubrzanju puta prema EU.

Negodovanja

Kolinda Grabar-Kitarović
Kolinda Grabar-Kitarović

Sve je, međutim, zamrlo zbog pada Vlade Tima Oreškovića, i predizborne kampanje, a i u BiH su se u rujnu održali lokalni izbori.

Još ranije, Kolinda je, odmah nakon stupanja na predsjednički položaj, izazvala burna negodovanja kada je za Bosnu i Hercegovinu najavila da će tražiti nadogradnju Daytonskog mirovnog ugovora, kao i da britansko-njemačka inicijativa ima svojih prednosti, ali ima jedan velik nedostatak - da se ne pruža jednakopravnost hrvatskom narodu u BiH.

Ubrzo je shvatila da mora reterirati, i to je objavila u intervjuu za BH Televiziju.

Na upit o trećem entitetu odgovorila je da će podržavati rješenja i prijedloge koje budu stavili na stol i predložili legitimni hrvatski predstavnici u Bosni i Hercegovini.

Sada je u razgovoru s Junckerom opet kritizirala položaj Hrvata ("gura ih se u status manjine", kažu na Pantovčaku), i prema izvoru iz Ureda predsjednice "nitko u Bruxellesu se nije usprotivio ovom mišljenju, a to već nešto govori".

Izgleda kako Kolindino stajalište dijeli i buduća hrvatska Vlada, ali oni ipak izbjegavaju tražiti promjene Daytona:

- U našem je interesu Bosna u EU i NATO, uz manji utjecaj Rusije i Turske na tamošnju politiku. Što se tiče federalizacije, u Sarajevu ne trebaju skočiti čim čuju ovaj pojam jer i to je legitimna ideja. Ali svi prijedlozi o rješavanjima problema moraju dolaziti iz same BiH, a Hrvatska će uvijek biti spremna pomoći - ispričao je sugovornik Jutarnjeg lista.

Očito se žele izbjeći svađe s vodstvom susjedne države kao i potencijalno neugodne situacije. Na primjer, nedavni odlazak Mire Kovača i Bože Petrova u Stolac i slikanje s tamošnjim hrvatskim političarima jedan visokorangirani diplomat opisao je kao "čisti amaterizam".

Stier i Picula

Nova hrvatska politika prema BiH uvelike je slična strategiji Tonina Picule i Davora Ive Stiera iz rujna 2013. kada su zajedno uputili pitanje europovjereniku Štefanu Füleu zauzimajući se za institucionalnu ravnopravnost Hrvata u Bosni i Hercegovini. Nekoliko mjeseci poslije, predstavili su svoja stajališta i u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje su gostovali na poziv ureda Europskog parlamenta i Delegacije EU u SAD i u brojnim razgovorima u američkom Kongresu, State Departmentu, Svjetskoj banci, Pentagonu, Sveučilištu John Hopkins i predavanjima objašnjavali situaciju u BiH i dobili podršku za svoju inicijativu.

izvor: jutarnji.hr-5146040

Pretraga: 11159 - Hrvatska će tražiti federalizam u BiH
Trajni link: http://sanela.info/blog/stolac_bola/?p=11159