Nerin Dizdar o izborima u Stocu

Nerin Dizdar o izborima u Stocu

Nerin Dizdar: RJEŠENJE ZA STOLAC: Prestanak opstrukcije iz Hrvatske

Nerin Dizdar
Nerin Dizdar

• U Stocu su razočarani i Hrvati i Bošnjaci. Hrvati se iseljavaju zbog općeg siromaštva i beznađa, a Bošnjaci koji su ostali izloženi su diskriminaciji kojoj je teško naći premca

• STOLAČKI NACIONALIZAM: "Prije nekoliko mjeseci, u stolačkoj pošti otkazan je ugovor dvojici uposlenika samo zato što nisu Hrvati, samo zato što su Anel i Zlatan. Načelnik Općine dodijelio je 40 stipendija studentima, od kojih je jedna pripala i studentu koji nije hrvatske nacionalnosti"

Objavljeno: 17. okt 2016 | Asim Bešlija

Nedavna dešavanja u Stocu, tokom kojih je prekinut izborni proces zbog kršenja Izbornog zakona BiH, samo su kulminacija frustracije koja u ovom važnom hercegovačkom gradiću traje sve vrijeme nakon rata. Ovo tvrdi dugogodišnji stolački aktivista i političar Nerin Dizdar, koji za ovo stanje direktno optužuje HDZ BiH. Nedavni posjet hrvatskih političara Stocu smatra direktnim miješanjem Hrvatske u unutrašnje stvari BiH, u čemu je, kaže, i ključ rješenja za ovo mjesto. Hrvatska treba zaustaviti svoju destruktivnu politiku prema Bosni i Hercegovini. Do tada, diskriminacija Bošnjaka i Srba u područjima pod kontrolom HDZ-a neće prestati.

:: Gledajući sa strane, situacija u Stocu do proteklih izbora bila je mirna, bez buke i međunacionalnih problema. Međutim, izbori su pokazali da nije tako. Šta je uzrok nasilju kojem smo svjedočili?

Pa, prvo, teško je reći da problema nema. To što možda nema puno "buke", kako ste rekli, nije znak da nije bilo i problema. Imali ste situaciju, recimo, da je prije nekoliko mjeseci u stolačkoj pošti otkazan ugovor dvojici uposlenika samo zato što nisu Hrvati, samo zato što su Anel i Zlatan. Načelnik Općine dodijelio je 40 stipendija studentima, od kojih je jedna pripala i studentu koji nije hrvatske nacionalnosti. Škole i zdravstvo su još uvijek podijeljeni, ključni obrazovni i zdravstveni objekti su doslovno uzurpirani na nacionalnoj osnovi. Građanima su uskraćena temeljna ljudska prava. Na nacionalnom spomeniku BiH, Starom gradu, obnovljene su nelegalno izgrađene betonske konstrukcije, simboli etnonacionalističke dominacije, a u službenim aktima Općine bosanski i srpski jezik još uvijek nisu priznati kao ravnopravni.

:: To što navodite primjeri su klasične diskriminacije...

Dakle, diskriminacija i segregacija na nacionalnoj osnovi su još sveprisutne, u ništa manjem obimu nego ranije. Međutim, i veliki broj građana hrvatske nacionalnosti također je odselio iz Stoca zbog općeg siromaštva. Umjesto da se svim građanima, pa i njima, nude pozitivna rješenja za budućnost, HDZ BiH je za načelnika ponovno kandidirao čovjeka koji je utjelovljenje beznađa, uništenja i bezakonja, a na listu za Općinsko vijeće su delegirali osobu osuđenu za ratne zločine. Vjerujem da je i to razlog koji je razočarao i značajan broj stolačkih Hrvata, koji su se nadali da može doći do pozitivnog pomaka i koji su možda i vjerovali da taj pomak može napraviti HDZ BiH. Mislim da su sva ova dešavanja, ali i ukupne prilike, doprinijeli događajima koji su se odvili drugog oktobra. Naravno, ključni događaj koji je pokrenuo sva kasnija dešavanja bio je smjenjivanje opozicionih članova biračkih odbora koji su se "odvažili" zahtijevati da se glasanje omogući isključivo licima koja posjeduju važeće identifikacijske dokumente Bosne i Hercegovine, kako to zakon propisuje.

:: Od toga je sve krenulo?

To je bio ključni čin nasilja nad pravnim poretkom države BiH koji je usmjerio tok svih kasnijih dešavanja, uključujući i nemile scene koje su svi htjeli izbjeći, a kamoli u njima učestvovati. U svakom slučaju, nadam se da će svi nadležni organi utvrditi činjenice pristupajući čitavom slučaju na nepristrasan način, iako u to pomalo i sumnjam, govoreći i iz vlastitog iskustva.

:: Čini se da se ovakvi događaji trebaju desiti kako bi se skrenula pažnja javnosti na to da stvari u Stocu nisu poslagane. Kako biste vi opisali trenutnu situaciju u gradu, odnos Bošnjaka i Hrvata, vladajućih stranaka?

Odnos Bošnjaka i Hrvata je takav da se moje dijete sasvim normalno i bez problema druži i igra sa djecom hrvatske nacionalnosti u našoj mahali. Nažalost, kada ta djeca pođu u školu, tamo se razdvajaju po nacionalnoj osnovi, a vladajuća općinska oligarhija ih "poučava" da je drugi za njih i njihov identitet prijetnja. Što se tiče vladajućih stranaka, u Stocu se, na općinskoj razini, odnedavno po prvi put može govoriti u jednini, odnosno o jednoj vladajućoj stranci, HDZ-u BiH. Jedan od temeljnih problema HDZ-a BiH je zapravo i nastao u trenutku kada su ostali sami, bez partnera i bez podrške drugih političkih subjekata, od kojih su se svi manje-više otvoreno svrstali u opoziciju.

:: Ako govorimo o diskriminaciji, jesu li Bošnjaci, i zbog čega, još uvijek u podređenom položaju?

Mislim da sam odgovor na ovo pitanje uglavnom već dao. U Stocu su Bošnjaci i Srbi diskriminisani po svim osnovama. Od toga da većinska bošnjačka sela, ili čak samo bošnjačke kuće u nekim selima, nemaju javnu rasvjetu ili vodovodnu mrežu, do nemogućnosti ravnopravnog raspolaganja javnom imovinom, zdravstvenim i obrazovnim ustanovama, do njihovog ponižavanja nametanjem ekskluzivističkih imena ulica ili tzv. općinskih praznika kojim se de facto slavi protjerivanje Bošnjaka kao oslobođenje. Mogu nabrajati unedogled.

:: Nedavno su i predstavnici hrvatske vlade bili u posjeti Stocu. Kako tumačite ovaj potez? Miješanje u unutrašnje stvari susjedne države ili pomoć Hrvatima u BiH?

Radi se o isključivom miješanju u unutrašnja pitanja države Bosne i Hercegovine. Tom posjetom su prekršene sve diplomatske procedure i njena očita svrha je bila slanje poruke da se radi o osvojenom teritoriju. Malo i razumijem zainteresiranost Metkovčanina Bože Petrova, pošto je upravo metkovska 116. brigada u Stocu učestvovala u ostvarenju ciljeva politike Herceg-Bosne, odnosno u agresiji na Stolac i BiH s ciljem stvaranja velike Hrvatske. Nakon rata su pripadnici te brigade znali u velikom broju glasati na izborima u Stocu, gdje su na biračka mjesta dovoženi autobusima. Izjava Bože Petrova da se nasilnik ne smije izjednačavati sa žrtvom stoga zvuči kao loša šala. U gradu iz kojeg je procentualno protjerano najviše stanovništva u BiH, odnosno 90 posto gradskog stanovništva i 66 posto ukupnog stanovništva, u kojem je srušeno preko 2.100 kuća Bošnjaka i Srba kao i svih jedanaest džamija i ostalih vakufa, dati takvu izjavu, a ne misliti na te stanovnike, u najmanju je ruku neukusno, pa i uvredljivo. Takva izjava ne pomaže ni Hrvatima ni bilo kome drugom, nego samo doprinosi produbljenju frustracija. Sve je, naravno, začinio Dragan Čović izjavom kako je Stolac hrvatski prostor, očito ohrabren podrškom rušenju ustavnog poretka Bosne i Hercegovine od strane države članice Evropske unije.

:: Stocu očito treba neko konstruktivno rješenje i prekid sadašnjeg statusa quo. Šta je to i kako se može postići?

Konstruktivno rješenje je da se Republika Hrvatska prestane ponašati destruktivno. Moramo znati da se radi o kontinuitetu destruktivne politike koja traje već 25 godina. U Saboru Republike Hrvatske je 2014. godine vođena rasprava o tome kako bi Bosna i Hercegovina, dakle susjedna država, trebala biti ustrojena. Saborski zastupnici su upućivali i otvorene prijetnje govoreći na koji način BiH mora biti ustrojena "ili je neće biti". Svugdje na svijetu takvo ponašanje bi bilo okarakterisano kao ozbiljan diplomatski incident i kao otvorena prijetnja susjednoj državi. Jedino se u Hrvatskoj takvo ponašanje tumači kao zabrinutost za susjede. Promjenom odnosa ove članice Evropske unije i njenim eventualnim opredjeljenjem da se aktivno uključi u podršku jačanja institucija Bosne i Hercegovine koje su jedini garant za osiguranje i zaštitu prava svih njenih građana, otvorili bi se brojni drugi pozitivni procesi i sigurno bi se doprinijelo jednoj široj relaksaciji odnosa.

:: Uprkos sveukupnoj situaciji, da li je nasilje tokom izbornog dana u koje je bio uključen i kandidat za načelnika Salmir Kaplan pravi odgovor? Zar nije nanijelo još veću štetu?

Na ovo pitanje je teško dati jednostavan odgovor, koji ne uključuje neku vrstu osporavanja ili čak možda i namjernog nerazumijevanja. Nemam nikakve dileme da su svi uključeni u dešavanja od drugog oktobra zasigurno željeli izbjeći svaku vrstu fizičkog sukobljavanja, a naročito nanošenja bilo koje vrste tjelesnih ozljeda. Sigurno je da su vladajuće strukture, koje se hrane generiranjem međusobnog straha i nepovjerenja, s najviše zadovoljstva doživjele ta dešavanja, koja i sada nastoje obilato upotrijebiti u svoju korist. Međutim, sve negativne posljedice spomenutog događaja ne mogu amnestirati lokalne vlasti od pravnog, političkog, ekonomskog pa i fizičkog nasilja koje nad građanima Stoca provode već 25 godina. Pored svega, nemoguće je osporiti činjenicu da Ivan Perić i Općinska izborna komisija Stolac predstavljaju utjelovljenje svega lošega u izbornom procesu i Izbornom zakonu BiH.

Dozvolite da napomenem da su na prošlim Općim izborima i ranijim Lokalnim izborima 2012. godine u Stocu na više mjesta na više sati bili prekidani izborni procesi zbog brojnih nepravilnosti. Ranije, još od 1997. godine, imali ste autobuse vojnika HV-a koji su glasali na izborima u Stocu. Štoviše, imali ste situaciju da su posmatrači i članovi boračkih odbora iz opozicionih stranaka sa hrvatskim predznakom poduzimali neke jako dramatične mjere kako bi spriječili očitu izbornu krađu. Prema tome, nacionalistički spin koji je možda jednim emocionalnim ispadom i omogućen, a kojim HDZ BiH pokušava osigurati veću podršku pričom o nasilnim Bošnjacima koji tuku branitelje Hrvata, jeste problem sa kojim se Inicijativa za Stolac sada treba znati iznijeti. Daleko od toga da će im protivargumenata nedostajati.

Dakle, uz iskrene želje za ozdravljenjem svima onima koji su pretrpjeli bilo kakvu vrstu lične traume ili ozljede, lično potpuno podržavam čin sprečavanja kidnapiranja volje građana, odnosno falsifikovanja izborne volje, u čemu su očito sinhronizovano učestvovali OIK i trenutna nasilnička općinska vlast u Stocu. Kada kažem da podržavam čin sprečavanja izborne krađe, tu jasno mislim na dio koji se odnosi na zaštitu prava građana da njihova volja bude uvažena svim dozvoljenim sredstvima. O svemu drugome se trebaju očitovati nadležne institucije, i ja još nisam čuo nikoga, pa ni neposredne učesnike tih događaja, da se protivi utvrđivanju svih činjenica vezanih uz gore spomenute događaje.

:: Za kraj, Stolac je sam po sebi "muzej pod otvorenim nebom". Da li ove napetosti utiču na turizam?

Naravno da nepostojanje vladavine prava te paradržavno i antidržavno djelovanje negativno utiču na sve aspekte života, pa tako i na turizam. Nije to baš okruženje koje mami strane turiste gostoljubivošću, gdje vlasti pola svoga stanovništva tretiraju kao nekakav tumor koji treba ukloniti. Stolac je grad s najvećom gustoćom nacionalnih spomenika BiH i kao takav je jedan od simbola kontinuiteta bosanske državnosti. Samim tim, važna je meta za sve antibosanske ideologije, poput one koja vlada Stocem i koja taj grad, ma koliko to apsurdno zvučalo, ne voli i teži njegovom konačnom uništenju.

Uvjeren sam da u tome neće uspjeti.

izvor: interview.ba-84

Pretraga: 11218 - Nerin Dizdar o izborima u Stocu
Trajni link: http://sanela.info/blog/stolac_bola/?p=11218