Ključ opstanka EU je u rukama Balkana

Ključ opstanka EU je u rukama Balkana

Znanstvenik svjetskog glasa, ekspert za jugoistok Europe dr. Markus Osterrieder: Ključ opstanka EU je u rukama Balkana

Markus Osterrieder
Markus Osterrieder

• Gospodarsko i kulturno povezivanje država na ovom prostoru moglo biti "recept" za povezivanje država u EU. Vaše različitosti - različitosti su i EU različitosti. Upravo bi uspjeh povezivanja na mikro planu Zapadnog Balkana bio simptomatičan - bio bi uzorom i za EU

Objavljeno: 23. okt 2016 | Edi Prodan

Na poziv Waldorfske škole, Rijeku je posjetio dr. Markus Osterrieder, povjesničar i slavist u središtu čijeg se zanimanja nalazi Zapadni Balkan. Riječ je o znanstveniku svjetskog glasa čije je ovotjedno, gotovo trosatno predavanje u Gradskoj vijećnici većina odslušala gotovo u dahu. Ne čudi, jer riječ je bila o prostoru, u povijesnom ali i sadašnjem trenutku, na kojem se zrcali sudbina ne samo Europe nego i cjelokupnog bliskoistočnog prostora, sa snažnim implikacijama na globalni scenu.

Malo se gdje naime na tako malom teritoriju dodiruju različite vjere i narodi, malo se gdje na svijetu nalazi tako važan geostrateški pojas koji, kako razmišlja i dr. Osterrieder, ponovo proživljava burnu povijest koja je oduvijek karakterizirala razmeđe istoka i zapada.

Dr. Osterrieder je također i nevjerojatno plodni autor niza povijesnih rasprava, stručnih publikacija, a dinamika kojom održava predavanja uistinu je zadivljujuća jer njegove se misli moglo čuti osim u Njemačkoj još i u Švicarskoj, Francuskoj, Velikoj Britaniji, Irskoj, SAD, Nizozemskoj, Norveškoj, Finskoj, Belgiji, Austriji, Češkoj, Mađarskoj, Rumunjskoj, Sloveniji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Poljskoj, Litvi, Latviji, Ukrajini, Rusiji, Gruziji, Armeniji, Iranu te Uzbekistanu.

Istaknimo također kako je studirao povijest istočne, srednjoistočne i južne Europe, slavističku filologiju te politiku u Münchenu, Toulouseu i Varšavi, dok je magistrirao i doktorirao na Univerzitetu Ludwig-Maximilian u Münchenu.

Osim njemačkog i engleskog, tečno govori francuski te ruski i poljski jezik, a razumije, mada ih ne govori, i ostale slavenske jezike pa tako i hrvatski.

Razgovor smo jutro nakon njegovog predavanja vodili u Voloskom, uz samo more, a skoro pa idiličnu atmosferu kvarili su tek jaki udari juga i snažna kiša.

Balkanska ruta

:: Sviđa vam se ovdje u Voloskom, gradiću koji se nalazi vrlo blizu najzapadnijih granica Balkana?

Ili Zapadnog Balkana kako ga se definira u novije vrijeme, u razdoblju nakon raspada Jugoslavije da bi se izbjeglo tu geografsko-povijesnu odrednicu. Mislite li na Balkan kao mjesto turbulencija kroz povijest, da ima i mirnijih predjela, zona poput Istre i Rijeke koje su izrazito spremne na suživot, razumijevanje drugačijeg i na prekograničnu suradnju.

:: Ovo područje je turbulentno, primjerice samo je Rijeka u zadnjih stotinu godina promijenila niz država, od Austrougarske monarhije, preko Samostalne države Rijeka do Hrvatske, što bi ga moglo također činiti "nervoznim" prema drugačijem?

Ali na sreću nije, već kao zanimljiva regija predstavlja ono što bismo mogli nazvati poželjnom budućnosti Europske unije, možda i modelom njezine kohezije.

:: No, vremena koja živimo sve su samo ne kohezivna. Silne tektonske promjene izazvao je sukob u Siriji i neprekinuti val izbjeglica čiji je cilj uglavnom vaša Njemačka, pojam blagostanja u Europi.

Da, a uz neke dužmediteranske iznimke, sve te izbjeglice za svoj put prema zapadu biraju "Balkansku rutu". A mi se još jednom pitamo: ponavlja li se povijest ili će ipak Zapadni Balkan postati kulturalna poveznica između Istoka i Zapada.

:: Mislite li da bi se dio izbjeglica trebao zadržati, ostati živjeti i na "Balkanskoj ruti"?

Da, naravno, no oni žele materijalno blagostanje koje im u njihovoj percepciji može pružiti isključivo Njemačka. A nisam siguran može li to uistinu učiniti.

Zabrinutost Nijemaca

Ne čudi njihovo razmišljanje jer osim što je poznato kako je njemačko gospodarstvo među najsnažnijima na svijetu, dobro je znano i to kako su mu u ekspanziji nakon II. svjetskog rata pomogli upravo doseljenici - s Balkana, juga Italije, Turske, u kasnijem periodu i s Bliskog istoka te Afrike i Azije.

:: Pa i logično je da svi oni žele u Njemačku.

Jasno je to, no bojim se da današnja Njemačka ima dovoljno ekonomske snage upravo za onoliko stanovnika koliko ih ima. Štoviše, ni oni se više ne osjećaju ekonomski spokojnima tako da veliki priljev ljudi s Bliskog istoka izaziva dodatnu zabrinutost.

U školama se formiraju ljudi

:: Došli ste na poziv riječke Waldorfske škole. Što mislite o europskim školskim sustavima, za naš većina drži kako je pretjerano konzervativan?

Škole moraju biti mjesto poticanja i oslobađanja kreativnosti, ne sputavanja i stavljanja u nekakve kalupe. Većina školskih sustava ne uči djecu kako stvarati nove vrijednosti već prije učiti zbog učenja. Kod Waldorfske škole je unutarnji ustroj drugačiji i naglasak se stavlja upravo na poticanje onog najboljeg i najkreativnijeg kod učenika. Uostalom, u školama se formiraju ljudi. Rade li one ispravno, razumijeva je među ljudima bi moralo porasti, sukobi se smanjiti.

:: Ali Njemačka slovi i kao jedna od najtolerantnijih država na svijetu. Izniman je kolorit njezinih gradova u kojima vrlo složno žive narodi, rase, vjere...

Njemačka je svakako tolerantna govorimo li o prostoru nekadašnje Zapadne Njemačke. Njezin istočni dio koji je bio sastavnica socijalističkog lagera nije baš takav. Generalno da, u Njemačkoj su odrasle već generacije useljenika, a u velikoj je mjeri prevladana i problematika "druge generacije".

:: Što pod tim pojmom podrazumijevate?

Pa na drugu generaciju useljenika, njihovu djecu rođenu u Njemačkoj, Francuskoj, nekoj od zapadnih država. Prva je generacija u pravilu zahvalna jer je došavši na zapad došla i do ekonomske sigurnosti. No druga generacija ne razmišlja tako već si postavlja pitanja - tko smo mi? Nijemci ili stranci? To može izdavati i niz nedoumica pa i problema što je jako plodno tlo za ekstremizam svake vrste. I ne bih se tu ograničio samo na danas najčešću misao kad su religije u pitanju, dakle na odnos kršćana i muslimana, već takvih primjera ima i unutar iste vjere.

Mikro ekstremizam

:: Kako, pa vjere su u pravilu nadnacionalne, nije bitno tko ste u nacionalnom smislu nego kojoj crkvi pripadate?

Varate se i to jako. Ja sam primjerice stanovnik Bavarske koja je dominantno katolička. Ali primjerice Poljaci doseljeni u München ne idu u "njemačke" katoličke crkve. Ne, samo u "poljske" gdje im nemali broj svećenika i sugerira kako nije poželjno odlaziti u "njemačke katoličke crkve".

Ekstremizam postoji na čitavom nizu razina, pa oni mikro, kasnije generiraju makro sukobe.

Pred vama je lijepa budućnost

Otkud interes za Zapadni Balkan? Mislite da podrijetlom imam neke veze s Balkanom - nemam. Majka mi je iz Berlina, otac Bavarac. Vaš je prostor u svakom - kulturološkom i povijesnom najviše - smislu jako zanimljiv. Doživljavam ga na pozitivan način, ma što si jedni drugima kroz povijest činili. I da - mislim da je pred vama lijepa budućnost. Naravno ako i vi to želite. Rekao sam već - neovisne i samostalne države moraju biti gospodarski kooperativne te na taj način snažnije u globalnoj ekonomskoj utakmici. A što se tiče znanosti - ima dosta znanstvenika koji se bave jugoistokom Europe, a da s njime nemaju "rodbinske veze".

:: I tako iz generacije u generaciju. Kako prevladati takvo stanje? Što da mi na ovim prostorima koje se u novije vrijeme naziva "Zapadnim Balkanom" napravimo, a da među nama ne bude novih sukoba?

Čitav je niz razina na kojima se treba sustavno raditi kako bi na ovim prostorima bilo bolje, kako ne bi bilo više sukoba te kako biste zapravo postali uzorom drugima.

:: Mi "Balkanci", na koje se s vaših prostora gleda "s visoka" primjer drugima?!

Niste vi neka posebitost u "gledanju s visoka". Pa Nijemci vam jako ružno gledaju na Austrijance, sjever Italije na jug - nema države gdje pojedine regije nemaju podrugljiv odnos prema drugima.

:: Nije dakle točno da se samo mi na Balkanu međusobno ne podnosimo, te da nas sve zajedno - ne podnosi čitava Europa?

Naravno da ne. Uostalom, kad se maknu nacionalne i religijske podjele, koje su uostalom čitavu vašu povijest i najznačajniji generator sukoba i mržnje, možemo zapravo govoriti o kulturološki vrlo sličnom području. Istina je da od zapadnobalkanskog koda donekle odudara Slovenija, odnosno njezin najveći dio, kao i Kosovo, Albanija, no ostali dijelovi imaju mnogo više sličnosti nego različitosti. Od jezika, gastronomije, mentaliteta, navika. Zapravo, što baš ne misli većina, moj je stav kako je dobro da su se definirale nacionalne države, no držim da biste već polako morali napraviti nove iskorake.

:: U kom smislu?

Ma koliko vam to bilo nevjerojatno, ali prostor Zapadnog Balkana u svojim rukama drži ključ pomoću kojeg bi Europska unija mogla otključati vrata svoje stabilnosti, svog poželjnog unutarnjeg ustroja.

Kulturni krug

:: Mislite li pritom da bi nestabilnost Balkana mogla srušiti mir u Europskoj uniji?

Ne, ni u kom slučaju. Mislim da bi gospodarsko i kulturno povezivanje država na ovom prostoru moglo biti "recept" za povezivanje država u EU. Vaše različitosti - različitosti su i EU.

Što primjerice povezuje Portugal i Estoniju? Želja za boljim životom koji im zajednička EU može, kako su uvjereni dati. A upravo bi uspjeh povezivanja na mikro planu Zapadnog Balkana bio simptomatičan, bio bi uzorom i za EU.

:: Lijepo govorite, ali na našim prostorima multietničke države su osuđene na propast. Sjetimo se samo Austrougarske i Jugoslavije iz novijeg doba! Pa i Rimsko se carstvo na Balkanu raspadalo, da o "crkvenom raskolu" ni ne govorimo!

Da, ali sada ste, nakon svega, iskusniji, staloženiji. Ne treba gledati političke elite koje često na nacionalnim oprekama grade svoje karijere. Narodi su si ovdje mnogo bliži no što mislite.

Različitosti - kolike su samo unutar Hrvatske, na njezinom sjeveru i jugu. Pa i dijalekti su vam totalno različiti pa opet poprilično skladno funkcionirate kao Hrvatska. Mislim da su si bliži Vojvodina i Slavonija, nego taj sjeverni dio Srbije i njezina najjužnija područja.

:: Ne čuju se često takve misli. Uostalom, kad tvrdite da izbjeglice iz Sirije mogu pronaći svoju egzistenciju i na ovim prostorima... pa da eto, upravo ovdje na opatijskom području je ljeti stalna i velika potreba za radnom snagom.

Ali ljudi iz Sirije su drugačiji, njih se na neki način bojite. A to vam i objašnjavam - Zapadni Balkan ma koliko bio različit i ma koliko međusobno imao česte sukobe, zapravo jako dobro razumije jedan drugog. Ljudi iz Bosne ili Kosova koji rade kod vas nisu vam neobični jer kroz povijest živite isti, ili jako slični, kulturni krug.

:: Pa kakva nam je onda perspektiva? Hoćemo li mi moći i znati uzeti u ruke taj ključ i ponuditi Europi način na koji će i ona složiti svoju unutarnju koheziju, razumijevanje i budućnost?

Ovisi o vama samima. O ljudima, stanovnicima. Svi ste svoj na svom. Svi imate svoje države, nemate se zbog čega sukobljavati. Povežite se u gospodarskom smislu, moći ćete na taj način znatno snažnije, suverenije nastupiti na globalnom tržištu, pa tako i onom EU. Ojačati osobni standard, ponuditi zapošljavanje sebi i drugima te na taj način osigurati jedan od najbitnijih preduvjeta mira i razumijevanja.

izvor: novilist.hr

Pretraga: 11253 - Ključ opstanka EU je u rukama Balkana
Trajni link: http://sanela.info/blog/stolac_bola/?p=11253