BH optužnice protiv hrvatskih generala

BH optužnice protiv hrvatskih generala

"SB" OTKRIVA PROTIV KOJIH SU GENERALA HV-a PODNESENE PRIJAVE TUŽITELJSTVU BiH: Na listi Damir Krstičević, Rahim Ademi, Miljenko Filipović, Željko Glasnović, Rojs...

Ljubo Ćesić Rojs
Ljubo Ćesić Rojs

• Prva prijava za ratne zločine koji su počinjeni u operacijama "Južni potez" i "Maestral" Tužiteljstvu BiH iz RS-a dostavljena je 2007., nakon čega je otvorena istraga protiv hrvatskih časnika

Objavljeno: 04. nov 2016

Oštre reakcije hrvatskog državnog vrha, od predsjednice Kolinde Grabar Kitarović do premijera Andreja Plenkovića i njegovih najbližih suradnika, koje su uslijedile nakon hapšenja desetorice bivših pripadnika HVO-a u Orašju, samo su za neupućene bile iznenađujuće.

Hrvatske vlasti, naime, više od godinu dana vrši pritisak na pravosuđe u BiH, žaleći se na postupanje bh. tužitelja u istragama koje se vode protiv nekadašnjih vojnika i časnika Hrvatske vojske i HVO-a, zbog čega je još za premijerskog mandata Zorana Milanovića, u Sarajevo stiglo protestno pismo.

Vlada Republike Hrvatske tada je, podsjetimo, usvojila Zaključak da u potpunosti odbacuje pravne kvalifikacije Tužiteljstva BiH, koje je u molbama za međunarodnu pravnu pomoć navelo kako se istrage protiv hrvatskih časnika, ratnih pripadnika policije, sigurnosnih i obavještajnih službi Hrvatske vode zbog sumnje da su sudjelovali u udruženom zločinačkom pothvatu.

Za Vladu u Zagrebu su, jednako tako, neprihvatiljive bile i formulacije o "širokom, sistematičnom napadu Hrvatske vojske na dijelove BiH", zbog čega je donesen zaključak da će se Vlada susprotstaviti svakom pokušaju da se "kroz politizicaju sudskih postupaka u drugim državama diskvalificiraju institucije Republike Hrvatske"?!

Istrage protiv hrvatskih državljana, koje se vode u Tužiteljstvu BiH, bile su i glavni razlog dolaska ministra pravosuđa Hrvatske Ante Šprlje u Sarajevo, i sastanka s ministrom pravde BiH Josipom Grbešom.

Ministar Šprlje je, podsjetimo, proljetos prenio zabrinutost hrvatskih vlasti zbog pojava pravnih kvalifikacija koje Tužiteljstvo BiH koristi u određenim optužnicama i istragama protiv hrvatskih državljana za kaznena djela ratnih zločina.

"Imamo propis iz 2003. godine koji se primjenjuje retroaktivno na određene državljane, dok se na druge državljane primjenjuje drugi propis. Kao država iskazujemo zabrinutost u tom neujednačenom postupanju i korištenju kvalifikacija koje, bar po našem pravnom poretku, nisu usklađene sa, pa čak mogu reći, modernom europskom pravnom stečevinom. To je jedna od glavnih zabrinutosti naše Vlade", izjavio je početkom maja hrvatski ministar pravosuđa.

Premda nije želio navoditi konkretne slučajeve, Ante Šprlje je pojasnio da je posrijedi manje od deset predmeta koji se odnose na hrvatske državljane sa mjestom prebivališta u Hrvatskoj.

"Primijetili smo da se u tim predmetima koriste pravne kvalifikacije i to je kod nas izazvalo određenu zabrinutost. To je jedan od razloga zbog čega Republika Hrvatska u dijelu tih zamolnica neće moći postupati", naglasio je hrvatski ministar pravosuđa i dodao kako je Republika Hrvatska dužna odgovoriti zbog čega je u nemogućnosti postupiti u takvim predmetima.

"Slobodna Bosna" je ranije objavila da se "sporne istrage", zbog kojih je protestirala Vlada u Zagrebu, odnose na nekolicinu u ratu visokopozicioniranih časnika Hrvatske vojske i HV-a, koji se sumnjiče da su počinili ratne zločine u BiH.

U Tužiteljstvu BiH su još prije četiri godine potvrdili da se vode istrage protiv nekoliko osoba, zbog sumnje da su odgovorni za zločine koji su se nad srpskim civilima dogodili za trajanja operacija "Maestral" i "Južni potez" u septembru i oktobru 1995. godine i to je, bez dvojbe, glavni razlog zabrinutosti hrvatskog državnog vrha.

Neke od tih istraga otvorene su nakon kaznenih prijava koje je Centar javne bezbjednosti Banja Luka podnio Tužiteljstvu BiH protiv osumnjičenih za ratne zločine nad srpskim civilima i vojnicima na području Mrkonjić Grada, Glamoča, Bosanskog Grahova, Bosanskog Petrovca, Drvara, Šipova i Ključa koncem juna 2009.

Prema navodima iz prijave banjalučke policije, za ubojstva najmanje 650 Srba i protjerivanje više od 120.000 civila, tereti se petnaestak visokorangiranih časnika HV-a, HVO-a i Armije BiH.

Pored Ante Gotovine, kako je novinarima svojedobno potvrdio šef Tima MUP-a Republike Srpske za istraživanje i dokumentovanje ratnih zločina Simo Tuševljak, na listi osumnjičenih su i hrvatski generali Damir Krstičević (novi ministar obrane Hrvatske), Rahim Ademi, Miljenko Filipović, Ljubo Ćesić Rojs, Stanko Sopta Baja, Zlatan Mijo Jelić, Željko Glasnović...

"Slobodna Bosna" je, podsjetimo, ranije pisala da je prva prijava za ratne zločine koji su počinjeni u operacijama "Južni potez" i "Maestral" Tužiteljstvu BiH iz RS-a dostavljena 2007., nakon čega je otvorena istraga.

Istraga je bila povjerena državnoj tužiteljici Džemili Begović, ali je zbog nedostatka kvalitetnih dokaza i nemogućnosti provjere informacija, odnosno uvida u vojne evidencije za više osumnjičenih pripadnika Hrvatske vojske, taj posao bilo nemoguće dovesti do kraja.

Zanimljivo je, također, da su u prvoj prijavi vlasti Republike Srpske navele da je u ovoj vojnoj akciji stradalo oko 130 Srba, ali je u međuvremenu ta brojka narasla na 650 ubijenih civila.

Doda li se tome da istražitelji ratnih zločina iz Banja Luke nisu bili ništa precizniji ni kada su posrijedi osumnjičeni pripadnici HVO-a, jasno je kakva je kaznena prijava tužiteljici Begović dopala u ruke.

Na popisu 17 časnika HVO-a koji se prema prijavi iz 2007. sumnjiče za ratne zločine nad srpskim civilima, barem polovici su pogrešno navedena imena, ratne dužnosti, odnosno nazivi postrojbi kojima su zapovijedali.

Prvi je na listi general HV-a i HVO-a Željko Glasnović (aktualni zastupnik u Hrvatskom saboru), potom slijedi general Vlado Jurić, nekadašnji zapovjednik HVO-a u Vitezu, čije je prezime krivo napisano pa je prijava podnesena protiv Vlade Jurčevića.

Treći general HVO-a kojeg su srpske vlasti također optužile za zločine u akciji Maestral je Ilija Nakić, te časnici HVO-a Zoran Marelja, Ivo Turalija, Boško Papić i Dario Sušić, premda je po svemu jasno kako se misli na Darija Sučića.

Umjesto Pere Barbarića zvanog Pepi, MUP RS-a je optužio Petra Berberovića. Među osumnjičenim su generalima HVO-a i Stanko Sopta Baja, Zlatan Mijo Jelić, Antun Luburić, Predrag Mandić Lija, kao i časnici Davor Dodig, Mate Pavlović, Drago Markić, te Amel Duraković, pripadnik Armije BiH.

No, najzanimljivije je kako se među optuženima za ratne zločine nad srpskim civilima našao i Jure Francetić, za kojeg se srpski istražitelji tvrdili da je u ljeto 1995. bio zapovjednik 93. domobranske pukovnije HVO-a u Busovači.

Budući da u Busovači nikada nije postojala postrojba HVO-a pod tim nazivom, niti je među zapovjednicima bilo kakvog Jure Francetića, pretpostavlja se da se istražiteljima ratnih zločina iz MUP-a Republike Srpske potkrala "mala greška".

Kada su, naime, pisali kaznenu prijavu protiv Jure Francetića (negdje se navodi i Jure Francetović), vjerojatno su mislili na vojnike bojne HVO-a iz Zenice, koja je nazvana po ustaškom pukovniku iz Drugog svjetskog rata?!

izvor: slobodna-bosna.ba-40088

Pretraga: 11528 - BH optužnice protiv hrvatskih generala
Trajni link: http://sanela.info/blog/stolac_bola/?p=11528