Hrvatska vojska u BiH

Hrvatska vojska u BiH

Alija Izetbegović i Mate Boban
Alija Izetbegović i Mate Boban

• Šta je i na osnovu kojih sporazuma Hrvatska vojska radila u BiH? Ova su pitanja aktuelizirana nakon hapšenja pripadnika HVO i natpisa o "novim" prijavama protiv hrvatskih generala

Objavljeno: 12. nov 2016 | Samir Huseinović

Policija Republike Srpske (RS) demantirala je natpise srbijanskih medija da je Sudu Bosne i Hercegovine (BiH) podnijela nove prijave protiv 16 oficira Hrvatske vojske (HV), među kojima su Ante Gotovina i aktuelni hrvatski ministar odbrane Damir Krstičević. "Posljednjih šest godina nije bilo nikakvih prijava", kazala je glasnogovornica MUP-a RS-a Mirna Miljanović.

Reakcije iz Zagreba ovoga su puta bile umjerenije nego u slučaju nedavnog hapšenja bivših pripadnika Hrvatskog vijeća odbrane (HVO) u Orašju - "Provjerit ćemo informacije. Ne želim dodatno spekulirati. HV je bila angažirana u BiH, a sve je to bilo temeljeno na dogovoru predsjednika Franje Tuđmana i Alije Izetbegovića" - kazao je hrvatski premijer Andrej Plenković.

Hrvatski ministar pravosuđa Ante Šprlje smatra da je cilj ovakvih medijskih natpisa "uznemiriti javnost, a politici dati određeni smjer djelovanja", dok je politička komentatorica Višnja Starešina za HTV kazala kako je na sceni "specijalni rat protiv Hrvatske".

Tako je, iako demantirana, vijest beogradskih Večernjih novosti izazvala puno reakcija i pokrenula nove hrvatsko-bošnjačke rasprave o događajima iz nedavne ratne prošlosti.

Politički analitičar Pejo Gašparević vjeruje da ovakvi novinski natpisi ne doprinose stvaranju pozitivnog ozračja između Hrvatske, BiH i Srbije:

Na udaru su bošnjačko-hrvatski odnosi u okolnostima kada aktuelno hrvatsko vođstvo naglašava podršku BiH na putu ka Evropskoj uniji (EU) i NATO. Srbija i RS se protive članstvu u NATO, pa i u toj činjenici treba tražiti izvore podrivanja partnerskih odnosa između Hrvatske i BiH, ali i Hrvata i Bošnjaka u BiH. Sve to podsjeća na praksu iz prošlog rata kada su bošnjačko-hrvatski odnosi zapali u krizu uprkos sporazumima tadašnjih predsjednika Tuđmana i Izetbegovića - kaže Gašparević za Deutsche Welle.

Posavina "najveća enigma" u djelovanju HV

Izetbegović - Tuđman
Izetbegović - Tuđman

On podsjeća da je sporazum iz 1992. godine predviđao i djelovanje Hrvatske vojske (HV) u pograničnim dijelovima BiH, dok je sporazum iz 1995. godine (Splitski sporazum) precizirao i "zajedničku obranu od srpske agresije":

Nažalost, sporazum iz 1992. godine kompromitiran je sukobom jedinica Armije Republike BiH (RBiH) i HVO u Srednjoj Bosni i na mostarskom području, od čega je najviše profitirala "treća strana". Čini se da se historija ponavlja i da bi sa novim nesuglasicama između BiH i Hrvatske, odnosno Bošnjaka i Hrvata, ponovo mjogla profitirati "treća strana" - kaže Gašparević.

Novinar Mladen Bošnjak, autor knjige "Blaž Kraljević - pukovnik i pokojnik", za Deutsche Welle kaže da angažman HV-a u BiH nikada nije bio tajna i da su jedino tumačenja istog bila radikalno različita, zavisno od trenutka i potreba dnevne politike:

HV u Hercegovini bila je posve normalna pojava, a razlog je razumljiv - obrana Dubrovnika i uskog kopnenog prilaza k ovom gradu. Naravno, i radi obrane hercegovačkih Hrvata koji su, uprkos ukorijenjenom suprotnom mišljenju, bili dosta slabo organizirani - kaže Bošnjak.

Posavina je najveća enigma kada je u pitanju "pomoć" Hrvatske tamošnjim Hrvatima, ističe naš sagovornik:

Jako puno ozbiljnih ljudi tvrdi da je Posavina izdana ili prodana. Jedan od najglasnijih je general Ante Prkačin koji otvoreno, bez ikakvog uvijanja, tvrdi da je njegovu jedinicu (HOS BiH - Hrvatske odbrambene/oružane snage BiH) na posavskom ratištu izdao general Pavao Miljavac.

Jedan od nedavno uhapšenih pripadnika HVO u Orašju, general Đuro Matuzović, kaže da je spreman sarađivati sa Tužiteljstvom BiH i da je na terenu komandovao "samo na papiru", dok je stvarna moć bila u rukama HV:

Nedvojbeno i bespogovorno, u svim situacijama HV je bila, u operativnom i svakom drugom smislu, nadređena domaćim snagama - potvrđuje Mladen Bošnjak.

Sporna uloga HV u vrijeme operacije "Koridor 92"

Đuro Matuzović
Đuro Matuzović

U ljeto 1992. godine snage lojalne Radovanu Karadžiću (bivša Vojska Republike Srpske - VRS) pokrenule su vojnu operaciju "Koridor 92" čiji je cilj bio uspostava veze između zapadnog i istočnog dijela tadašnje RS, ali i povezivanje "srpskih" teritorija u BiH i Hrvatskoj sa Srbijom. Za petnaestak dana juna 1992. godine snage VRS-a ovladale su Derventom, Modričom i Odžakom, spajajući istočne i zapadne "srpske" teritorije. Borbe su nastavljene tokom ljeta, a početkom oktobra 1992. godine VRS zauzima i Bosanski Brod, čime je slomljen otpor branitelja na ovom dijelu ratišta, a većinsko hrvatsko i bošnjačko civilno stanovništvo protjerano, izbjeglo ili ubijeno - "Uspostava "Posavskog koridora" je klasični politički deal. O tome je svjedočilo puno insidera, a i neka suđenja su to potvrdila" - kaže Mladen Bošnjak.

Vojna logika nalagala je odbranu i presijecanje koridora prema Krajini, ali je presudila politika, odnosno dogovor Franje Tuđmana i Slobodana Miloševića o podjeli BiH. Snage HV su se povukle iz Posavine što je vojsci Radovana Karadžića omogućilo probijanje koridora - kaže za Deutsche Welle profesor odbrane i sigurnosti iz Sarajeva Nedžad Ahatović.

Navodeći primjere povlačenja HV-a iz Posavine, naš sagovornik podsjeća na slučaj 108. brigade HV:

U duhu sporazuma Tuđman-Milošević, 108. brigada HV je sa teritorije BiH povučena prema Slavonskom Brodu, zbog čega je general HV-a Petar Stipetić oštro protestirao. Zato mu je oduzeta komanda i ostao je neraspoređen. Na ovom području nikada nije bilo sukoba između HVO i Armije RBiH - dodaje Ahatović.

Krajina, Krstičević, Gotovina i Dudaković

Atif Dudaković
Atif Dudaković

Za razliku od Hercegovine, pogotovo Posavine, u Krajini je vladala "vojnička" i "ratnička" logika koja je nalagala "oslobađanje" kninskog zaleđa i deblokadu Bihaća, tvrde naši sagovornici:

Ako je u tim operacijama bilo ratnih zločina, onda je riječ o pojedinačnim slučajevima i pojedinci trebaju odgovarati. Insistiranjem na formulaciji "udruženi zločinački poduhvat" tokom oslobodilačkih operacija HVO-a, HV-a i Armije RBiH 1995. godine, želi se prekrojiti karakter rata i poremetiti odnos između Hrvatske i BiH.

Na meti srpskih revizionista historije nisu samo generali HV-a Ante Gotovina i Damir Krstičević. Od kraja rata u BiH, posebne institucije Vlade RS-a nastoje dokazati da je i bivši komandant 5. korpusa Armije RBiH general Atif Dudaković počinio ratne zločine u Krajini.

Kako bi se dokazala njegova 'odgovornost', Tužiteljstvu BiH su, prema riječima bivšeg glavnog tužitelja Milorada Barašina, dostavljani i snimci iz filma 'Maratonci trče počasni krug'", ističe Ahatović.

General-bojnik Damir Krstičević, aktuelni ministar odbrane Republike Hrvatske, tokom završnih vojnih operacija u BiH bio je komandant 4. gardijske brigade HV-a. Ta je brigada nanijela "težak poraz" VRS-u na potezu Drvar - Mrkonjić Grad - Jajce.

Najave procesuiranja Damira Krstičevića idu u pravcu dezavuiranja (nepriznavanja) trenutne hrvatske vlade, a Ante Gotovine zato što je izuzetno popularan i što je uzrok srpskog kompleksa uvjetovanog ratnim porazom. Valjda nema srpske institucije i udruge koja nije podigla optužnicu protiv Gotovine - kaže Mladen Bošnjak.

Ahatović dodaje:

U vrijeme događaja koji se navode u optužnicama protiv oficira HV-a i HVO-a u Mrkonjić gradu i Posavini, RS je bila teritorija RBiH pod okupacijom. Prema Splitskom sporazumu iz 1995. godine, HV, HVO i Armija RBiH dogovorili su zajedničko djelovanje za oslobođenje RBiH i okupiranih teritorija Hrvatske. Stoga su djelovanja HV-a na teritoriji RBiH potpuno legalna, u skladu sa sporazumom i nema mjesta tvrdnjama da je u tom periodu, a radi se o 1995. godini, došlo do agresije RH na BiH - kategoričan je Ahatović.

HV ratovala i protiv Armije RBiH

Franjo Tuđman i Gojko Šušak
Franjo Tuđman i Gojko Šušak

Neki krugovi u RS i Srbiji, odakle su i plasirane informacije o 'novim optužnicama' protiv generala HV-a, očito žele narušiti dobre odnose BiH i Hrvatske. Ekstremni elementi u RS-u nikada se nisu pomirili sa činjenicom da su 1995. godine pretrpjeli težak vojni poraz tokom operacija HV-a, HVO-a i Armije BiH - "Oluja" i "Sana 95". Posljedice srpskog poraza u tim operacijama donekle je ublažio Daytonski mirovni sporazum - ističe Ahatović.

HV je i prije Splitskog sporazuma aktivno učestvovala u napadnim borbenim operacijama protiv Armije RBiH u Srednjoj Bosni i dolini Neretve, posebno u Mostaru, ističe naš sagovornik:

Hrvatska državna politika je nakon Vens-Ovenovog plana odlučila osigurati što veći prostor za Hrvate u BiH kako bi se dobio argument više u pregovorima za završetak rata. U tom kontekstu su poduzeta i vojna djelovanja HV-a pod krinkom "dragovoljnog" boravka u BiH, mada se kasnije otkrilo da su na terenu u BiH bile prisutne kompletne regularne jedinice HV - kaže Nedžad Ahatović.

Zvaničnici RS-a i Srbije nisu se oglašavali u vezi sa natpisima o "novim" prijavama protiv oficira HV-a. Jedino je predsjednik RS-a Milorad Dodik, komentirajući nedavna hapšenja bivših pripadnika HVO-a u Orašju, odgovornost prebacio na bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića, optužujući ga za "umiješanost" u rad pravosuđa.

izvor: dw.com-36368852

Pretraga: 11690 - Hrvatska vojska u BiH
Trajni link: http://sanela.info/blog/stolac_bola/?p=11690