Izgradnja bolje prošlosti za Hrvate

Izgradnja bolje prošlosti za Hrvate

Uklanjanje Tita za stvaranje "bolje prošlosti"

Franjo Tuđman
Franjo Tuđman

• Dio analitičara smatra da bi promjena imena Trga maršala Tita u Zagrebu bila politički, ideološki i povijesno pogrešna

Objavljeno: 12. nov 2016 | Tomislav Šoštarić

Unatoč tome što je Hrvatska dobila Vladu na čelu s premijerom Andrejem Plenkovićem koji se, kako se čini, želi fokusirati na realne probleme zemlje - prvenstveno gospodarstvo - a ideološke ostaviti po strani, upravo iz njegove stranke ponovno je "izvučeno" ime i osoba Josipa Broza Tita kao problem.

U pitanju je nova inicijativa - ne i prva takva iz te stranke - Andrije Mikulića, pretendenta na mjesto kandidata HDZ za gradonačelnika Zagreba na lokalnim izborima iduće godine.

HDZ opet ne zna što bi sa Zagrebom i Bandićem

On smatra da komunističkom šefu bivše države treba oduzeti čast da jedan od najljepših i najznačajnijih zagrebačkih trgova nosi ime Trg maršala Tita te da ga se nazove Kazališni trg.

Tako se Mikulić pridružio grupi građana i javnih osoba izrazito desnog političkog usmjerenja, koja se okuplja oko inicijative Krug za trg i koja svake godine organizira prosvjede tražeći isto što i sada Mikulić.

I dok gradonačelnik Milan Bandić podsjeća da je promjenu imena tog trga sprječavao i sam Franjo Tuđman te predlaže da građani na referendumu koji bi se održao paralelno s lokalnim izborima odluče o tome, sugovornici Al Jazeere smatraju da je inicijativa promašena.

Ako je ovo pokušaj da se gospodin Mikulić profilira kao jedan od izglednijih kandidata za gradonačelnika Zagreba, onda to samo pokazuje koliko je kao kandidat zapravo slab. Pokušaj nametanja ideoloških tema u fokus kampanje za lokalne izbore govori nam da, zapravo, gospodin Mikulić i HDZ nemaju u Zagrebu jasnu ideju što ne valja i što bi trebalo promijeniti... Ovo je znak da HDZ ponovo ne zna što bi radio sa Zagrebom i Milanom Bandićem, s kojim su često dijelili pozicije i surađivali ispod stola - kaže analitičar Darijo Čerepinko.

Čerepinko smatra da se lokalni izbori u Zagrebu mogu iskoristiti i kao pozornica za one snage u HDZ kojima Plenković ne želi dati prostora na nacionalnoj razini, poput tzv. desne struje, kako bi imali osjećaj da ih se još nešto pita.

Jasno definirati poziciju i ulogu Tita

No, smatra da je ovdje prvenstveno riječ "o pokušaju pranja savjesti i prošlosti gospodina Mikulića i dijela HDZ".

HDZ može osvojiti Zagreb ili kvalitetnim kandidatom koji rezonira s potrebama, željama i strahovima građana Zagreba - a naziv Trga maršala Tita to ni u kojem slučaju nije - ili ako ostale političke opcije daju još gore kandidate od HDZ.

Čerepinko pritom ističe da poziciju i ulogu Josipa Broza u hrvatskoj povijesti tek treba jasno definirati. S jedne strane, za Jugoslavije je bio nekritički promatran kao izuzetno pozitivna povijesna osoba, što je, kaže Čerepinko, dobrim dijelom i bio.

S druge strane, u Hrvatskoj nakon osamostaljenja je često nekritički promatran kao izuzetno negativna ličnost za što, ističe Čerepinko, također ima razloga.

Kako ne očekuje da će u skorije vrijeme doći do šireg društvenog dogovora o Titovoj ulozi i važnosti, očekuje da će se i ubuduće njegovo ime koristiti za podgrijavanje "niskih strasti" u dnevnopolitičke svrhe.

Politički folklor

To smatra lošim, ali i politički neisplativim jer građani to većinom smatraju po njihov život nebitnim političkim folklorom.

U posljednje vrijeme svjedoci smo da pojedine kampanje koje potiču mržnju i podjele prolaze dobro kod birača razočaranih političkim elitama, ali čini mi se da to u ovom slučaju neće biti rezultat. Tito i njegov trg u Zagrebu sporedno je političko pitanje.

Razgovor o Titovoj ulozi u povijesti i kritičku evaluaciju njegovog djelovanja smatra i više nego dobrodošlom, ali do toga se ne dolazi ovim putem.

Ovo je nastavak "stvaranja bolje prošlosti", kako osobne, tako i nacionalne, odnosno projiciranje današnjih političkih stavova, prilika i vrijednosti, u prošle kontekste i vremena.

Bez obzira koliko se određeni krugovi, kaže Čerepinko, trudili prekrajati povijest, on ne vidi razlog da se Titu oduzme trg jer je to odraz jednog vremena koje nije uvijek bilo dobro, ali ni ultimativno loše. Slično je i s imenovanjima trgova po banu Josipu Jelačiću ili Franji Tuđmanu. U tom smislu i Bandićevu ideju o referendumu smatra besmislenom.

Klasić: Licemjerje HDZ

Moguće je da će ta ideja do neke mjere elektrizirati bazu radikalno desnih birača, ali pitanje je koliko građana Zagreba ime trga smatra toliko važnim da bi o tome odlučivali referendumom. Zagreb ima puno većih i hitnijih problema za riješiti od pitanja imena Trga maršala Tita.

Povjesničar Hrvoje Klasić smatra da je jedan od problema u ovom pitanju taj što se kao jedan od glavnih argumenata u inicijativi navode zločini počinjeni nakon Bleiburga i općenito zločini komunizma.

Inicijativu smatra licemjerjem jer dolazi iz redova stranke koja je, kako kaže, odmah početkom 90-ih u gradovima u kojima je bila na vlasti uklonila antifašistička imena ulica, iako je istovremeno u ustav uvela antifašizam, a proglasila je i praznik Dana antifašističke borbe.

Zašto su, ako se htjelo ispravljati ili ukazati na zločine nakon Bleiburga, maknute ulice Ive Lole Ribara, Rade Končara, Nade Dimić i stotina drugih antifašista, partizana koji su poginuli daleko prije Bleiburga, daleko prije Golog otoka, daleko prije UDB-inih ubojstava. Kakva je to tada bila poruka? - pita se Klasić.

Istovremeno s micanjem antifašističkih imena s ulica, navodi Klasić, ulicama su se u nekim mjestima davala imena po doglavniku NDH Mili Budaku, a bilo je, navodi, i ulica 10. travnja.

Obračun s prošlošću

To je po meni prva razina problema - svi oni koji danas govore o suočavanju s prošlosti u principu se ne suočavaju nego se iz dnevno-političkih razloga obračunavaju s prošlošću i - kao što sam u već nekoliko navrata znao spomenuti - u našu prošlost ulaze kao u samoposlugu i uzimaju ono što im u tom trenutku treba za nekakve trenutačne potrebe.

Drugom razinom problema smatra percepciju Tita kao zločinca. Ističe kako je neosporno da su se zločini odmah nakon završetka rata u svibnju 1945. događali te se kao i svaki drugi zločin nikako ne mogu opravdati.

No, navodi i da je, primjerice, Franklin Delano Roosevelt nakon napada na Pearl Harbour u logor "za svaki slučaj" poslao 120.000 američkih građana japanskog porijekla, a ipak ga u SAD ne smatraju zločincem. Da se ne spominje Harry Truman i bacanje atomskih bombi ili Winston Churchill i bombardiranje Dresdena gdje je u jednoj noći poginulo 60.000 ljudi. Po Klasiću, samo iz osvete.

Zaključuje da je Tito i od 1941. do 1945. godine, ali i idućih desetljeća, za tadašnju državu na domaćem i međunarodnom planu, kao i hrvatski narod u njoj, napravio mnogo pozitivnih stvari, a njegovo tadašnje djelovanje treba gledati u kontekstu vremena.

Važnost konteksta vremena

Franjo Tuđman je bio partizan, general, ali je bio i hrvatski patriot i znao da stvari treba gledati u kontekstu vremena u kojem se događaju. Tito u trenutku u kojem je djelovao, djelovao je na način i koji je Franjo Tuđman procijenio možda u tom trenutku najboljim mogućim, ne možda jedinim mogućim, ali možda u tom trenutku najboljim mogućim.

Zato inicijativu smatra dnevnopolitičkim obračunom i pokušajem ponovnog revizionizma.

Na Trg maršala Tita se nadovezuje ulica Andrije Hebranga pa me zanima, ako ćemo tražiti micanje Trga maršala Tita, hoćemo li tražiti i micanje ulice Andrije Hebranga koji je, podsjećam, hrvatski komunist koji je 1945. godine u svibnju, u trenutku kada se događaju zločini nakon Bleiburga, kao ministar u jugoslavenskoj vladi bio s Titom u obilasku Hrvatske i Slovenije - zaključuje Klasić.

izvor: balkans.aljazeera.net

Pretraga: 11713 - Izgradnja bolje prošlosti za Hrvate
Trajni link: http://sanela.info/blog/stolac_bola/?p=11713