Veselin Marinov Bugarin

Veselin Marinov Bugarin
Veselin Marinov Bugarin

Mafijaši jugoslovenske službe državne bezbjednosti

Strani plaćenik ubijao neposlušne Hrvate

Hrvatski branitelj i višestruki agent komunističkih policija, pokojni Veselin Marinov, školovan je u ruskom KGB

Objavljeno: 14. jan 2014

Rođen je kao Veselin Marinov Mironov 16. januara/siječnja 1967. u bugarskom gradu Varni (uporno tvrdi da je rođen u Sarajevu). Navodno je u Moskvi završio Visoku policijsku akademiju, a među kriminalcima kruži priča da je zapravo špijun kojeg je školovao KGB.

Kako je unatoč tome već sa 23 godine počeo služiti vojsku u HVO-u i to dvije godine prije početka rata u BiH, zna samo on, ali u jednoj njegovoj službenoj izjavi stoji upravo to, da je u HO-u bio od 1990. do 1996.

Središnji ured Interpola u Sofiji traži ga zbog krađe vozila i nakita, a u Hrvatskoj je protiv njega podignuta optužnica za silovanje. Marinov se tereti da je potkraj 1998. silovao jednu djevojku. Zbog tog slučaja određen mu je - pa ukinut - pritvor, a postupak još nije završen.

Po tvrdnji tužitelja, protiv Marinova vode se još i postupci zbog ovjeravanja neistinita sadržaja, protupravne naplate i posredovanja u prostituciji. Marinov je također svojedobno bio među uhićenima u spektakularnoj akciji specijalaca u sesvetskom Intim-baru. Zbog toga je već i pravomoćno osuđen na šest mjeseci zatvora - a kaznu nije izdržao.

izvor: media.ba

 

Vinko Žuljević ubio Marinova u samoobrani

Vinko Žuljević Klica
Vinko Žuljević Klica

Veselin Marinov Bugarin ubijen je u maju/svibnju 2002. godine u kafiću NBA u Chromosovu tornju. U tog bugarskog tajnog agenta, koji je bio i vojnik Mladena Naletilića Tute, pucao je Vinko Žuljević Klica koji se sam predao policiji.

Oslobođen je optužbi jer je na sudu dokazano da je nekoliko hitaca u Marinova ispalio u samoobrani. Marinova je svojevremeno tražio Središnji ured Interpola u Sofiji zbog krađe vozila i nakita, a u Hrvatskoj je protiv njega podignuta optužnica za silovanje. Marinova se teretilo da je potkraj 1998. silovao jednu djevojku prijeteći joj pištoljem koji je imao metak u cijevi. Protiv Marinova su se vodili i postupci zbog ovjeravanja neistinitog sadržaja, protupravne naplate i posredovanja u prostituciji.

Oslobođen je optužbe za krijumčarenje četiri kilograma heroina koji je policija našla u automobilu pred njegovim stanom i zaplijenila. Utvrđeno je, međutim, da mu je drogu podmetnula policija. Na svjedočenju zatvorenom za javnost kao svjedoci njegove obrane govorili su čak i bivši predstojnik UNS-a Ivan Jarnjak te Josip Perković, veteran jugoslavenskih, a potom hrvatskih tajnih službi. Nagađalo se kako je možda upravo njihov iskaz bio bitan za oslobađajuću presudu jer su najvjerojatnije istaknuli zasluge Marinova za te službe.

izvor: otvoreno.ba-937

 

"Barakuda" ili kako uskrsnuti Veselina Marinova

Mate Laušić - Josip Perković
Mate Laušić - Josip Perković

Objavljeno: 07. maj 2005

Čim vidim da kolege bliske POA-i najavljuju neku akciju POA-e i MUP-a, pomislim da je stvar već propala. Najavljivali su uhićenje i ekstradikciju Hrvoja Petrača iz Izraela, kao već riješenu stvar, a od Hrvoja ni traga ni glasa.

Tako sada najavljuju nastavak nekadašnje HIS-ove Operativne akcije Barakuda ne bi li se razbila mreža pomagača Ante Gotovine. Ta je akcija prvotno imala za cilj opservirati zapadnohercegovačku mafiju u BiH, a poslije se bavila opseravacijom svega i svakoga u RH. Recimo nadzirali su se gosti nekog kupleraja u Sesvetama.

Kako su saznanja iz Barakude temelj za knjigu Jasne Babić Zagrebačka mafija u kojoj je Hrvoje Petrač prikazan kao nedužni tajkun, ako je točno da POA i MUP trenutno rade po Barakudi, to znači da bi eventualno mogao nagraisati Vinko Žuljević Klica, a Hrvoje Petrač, kako reče Predsjednik Stjepan Mesić, dobio bi priliku za ponovno suđenje vezano uz otmicu Zagorčeva sina, i ništa više.

Do sada su u javnosti uglavnom preovladavale tvrdnje da je idejni začetnik i glavni nadzornik Barakude bio Josip Perković, koncem devedesetih savjetnik ravnatelja HIS-a Miroslava Šeparovića.

Miroslav Šeparović je na suđenju Vinku Žuljeviću Klici za ubojstvo Veselina Marinova dao iskaz da je Marinov, zvan Bugar bio agent HIS-a. Ima svjedoka koji tvrde da Bugar nikada nije bio agent HIS-a, ali ih do sada nitko nije ništa pitao.

Višestruki agent komunističkih policija, pokojni Veselin Marinov

Za Marinova sam prvi put čuo čitajući intervju Mate Bašića s Mladenom Naletilićem Tutom u jednom od prvih brojeva Nacionala. Zapisao je vrijedni Mate da je Bugar vjerni Tutin tjelohranitelj. Kao Tuta je građanin svijeta: živio je s Njemicom, tjelohranitelj mu Bugarin (možda Naletilićev nadimak dolazi od poznate srbijanske fraze Tuta Bugarin).

Kao što kaže Davor Butković, Veselin Marinov bio je zapravo višestruki agent. Po mojim spoznajama, Veslein Marinov je prije rata radio za KGB-e, bugarsku tajnu policiju i jugoslavensku UDB-u.

Svako tko je imalo, nepristrasno istraživao povijest hrvatske političke emigracije i povijest UDB-e, naišao je na dosta informacija o suradnji bugarske i jugoslavenske komunističke tajne policije u tadašnjoj Zapadnoj Europi.

Ako prihvatimo kao istinit, podatak što ga je objavio Senad Avdić u "Slobodnoj Bosni" da je Mladen Naletilić Tuta bio suradnik jugoslavenskog šefa policije Petra Gračanina, nimalo ne čudi da se upravo Veselin Marinov u njegovoj pratnji iz Njemačke pojavio u Hrvatskoj, pa u BiH, početkom rata i da je bio uz Tutu sve do njegovog uhićenja.

Poznati jugoslavenski bankar Neven Barač bio je dobar s Tutom Naletilićem, a kako je sam rekao Tuta ga je nazvao iz Haaga i rekao mu da bi se i Slobodan Milošević s njim čuo.

Denis Kuljiš pišući o osnutku Nacionala kaže da je i intervju koji je Mate Bašić napravio s Tutom realiziran preko veza Nevena Barača.

Ne čudi ni to da je kako piše Jasna Babić Josip Perković angažirao Veselina Marinova.

Perković je dugi niz godina u UDB-i radio na pitanjima neprijateljske emigracije. Kako se može vidjeti sa slike objavljene na ovom blogu, na pitanjima neprijateljske "ustaške" emigracije, radili su uglavnom Hrvati: Josip Perković, Stanko Čolak i Ivan Lasić.

A onda, kad je počeo rat, najprije kao Boljkovčev, pa Špegeljev i konačno Šuškov pomoćnik, Perković je između ostalog bio zadužen za prihvat bivših političkih emigranata. Tako je prihavatio i Mladena Naletilića Tutu i njegovog posilnog Veselina Marinova Bugara.

Za sada ću preskočiti veliko poglavlje Tutinog boravka u zagrebačkom Remetincu i Bolnici za osobe lišene slobode na Svetošimunskoj cesti koje koincidira s Marinovljevim angažmanom u Barakudi i istaknuti po meni najintrigantnije mjesto vezano uz okolnosti Bugarove smrti.

Kako je svojedobno izvijestio Marijo Kavain u Jutarnjem listu, a pozivajući se na policijske izvore, nesretni Marinov je zadnji telefonski razgovor imao s Josipom Perkovićem koji ga je uputio da ode u kafić u Chromosovom tornju, gdje ga je navodno trebao čekati neki Zelenika, a dočekao ga je Vinko Žuljević Klica.

Pa ako se već razmatra da Klica Bugara nije ubio u samoobrani (kako je presudio sud) valjalo bi razmotriti i mogućnost je li Marinov postao preveliki teret za Barakudu (mnogi izvori kažu da se on po čitavom gradu hvalio da je tajni agent HIS-a), pa je kako bi se to u žargonu obavlještajnog podzemlja reklo, navođen do vlastite smrti.

izvor: blog.dnevnik.hr-262371

 

Zagrebačko-Zemunski Klan

Mafijaši jugoslovenske službe državne bezbjednosti

Ljubomir Magaš Zemunac
Ljubomir Magaš Zemunac

• Zagrebaško-Zemunski klan počeo je prije 30 godina s Ljubomirom Magašem zvanim Ljuba Zemunac, "amaterskim boksačem, uličnim borcem i gangsterom". Za većinu kriminalaca s područja bivše Jugoslavije bio je nedostižan uzor. Ljubomir Magaš Zemunac, tri puta osuđeni silovatelj u Jugoslaviji, postao je jugoslavenski agent, šef mafije i jedan od najutjecajnijih u Frankfurtskom podzemlju tokom 1970-ih i 1980-ih. Ubijen je 1986. godine od gangstera-suparnika Gorana Vukovića Majmuna, pred zgradom gradskog suda u Frankfurtu

Preteča Zemunskog Klana - grupa Ljubomira Magaša Zemunca - nastala je pod budnim okom jugoslovenske službe državne bezbjednosti tokom sedamdestih godina. Ljubomira Magaša zvali su "kralj frankfurtskog podzemlja", a kasnije je postao i "četnički vojvoda". Prema podacima kriminalističke policije u Wiesbadenu, Magaš je u razdoblju između 1978. i 1986. na području Frankfurta privođen zbog kršenja zakona o oružju, nanošenja tjelesnih povreda, oružane pljačke, iznuđivanja novca, reketa i osnivanja kriminalnih udruženja. U Srbiji je osuđen samo jednom, 1965., i to zbog krađe nakita.

Zanimljivo je da ga jugoslavenska i njemačka policija nikad nisu evidentirali zbog trgovine narkoticima.

Zemunski Klan nastao je na početku rata u Beogradu od ostataka bande Ljube Zemunca i ostataka bivše službe državne bezbjednosti. Nekad je sijala strah po cijeloj regiji, a uspjela je likvidirati i jednog premijera - Zorana Đinđića.

Zemunca je u Srbiji naslijedio Arkan, a njega Milorad Luković Legija.

Hrvatska mafija surađuje s Bugarima

Hrvatska mafija blisko surađuje s Bugarima Stručnjaci kažu kako su Bugarska i Rumunjska nakon ulaska u EU loše rješavale probleme kriminalom, te strahuju da isto čeka i RH

Objavljeno: 08. feb/vel 2009

Upravo u odlučujućoj fazi pregovora o ulasku u Europsku uniju "bugarska zaraza" eksplodirala je u Zagrebu, tvrde analitičari u tekstu o sprezi hrvatske i bugarske mafije, koji je objavio Deutsche Welle. Među simptomima ove bolesti naručena su ubojstva, izvršena od profesionalaca, u svrhu zastrašivanja utjecajnih ljudi i sumnjivih struktura.

- "Javna je tajna da, kao i u Bugarskoj, hrvatska mafija ima dobre odnose s policijom, medijima i tajnim službama" - piše DW i dodaje kako bez želje za pravdom, kriminalne organizacije skrivaju ratne zločince, manipuliraju privatizacijskim ugovorima i izbacuju s tržišta "nezgodnu" konkurenciju.

To je, međutim, značilo da će se sve zataškati i tako izbjeći bilo kakvi očiti konflikti među njima.

Hoće li se EU opeći kao sa Bugarskom i Rumunijom

Tri ubojstva u samo tri tjedna pokazuju da je taj konsenzus razbijen, da su se među odvojenim grupama podzemlja počeli izravnavati računi:
- "Je li Hrvatska u opasnosti da se ponovi ono na čemu se EU opekla nakon što je prihvatila Bugarsku i Rumunjsku?" - pita se njemački novinar Michael Martens. On podsjeća kako su bugarski i rumunjski političari obećali kako će voditi odlučne borbe protiv organiziranog kriminala i korupcije - ali su učinili sve kako bi spriječili tu borbu.

Prema Milošu Vasiću, srpskom novinaru i stručnjaku za kriminal, suradnja između hrvatske i bugarske mafije bila je vrlo bliska. Ako je mafija jedne zemlje htjela nekoga mrtvog, specijalni tim iz druge zemlje došao bi i izvršio ubojstvo, te se odmah vratio nazad:
- "Bugarska i hrvatska mafija surađuju vrlo blisko, do te mjere da pomažu jedni drugima s među-klanovskim ubojstvima" - rekao je Vasić za bugarski News.

izvor: alastor-citulja.blogspot.com

 

Lista srpskih mafijaša u Hrvatskoj

  • Sretko Kalinić - jedan od najozloglašenijih pripadnika 'zemunskog klana', osuđen na 30 godina zatvora zbog ubistva srbijanskog premijera Zorana Đinđića, od kada se nalazi u bjekstvu. U utorak, 8. juna, teško ranjen u pucnjavi u prigradskom dijelu Zagreba
  • Miloš Simović - još jedan pripadnik Zemunskog Klana, osumnjičen da je pucao u Sretka Kalinića i nanio mu teške ozljede stomaka. Simović je također osuđen u odsustvu za ubistvo Zorana Đinđića, na 40 godina zatvora, od kada se skrivao u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i drugim susjednim zemljama
  • Milorad Luković Legija - bivši komandant JSO osuđen je za ubistvo Zorana Đinđića na 40 godina zatvora
  • Cvetko Simić - čije je raspadajuće tijelo nedavno je pronađeno u jarunskom jezeru u Zagrebu
  • Bojan Gudurić - jedan od optuženih koji je iz Srbije došao zbog ubistva Ive Pukanića
  • Milan Jurišić Jure - osuđen za Đinđićevo ubistvo na 30 godina zatvora
  • Nino Konstantinović - osuđen za Đinđićevo ubistvo na 35 godina zatvora
  • Aleksandar Simović Aca, Miloš Simovic Miško, Dušan Spasojević Šiptar, Vladimir Milisavljević Budala - Zemunski klan 2003 - osumnjičeni za ubojstvo Zorana Đinđića, premijera Srbije
  • Vladimir Milisavljević Vlada Budala - osuđen za Đinđićevo ubistvo na 35 godina zatvora
  • Ljubiša Buha Čume
  • Milenko Kuzmanović
  • Slobodan Đurović
  • Andrija Drašković
  • Zvezdan Jovanović
  • Milan Narančić Limun
  • Goran Marić

izvor: banjalukain.com