Svedok u slučaju Mustač i Perković tvrdi da mu prete

Svedok u slučaju Mustač i Perković tvrdi da mu prete

Zdravko Mustač
Zdravko Mustač

Svedok na suđenju dvojici bivših čelnika jugoslovenske tajne službe, optuženih da su organizovali ubistvo jednog disidenta u Nemačkoj 1983. godine, tvrdi da su mu hrvatske vlasti pretile.
Sven Milekić

Objavljeno: 22. apr 2015 | BIRN Zagreb

Mario Eterović, svedok tužilažtva na suđenju bivšem šefu Udbe Zdravku Mustaču i njegovom podređenom Josipu Perkoviću, obavestio je Županijski sud u Zagrebu da je dobio pretnje, odnosno da mu je rečeno da u svom svedočenju ne otkriva mnogo, prenose hrvatski mediji.

Eterović tvrdi da ga je predstavnik hrvatskih vlasti kontaktirao i pre nego što je dobio sudski poziv i da mu je rekao da pazi šta priča na suđenju u Nemačkoj, jer posle toga mora da se vrati u Hrvatsku.

Tvrdi i da mu je službenik suda, koji mu je predao sudski poziv, rekao da zapravo prima "poziv za zatvor".

Nakon Eterovićeve žalbe, hrvatska policija je kontaktirala kolege u Nemačkoj, kako bi se uverila da će on biti bezbedan kada u junu ode u Minhen da svedoči.

Pojedini analitičari ukazuju da bi suđenje moglo da otkrije zločine iz prošlosti i kontinuiran uticaj pripadnika tajnih službi u Hrvatskoj.

Inače, bivšim čelnicima jugoslovenske tajne službe sudi se zbog navodne organizacije ubistva hrvatskog emigranta Stjepana Đurekovića 1983. godine u blizini Minhena. Obojica su se izjasnili da nisu krivi.

U vreme ubistva, Eterović je bio na obuci u Jugoslovenskoj narodnoj armiji, gde je služio kao lični vozač generala Jere Grubišića, načelnika Uprave sigurnosti Saveznog sekretarijata za narodnu obranu.

Eterović tvrdi da mu je Grubišić na dan ubistva rekao neke detalje o tom incidentu i da je načuo kako Grubišić o tome priča preko radio-veze.

izvor: balkaninsight.com

Suđenje Perkoviću i Mustaču ponovno otvara pitanje lustracije

Josip Perković
Josip Perković

Suđenje dvojici bivših čelnika jugoslavenske tajne službe, Zdravku Mustaču i Josipu Perkoviću, moglo bi da otkrije zločine iz prošlosti i kontinuiran utjecaj pripadnika tajnih službi u Hrvatskoj

Objavljeno: 24. sep 2014 | Drago Hedl

Suđenje Josipu Perkoviću i Zdravku Mustaču, dvojici pripadnika nekadašnje jugoslavenske tajne službe (SDS - Služba državne sigurnosti) zbog sumnje da su organizirali ubojstvo hrvatskog političkog emigranta Stjepana Đurekovića, počet će 17. listopada u Njemačkoj. Ondje se, prije 31 godinu, u srpnju 1983. i dogodilo ubojstvo za kolje ih se tereti.

Zdravko Mustač u to je vrijeme od 1982. do 1985. u Beogradu bio hrvatski kadar, na čelu tajne policije bivše Jugoslavije. Josip Perković, pak, vodio je u SDS u Zagrebu i bio je podređen Mustaču. Njih dvojica, kako sumnja njemačko tužiteljstvo, dala su nalog za ubojstvo Đurekovića, kojeg su, na njemačkom tlu, likvidirali i danas nepoznati počinitelji.

U Hrvatskoj se s velikim zanimanjem očekuje početak tog suđenja, jer bi ono trebalo rasvijetliti ulogu jugoslavenske tajne službe oko čega i danas postoje mnoge nedoumice i kontroverze.

Nakon raspada Jugoslavije i prvih višestranačkih izbora koji su označili kraj komunističke vladavine, u Hrvatskoj nije provedena lustracija. Njoj se, pod egidom hrvatske pomirbe, protivio predsjednik Tuđman bojeći se da bi lustracija mogla dovesti do novih podjela u trenutku kada je zemlja bila na pragu rata.

Štoviše, neki kadrovi koji su radili u jugoslavenskim tajnim službama - među njima i Josip Perković - postali su najbliži Tuđmanovi suradnici. Perković je, uz Tuđmanovu suglasnost, bio osnivač hrvatske vojne obavještajne službe i na toj poziciji bio potpuno upućen u najstrože tajne iz tog burnog razdoblja.

Neprovođenje lustracije, međutim, i danas je u Hrvatskoj vruća politička tema, koja se, ovisno o političkim okolnostima, izvlači na površinu ili gura pod tepih. Vođa oporbe, Tomislav Karamarko, predsjednik Hrvatske demokratske zajednice, stranke kojoj predviđaju pobjedu na parlamentarnim izborima krajem sljedeće godine, najavljuje da će provesti lustraciju kada dođe na vlast.

Suđenje Perkoviću i Mustaču, koje bi se trebalo okončati do sredine 2015., moglo bi biti uvod u taj proces. Osobito ako obojica progovore i ako pri tom otkriju i druge osobe koje danas nesmetano žive u Hrvatskoj, a odgovorne su ne samo za ubojstvo Đurekovića, već i drugih emigranata. Tako će se njemačko suđenje za događaj koji se zbio prije više od tri desetljeća u značajnoj mjeri odraziti i na sadašnje hrvatske unutrašnjopolitičke prilike.

Ubojstvo Đurekovića, direktora marketinga najveće jugoslavenske tvrtke toga vremena, naftne kompanije INA, bilo je jedno od nekoliko desetaka koje je u inozemstvu počinila jugoslavenska tajna služba. Najviše likvidacija dogodilo se upravo u Njemačkoj gdje je koncentracija političkih emigranata iz Jugoslavije bila najveća.

Njemačka policija i pravosuđe istraživali su to ubojstvo, a od velike pomoći bili su podaci koje je u Hrvatskoj prikupila parlamentarna komisija koja je 1999. završila istraživanje o likvidaciji političkih emigranata, žrtava tajne službe.

U tom izvještaju čak 44 puta spominje se Josip Perković. Iako su njemačke tajne službe, sasvim sigurno, za njega znale i prije toga taj službeni dokument - rezultat rada komisije Hrvatskog sabora - Perkovića je izravno uplelo u organiziranje likvidacija koje je provodila jugoslavenska tajna služba.

Suđenje za ubojstvo Đurekovića u Njemačkoj počelo je 2006. godine, no na optuženičkoj klupi tada je bio samo Krunoslav Prates, hrvatski državljanin koji je živio u Njemačkoj. On je bio prikriveni agent jugoslavenske tajne službe među hrvatskim emigrantima u Njemačkoj i - kako je na sudu utvrđeno - upravo je on Perkoviću predao ključ od ulaznih vrata garaže u kojoj će nakon toga biti ubijen Đureković.

Perković je, međutim, njemačkim vlastima bio nedostupan. Bavarska pokrajinska policija u Münchenu, a potom i njemačka savezna policija u Wiesbadenu, izdat će za Perkovićem tjeralicu i od hrvatskih vlasti zatražiti njegovo izručenje, no službeni Zagreb će se oglušiti.

Međutim, kada je Hrvatska 1. srpnja prošle godine postala članicom Europske unije, iz Njemačke je stigao tzv. uhidbeni nalog, kojim ga je Hrvatska bila dužna odmah uhapsiti i isporučiti.

To se međutim nije dogodilo, sve dok Njemačka nije snažno pritisnula Zagreb. Čak i tada premijer Milanović različitim se manevrima odupirao Perkovićevu izručenju. Samo nekoliko dana prije nego što će Hrvatska ući u Uniju, promijenjen je zakon koji je onemogućio Perkovićevo izručenje. S obzirom da je bilo jasno kako je donesen samo zbog njega, u javnosti je dobio naziv - Lex Perković.

To je dovelo do potpunog zahlađenja njemačko-hrvatskih odnosa i otkazivanja već najavljene posjete njemačke kancelarke Angele Merkel Zagrebu, gdje je trebala uveličati proslavu ulaska Hrvatske u EU. Šef oporbe Tomislav Karamarko i ljudi iz njegove stranke iskoristili su to da sadašnju vlast lijevog centra optuže da štiti "komunističke ubojice, koji su po svijetu ubijali pripadnike hrvatske političke emigracije". Vlast se branila da ni jedna zemlja ne izručuje ključne ljude tajnih službi.

I Perković i Mustač, na kraju su izručeni Njemačkoj: prvi u siječnju, drugi u travnju ove godine.

Suđenje dvojici pripadnika tajnih službi, koje bi napokon trebalo dati odgovor na pitanje tko stoji iza ubojstva političkog emigranta Đurekovića, u Hrvatskoj će, sasvim sigurno, otvoriti i mnoge druge rasprave. Posebice onu da tajne službe iz vremena Jugoslavije (UDBA) i danas vladaju Hrvatskom, te da imaju snažan utjecaj na politički život.

U zemlji gdje je bavljenje prošlošću mnogima puno draža tema nego pitanje budućnosti, njemačko suđenje bit će, u tom smislu, važnije nego odgovor na pitanje tko je kriv za Đurekovićevu smrt.

izvor: balkaninsight.com

Pretraga: 4511 - Svedok u slučaju Mustač i Perković tvrdi da mu prete
Trajni link: http://sanela.info/blog/stolac_bola/?p=4511