Demokracija - Jedan vođa jedna stranka

Demokracija - Jedan vođa jedna stranka

Besmisao izbornih skupština: Jedan vođa, jedna stranka

Milorad Dodik, Fahrudin Radončić i Dragan Čović
Milorad Dodik, Fahrudin Radončić i Dragan Čović

Objavljeno: 24. apr 2015 | Gordana Sandić-Hadžihasanović

Tri političke partije za subotu, 25. aprila su najavile svoje kongrese. U Mostaru održava Sabor HDZ-a BiH, u Istočnom Sarajevu izborni Sabor Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) a u Tuzli Drugi kongres Saveza za bolju budućnost (SBB).

Prema podacima iz ove tri stranke, ni jedan od aktuelnih predsjednika - nema protivkandidata. To otvara pitanje koliko su BH političke stranke demokratizovane i koliko je članstvo spremno da bira nove ljude?

U subotu neće biti iznenađenja što se tiče izbora stranačkih lidera - Dragan Čović, Milorad Dodik i Fahrudin Radončić, sigurno ostaju na čelnim pozicijama. Dok njihove stranačke kolege, kao naprimjer Marinko Čavara iz HDZ-a BiH, kaže da to nije manjak demokratije nego "čak odraz stabilnosti stranke", analitičari imaju sasvim drugo mišljenje.

Adis Arapović iz organizacije Centri civilnih inicijativa, kaže da su nakon jednopartijskog sitema u sadašnjem višepartijskom, gotovo identična pravila djelovanja

"Lideri se ponašaju na jednaki način, unutarpartijska disciplina se trenira na jednaki način i upravo izostanak demokratizacije političkih stranaka je usporio demokratizaciju bh. društva. Unutar političkih stranaka nije promovirana sloboda govora, sloboda mišljenja, sloboda frakcijskog udruživanja, jednakopravnost članova političkih stranaka. Sada ćemo u mjesec dana svjedočiti velikom broju stranačkih kongresa, sa uobičajenom praksom - samo jedan kandidat za predsjednika, kako bi se unaprijed znalo da će on biti izabran, da se vrlo dobro zna da se tom izboru ne smije usprotiviti jer slijedi odmazda, u krajnjem slučaju izbacivanje iz političke stranke, da je sloboda suprotstavljenog mišljenja nešto što se u strankama ne samo ne gaji već se i sankcionira. Sve je to samo dokaz da smo još daleko od liberalnih evropskih i demokratiziranih stranaka i da će nam trebati još neko vrijeme da se to desi", ističe Arapović.

Najveća boljka u djelovanju političkih partija u BiH je što članstvo slijedi vođu a ne programska načela, smatra univerzitetski profesor iz Tuzle Srđan Vukadinović:

"Uostalom i činjenica da se tri sabora tri velike partije održavaju u istom danu govori o tome, o nespremnosti stranaka da se demokratizuju, odnosno da se lideri dogovore, jer demokratija je dogovor, spremnsot da se čuje i onaj koji misli drugačije. Partije moraju doživjeti demokratizaciju. Najveći problem je što se stvara jedna vrsta idolopoklonstva prema nečemu ili nekome, a najmanje prema programu. A posebna priča je što će tri lidera biti ponovo izabrana, što govori o svojevrsnom monizmu u njima, koji će se teško prevazići. To je ključni razlog te diktature u partijama, jednopartijskog nasilja, a dijelom i pravnog nasilja koje se sprovodi u partijama, jer oni koji su pristalice u partijama,ne opredjeljuju se prema programima nego prema idolopoklonstvu, prema nekoj ideologiji, prema lideru ili čemu već ne, što je najmanje nekakav programski zahtjev", kaže Vukadinović.

O tome upravo svjedoči Mirsad Đapo, član SDP-a BiH punih 30 godina i član Glavnog dobora stranke, koji je u četvrtak zatražio da se briše iz partijske evidencije, zbog njenog elitizma i podaničkog odnosa članstva. To je dovelo do neuspjeha SDP-a na posljednjim izborima i odlaska sa liderskog mjesta dugogodišnjeg partijskog šefa Zlatka Lagumdžije:

"Sebi zamjeram što nisam više ukazivao na prisutni elitizam, egoizam, karijerizam, nepotizam, podanički odnos i niz drugih negativnosti koje su zahvatile praktično sve pore unutarstranačkih struktura. Savjest mi je čista s obzirom na to da nisam htio, niti sam bio dio elitističkog tima koje su članovi ove partije i javnost davno prepoznali.

Fabrikovale su se nove perjanice ove partije u likovima članova upravnih i nadzornih odbora, direktora javnih preduzeća, fondova, agencija, zavoda i mnogobrojnih savjetnika,kojih je na kraju prethodnog mandata bilo više od 1 000. Siguran sam da sam bio žrtva posebnog vrednovanja demagoškog i podaničkog ponašanja nekih članova rukovodstva. Naime, beskrajno hvaljenje šefa i njegovog užeg kruga elite, oponašanje u odijevanju, isti zvučni signal na mobitelu... znaci su raspoznavanja podobnih u ovoj eliti koji su uživali blagodeti vlasti. Zato što nisam prihvatio podaničke uloge platio sam cijenu kao i neki drugi potpredsjednici SDP-a ili njegovi članovi", poručio je Đapo.

Političke stranke su apsolutni vladari, gospodari života i smrti u BiH. Tako umjesto ideoloških, imamo interesne grupe, smatra analitičar Adnan Huskić:

"To su najvažniji činioci politike u BiH, stranke određuju sudbine svih nas - one zapošljavaju i postavljaju ljude od obdaništa i škola, do najvišeg nivoa. One u potpunosti kontrolišu javni novac, gazduju tim novcem, na vrlo nedomaćinski način. Mi imamo situaciju gdje prave ideološke političke stranke i ne postoje. Ono što je naša stvarnost to je da su umjesto partija nastale interesne skupine ili povezane klike vrlo jasnih interesa, koja se onda okupi oko određene ideologije.

Načelno su stranke u Bosni i Hercegovini vrlo centralizirane, liderski orijentisane i apsolutno nedemokratične iznutra, u kojima su disonantni glasovi ustvari izdajnički glasovi, u kojima se mišljenja koja ne idu u prilog onome što lider stranke misli, tumače direktnim napadom na osobu, direktnim napadom i na stranku. Ti ljudi, između ostalog, poistovjećuju sebe sa strankom. Jasno je da su političke stranke u Bosni i Hercegovini ustvari liderske stranke. Podsjećam, postoje stranke koje su nakon odlaska lidera naprosto nestale sa političke scene, kao što je, recimo, Stranka za BiH", kaže Huskić

Milorad Dodik će u subotu biti ponovo izabran. U intervjuu za Federalnu TV je rekao kako je postojala mogućnost predlaganja i drugih kandidata, ali nije iskorištena. Jasno je da niko nije želio u izbornu utrku sa Dodikom, neprikosnovenim liderom, od osnivanja stranke 1996. kao što niko nije želio da se suprotstavi Draganu Čoviću, koji je predsjednik HDZ-a BiH od 2005. Fahrudin Radončić je na čelu je Saveza za bolju budućnost od osnivanja 2009. godine, i ostaće to i u narednom periodu.

U BiH se još uvijek kandidovanje,shvata kao kritika aktuelnog partijskog šefa i članstvo se ponaša kao poslušna vojska a ne ljudi sa stavom, kaže psiholog iz Banjaluke Srđan Puhalo:

"Partijsko članstvo podsjeća zaista na vojsku ili na neke autoritarne organizacije u kojim se traži poslušnost i lojalnost pod svaku cijenu a ne sukob ideja, mišljenja,konkurencija u predlaganju programskih ciljeva, bilo šta drugo što je obilježje demokratije i slobode iznošenja drugačijeg stava,koji neće biti sankionisan. To nije ništa novo jer su naše partije liderske, a takođe ta unutarstranačka demokratija je više forma nego ono što stvano postoji, U partijama ima ljudi koji misle da mogu uraditi nešto drugačije ali autoritet lidera se ne dovodi u pitanje sve dok se izbori ne izgube", kaže Puhalo.

izvor: slobodnaevropa.org-26976904

Pretraga: 4513 - Demokracija - Jedan vođa jedna stranka
Trajni link: http://sanela.info/blog/stolac_bola/?p=4513