Reis Kavazović u emisiji Pravda na Tv1

Reis Kavazović u emisiji Pravda na Tv1

Ekstremni pokreti su zloupotreba vjere, samo će zlonamjerni to povezivati sa islamom

Reis Kavazović
Reis Kavazović

Objavljeno: 04. maj 2015

Reisu-l-ulema Islamske vjerske zajednice u BiH Husein ef. Kavazović bio je gost emisije Pravda sa Sanjinom Bećiragićem na TV1. Otvoreno je govorio o Bošnjacima, događaju u Zvorniku, očekivanjima i budućnosti BiH. U nastavku vam donosimo razgovor sa reisom Kavazovićem.

:: Gospodine Kavazoviću, kako ste se osjećali, kako ste reagovali kada se čuli vijest o napadu na policijsku stanicu u Zvorniku?

Kao i svaki čovjek, naravno. Teško padne svaki zločin koji se dogodi u BiH ili bilo gdje u svijetu. Kada se oduzimaju ljudski životi, onda je to posebno teško za svakog čovjeka, tako i za mene. To je događaj koji nas je sve potresao i događaj koji je, tako da kažem, iznova nam postavio pitanja naše sigurnosti, pitanja koja su u BiH prisutna od 90-ih godina. Ali, ponekad se bojim da se pomalo navikavamo na događaje koje imamo u BiH. Od završetka rata jako je puno ubistava koja su se dogodila i među povratničkom populacijom, a sada vidimo i ova tri slučaja koja su za mene vrlo simptomatična - napad na policijsku stanicu u Bugojnu, napad na Američku ambasadu u Sarajevu i napad na policijsku stanivu u Zvorniku. To su teški momenti i teško se nositi s tim.

:: Kako javnosti objasniti da to što je uradio Ibrić nema veze sa vjerom, nacijom, sa Bogom?

Mislim da je lako objasniti onima koji hoće da pojme da terorizam, a vidimo da se već to kvalifikuje kao terorizam, neki kažu da je terorizam ono što ima političku pozadinu. U ovom slučaju kvalifikacija je izrečena od strane naših političara, medija, Tužilaštva... U svakom slučaju moram kazati da terorizam u BiH nije od juče. Mi smo imali teroristički akt, koji je najpoznatiji u istoriji ostao zabilježen. To je Gavrilo Princip i ubistvo prestolonasljednika Ferdinanda, a onda čitav niz terorističkih akata. Devedesete godine pokazale su nasilje, genocid, zločin... Nakon toga, ubistva povratnika. Sve su to bili teroristički akti, ako već hoćemo da dajemo kvalifikacije. I ovaj posljednji u Zvorniku. Juče smo imali ubistvo u Kozarcu, vidjećemo šta je pozadina.

Živimo u vremenu kada je sve to prisutno, ne samo u BiH, nego i u svijetu. Zlonamjerni će to naravno povezivati sa islamom. Ako je musliman počinio takav akt, onda se to obično pripiše islamu. Može li islam biti zloupotrijebljen? Može biti zloupotrijebljen kao i bilo šta drugo. Može biti neko pogonsko gorivo u tim terorističkim aktima, terorističkim grupama... To se dešava, vidimo da je to prisutno. Kako se boriti protiv toga? Smatram da se ta priča ne može završiti za jedan dan, ne može se završiti za jednu godinu, možda ni za jednu deceniju. Potrebno je uložiti jako puno napora da se te grupe izoluju, da se prema njima bude odgovorno u smislu da pokušamo raditi sa tim grupama, s jedne strane, a sa druge strane da zaista nemamo milosti kada vidimo da oni nastupaju na takav način, destruktivan i razoran.

:: Je li slučaj Ibrića pokazatelj da se o povratničkoj populaciji u državi ne vodi računa? Ibrić je mlad momak, Ibrić je dijete, 24 godine. Ibrić je bio nezaposlen, ali je Ibrić bio vrlo tolerantan, vrlo smiren, vrlo povučen mladić.

Znate, mi kada ukazujemo, kada društvo ukazuje, ljudi iz Islamske zajednice i drugih organizacija na probleme povratničke populacije, koji su evidentni i veliki, od obrazovanja do zapošljavanja, diskriminacije na vjerskoj i drugim osnovama, na svim stranama, uglavnom se to vodi kao "oni drugi". Oni drugi su manje važni, manje bitni, na njih ne treba obraćati pažnju i treba učiniti sve da se ti drugi, koji su u manjini kao povratnici, eliminišu. Nije samo ubistvo eliminacija ljudi. Mi znamo da je i oduzimanje prava rada, diskriminacija, eliminacija ljudi sa tih prostora. Ovdje su još prisutne ideologije, koje imaju pozadinu, političku i svaku drugu, a to je eliminacija drugoga u odnosu na većinsku grupu koja živi na određenom prostoru.

Vjerujem da je i Ibrić bio jedna od žrtava u ovom okruženju, koja je učinila ono što je učinila. Na njega, mislim na povratnike, treba gledati kao na žrtve i kao moguće počinioce krivičnih djela. Da li je to iz nekog afekta zbog prevelikog pritiska na tu populaciju? Sve je moguće.

:: Koliko je ovaj događaj nanio štete društvu, državi? Koliko Bošnjacima?

Sigurno je nanio štete. Svaki događaj slične vrste nanese veliku štetu, prije svega, Bošnjacima ponajviše. Ko je u pozadini svega toga nama je ponekad vrlo teško dokučiti. Ko je u pozadini i kome je u interesu? To bošnjačkoj povratničkoj populaciji tamo sigurno nije u interesu, bilo kakav nemir, unošenje nemira, a pogotovu ovakve vrste. Njima odgovara mirna atmosfera.

Prošle godine je u Kozluku ubijen čovjek sjekirom, Bošnjak. Sada ponovo u Zvorniku na ovakav način, samo sa druge strane, tako da kažem. Čak mislim da su najveće žrtve povratnici, da su oni ciljna grupa koja treba da se destabilizuje, da se dogode takvi slučajevi koji će ih obeshrabriti da ostanu na svojim ognjištima, da pitanje obrazovanja njihove djece bude kao poznat slučaj Konjević - Polja, Vrbanjaca. Sve su to slike koje su ispred nas.

:: Kako se Bošnjaci u Zvorniku i BiH trebaju postaviti prema ovom događaju?

Bošnjaci se moraju boriti protiv ekstremizma u vlastitim redovima i to je definitivno neosporna stvar. Moramo ukazivati na pogubnost ovakvih slučajeva na bošnjačku populaciju koja se vratila u manji entitet, ali i u FBiH, imajući u vidu da uništavanje, sijanje straha, smrt uzrokuje velike i značajne posljedice. Bošnjaci se proitiv toga moraju boriti, između sebe raščistiti sa tim stvarima ukoliko tih pojava ima. Moramo sarađivati sa državom i državnim institucijama i ukazivati na probleme koje bi takvi pojedinci mogli izazvati. Moramo stvarati bolji, efikasniji sigurnosni sistem. Svako društvo ima tumora koji se javljaju, u svakom narodu ima i žita i kukolja. Mi moramo jasno kazati da je zločin zločin. Sa zločinom nema nikakve pogodbe. Zločin se mora osuditi. Moramo kroz škole, džamije, mektebe, unverzitete raditi sa ljudima.

:: To je jedini način borbe protiv ljudi koji praktikuju radikalni islam u BiH?

Apsolutno.

:: Je li vehabijska zajednica, vehabijski pokret opasnost za BiH i Bošnjake?

Ono što ja znam, taj pokret je nastao na prelazu u 19. Stoljeće. On je tada bio pogonsko gorivo za stvaranje jedne države koja se zove Saudijska Arabija u odnosu na Osmansko carstvo. Nekoliko puta su takvi pokreti zloupotrijebljeni, odnosno upotrebljeni za postizanje određenih političkih ciljeva u svijetu. Znamo slučaj Avganistana, sada slučaj Sirije, Iraka, Jemena... Ti ekstremni pokreti su ideologije, oni nisu vjera. To je zloupotrijebljena vjera stavljena u funkciju ideologije.

Ako hoćemo govoriti o ideologijama, onda možemo govoriti o različitim ideologijama, koje su se pojavljivale u 19. i 20. Stoljeću. Među njima je i taj pokret, kao ideologija. Vrlo jasno ga treba smjestiti kao takvog. Islam, s druge strane, je vjera koju ispovijeda premo milijardu muslimana. Najveći broj tih ljudi nema s tim ništa, ne osjećaju se tako, ne ispoljavaju to.

Iza svake ideologije mora postojati neka politika. Iza ovih pokreta su politike koje imaju svoje ciljeve, a ovi pokreti im služe kao izvođači radova, da tako kažem, odnosno za ostvarenje njihovih političkih ciljeva.

:: Šta Islamska vjerska zajednica radi kada je riječ o postojanju vehabijskog pokreta u BiH?

Islamska zajednica ima svoju Ustavom definisanu misiju i Zakonom o vjerskim zajednicama u BiH definisanu svoju ulogu. Ona ne može izlaziti iz onoga što joj je područje djelovanja. Imamo naše škole, naše mektebe, medrese, fakultete, džemate i radimo ono što je u našim džematima uobičajeno. Tradicionalno ispovijedamo našu vjeru islam i upozoravamo upravo na ove devijacije, vrlo javno i vrlo otvoreno govorimo o tim devijacijama, ali kao i svaka grupa i svaka zajednica, nismo imuni od sličnih upliva. Njih je bilo i vjerovatno će ih biti i dalje, ali trebamo vrlo jasno govoriti da je to pogrešan put, da je to put koji ljude vodi u nesreću, da je to put sa posljedicama kakve su u Zvorniku. Koliko je to u našoj moći i kapacitetima koje imamo kao zajednica, moramo preuzeti dio naše odgovornosti, ali mi nismo država. Mi se ne možemo baviti istragama pojedinaca. Država zaista mora preuzeti odgovornost koja je u njenim rukama. Uz to i pomoći Islamskoj zajednici da svoju misiju može na pravi način realizovati.

izvor: vijesti.ba-270645

Pretraga: 4613 - Reis Kavazović u emisiji Pravda na Tv1
Trajni link: http://sanela.info/blog/stolac_bola/?p=4613