Sredoje Noviću! Tko je ubio Antu Đapića?

Sredoje Noviću! Tko je ubio Antu Đapića?

Anđelko Hrgiću i Sredoje Noviću, tko je ubio Antu Đapića 1989 u Nürnbergu?

Ante Đapić
Ante Đapić

Politički neredi u bivšoj Jugi bili su idealni za svirepe likvidacije među hrvatskom emigracijom. Tako su divljački 29. lipnja 1989. u Nürnbergu ubili hrvatskog političkog emigranta Antu Đapića, rodom iz Čaprazlije, sela pored Livna, inače strica poznatog hrvatskog političara

Objavljeno: 12. maj/svi 2015 | Domagoj Madžar

Komunizam i diktatura bili su na izdisaju, Milošević i Gazimestan na djelu. Malo tko je očekivao da će Udba željna hrvatske krvi, 1989. godine još uvijek željeti u jednoj demokratskoj Njemačkoj okrvaviti svoje prljave ruke. Ali njezini ubojice ne pitaju za mjesto ni vrijeme likvidacije.

Sloba na Gazimestanu
Navio se k'o Sloba na Gazimestanu

Politički neredi u bivšoj Jugi bili su idealni za svirepe likvidacije među hrvatskom emigracijom. Ubiti nekog emigranta u Njemačkoj za njih je bila prava udbaška šala, jer očito je da je i ondašnja njemačka politika morala zažmiriti na takva zlodjela. A za okorjele ubojice važila je samo parola: naređenje - izvršenje. Metak u čelo, sjekira i čekić u glavu, nož u srce.

Tako su divljački 29. lipnja 1989. u Nürnbergu ubili hrvatskog političkog emigranta Antu Đapića, rodom iz Čaprazlije, sela pored Livna, inače strica poznatog hrvatskog političara.

Ubijen mjesec dana nakon umirovljenja

On je pronađen mrtav u svom stanu u središtu Nürnberga. Dogodilo se to točno šest godina poslije ubojstva njegovog prijatelja, Inina direktora Stjepana Đurekovića, koji je usmrćen 1983. u Wolfratshausenu nadomak Münchena.

Iako su članovi njegove obitelji i bliski prijatelji godinama tvrdili da je Đapić, kao djelatnik više hrvatskih emigrantskih udruga, smaknut po nalogu tadašnje Udbe, policija nije nikada otkrila izvršitelje i nalogodavce tog zločina. Ubojice su jednostavno isparili, kao propali u zemlju. A kako i ne bi kada su imali punu logističku potporu ondašnjih jugoslavenskih konzulata i diplomacije koja je imala dobre odnose s njemačkim vlastima, koje eto zbog "pokojeg" ubojstva hrvatskog političkog domoljuba nisu htjele kvariti tradicionalno podnošljive odnose s komunističkim Titovim režimom.

Ante Đapić je ubijen kao posljednja žrtva obračuna bivšeg režima s hrvatskom političkom emigracijom u Njemačkoj. Njegovo tijelo su pronašli njegov brat i bratić Ante Đapić, koji je kasnije svjedočio kako je njegov stric mučki likvidiran i da mu je glava bila smrskana od udaraca čekićem, a na tijelu su pronađeni ubodi nožem.

Zanimljivo je da je šezdesetdvogodišnji politički emigrant Ante Đapić ubijen mjesec dana nakon umirovljenja, ali osim otkrića da su u njegov stan upala najmanje dvojica napadača, njemačka policija im nikada nije ušla u trag.

Mika Špiljak
Mika Špiljak

Ubijeni se Đapić, prema tvrdnjama njegovog bratića, zalagao za političku borbu u emigraciji i svojedobno je osnovao malu demokršćansku organizaciju u Bavarskoj. Surađivao je i sa Stjepanom Đurekovićem i njegovim ubijenim sinom Damirom u kanadskom gradu Calgariju.

Dobri poznavatelji Đapićeve obitelji kažu kako je iz njihove obitelji i bliže rodbine poteklo nekoliko hrvatskih emigranata i političkih zatvorenika, zbog čega je često bila predmet interesa tajnih službi bivše države.

Ante Đapić, poznati hrvatski političar sa svojim je ocem bio prvi koji je te godine ubijenog strica pronašao u njegovom nürnberškom stanu. S njime su otac i on održavali jako dobre odnose. Nakon deset godina potrage za tajnim dosjeima iz arhiva SDB, Đapić je nedavno došao do dijela dokumentacije koju je predao policiji u Münchenu, budući da u Hrvatskoj i BiH nije bilo spremnosti za procesuiranje odgovornih za seriju tih likvidacija hrvatskih političkih emigranata.

Anđelko Hrgić i osoba pod kodnim imenom KARLO

Anđelko Hrgić
Anđelko Hrgić - direktor SIPA

Ante o svome stricu i danas priča s ponosom i radi na tome da se konačno otkriju nalogodavci i njegove ubojice, kao i ubojice drugih nedužnih hrvatskih emigranata.

- "Bio mi je politički učitelj i praktički ravnopravan s ocem, kojem sam odlazio svako ljeto i radio na baušteli. Tražio je nove modele političke borbe i okupljanja u emigraciji, pa je osnovao i malu demokršćansku organizaciji u Bavarskoj, a prijateljevao je s nekoliko visokopozicioniranih dužnosnika Njemačke. Surađivao je i sa Stjepanom Đurekovićem i njegovim sinom Damirom, kasnije također ubijenim" - započeo je Đapić svoju životnu priču.

Strica je osobno pronašao ubijenog u njegovu stanu na petom katu zgrade u Nürnbergu 29. lipnja 1989., samo mjesec dana nakon umirovljenja.

- "Cijeli vikend zvali smo strica na telefon i nije nam se javljao. Kada smo mu nakon četiri, pet dana zvonili na vrata, nije nam otvorio. Otac je odmah rekao da je sigurno ubijen. Te godine još nije bilo likvidacija emigranata, a Udba je običavala ubijati uoči godišnjih odmora ili prije Božića, kada bi se Hrvati vraćali kući. Domar nam je otvorio stan i zapahnuo nas je neopisiv smrad. Ubojice su ostavili uključen plin, štednjak, na televizoru se vrtio neki crtani film, ali bez tona. Tada sam prvi put osjetio dah smrti. Ta dva i pol metra predsoblja prolazio sam kao kroz vječnost i onda vidio da stric nepomično leži. Ubijen je čekićem i nožem. Krvi je bilo posvuda, sve do stropa" - prisjećao se Đapić s gorčinom na licu.

Domar je, kaže, odmah izletio iz stana i otišao pozvati policiju, a on se spustio u prizemlje i oca obavijestio da su mu crne slutnje, nažalost, bile točne.

Policija je utvrdila da su bili najmanje dvojica počinitelja.

- "Pored imena mog strica bilo je upisano ime Anđelka Hrgića iz Udbina ureda u Livnu, a likvidaciju je obavila osoba pod kodnim imenom KARLO. U službenim Udbinim papirima bilo je upisano da moga strica treba lišiti slobode do studenog 1989., a on je ubijen 26. lipnja 1989. godine. Hrgić, kao glavni zaduženi za mog strica, sigurno zna tko je obavio likvidaciju, a i tko ju je naredio" - kazao je Đapić nedavno novinarima, ali i prije gotovo četiri godine kada je Anđelko Hrgić imenovan zamjenikom direktora SIPA (državne agencije za istrage i zaštitu) u BiH.

Obnovljene istrage

Zahvaljujući upravo Đapićevu angažmanu, u Njemačkoj su 1999. i 2000. godine obnovljene istrage i sudski postupci u slučajevima ubojstava većeg broja hrvatska emigranta na njihovom državnom teritoriju.

Od bližih članova obitelji pokojnog Ante Đapića, u Livnu danas žive njegove tri polusestre i rođena sestra Vera Barać, koja se u rodni kraj vratila iz Zagreba. Vera Barać smatra da je krajnje vrijeme da se otkriju ubojice njihovog voljenog brata.

- "U tom dokumentu piše da je Anđelko Hrgić bio zadužen za praćenje i lišavanje slobode mog pokojnog brata u Njemačkoj, ali ja ne mogu tvrditi da ga je on zaista i ubio. Anđelko Hrgić je nedavno izjavio da je praćenje Ante Đapića prestalo '80-ih godina, što nije točno. Nama je do 1987., svake godine na Badnji dan dolazila policija i pretresala kuću, tražili su nekakve dokaze da se brat javlja iz Njemačke. Da moj pokojni brat, kako Hrgić tvrdi, nije bio interesantan Službi i da nije bio praćen, onda se nama ne bi događale takve stvari" - objašnjava Đapićeva sestra i dodaje kako njezinog brata nisu ostavili na miru ni poslije smrti.

- "Tadašnja vlast nam nije dopustila ni da ga sahranimo ovdje, a sestri i meni nisu dali da odemo na pogreb u Njemačku. Tada smo obje živjele u Zagrebu i nisu nam htjeli izdati putovnice. Ako moj brat, kako izjavljuje Anđelko Hrgić, više nije bio državni neprijatelj, zašto mu onda čak ni na sprovod nismo mogli otići?" - pita se najmlađa Đapićeva sestra, koja nikada za života nije vidjela svog brata.

Posmrtni ostaci Ante Đapića su tek 2000. godine prevezeni u Livno, gdje je sahranjen.

Na novinarsko pitanje, je li se ikada obratila Anđelku Hrgiću i zamolila ga za pomoć kako bi obitelj konačno saznala zašto je Đapić ubijen, Vera Barać ogorčeno odgovara da Hrgića nikada ni za što ne bi pitala.

- "Osobno poznajem Anđelka Hrgića, premda me u posljednje vrijeme ne pozdravlja, jasno je da me izbjegava. Čak smo i rodbinski vezani, preko obitelji muževa moje dvije polusestre" - napominje naša sugovornica.

Podsjeća da je njezin bratić Ante Đapić optužio Hrgića za ubojstvo strica još 1992. godine.

- "Zamislite da nakon tako teških optužbi Anđelko Hrgić nikada ništa nije poduzeo. Mislim da se svih ovih godina osjećao prilično sigurno i komotno" - zaključila je Vera Barać nedavno za medije.

Na pitanje, može li pretpostaviti zašto je njezin brat likvidiran, kada čak i bivši operativac SDB iz Livna zadužen za hrvatsku emigraciju, negira da je predstavljao opasnost po bivšu državu, sestra ubijenoga Vera Barać odgovara:

- "Istina je da moj brat nije bio opasan čovjek. Poslije svega mislim da su oni vježbali ubojice na nižim emigrantima, da su ih spremali za likvidacije krupnijih riba".

Umiješanost bosanskog SDB

Dokumente iz Udbina arhiva koji dokazuju tko je bio zadužen za praćenje i likvidaciju političkih emigranata, münchenskoj policiji predao je poznati pravaš Anto Đapić još 1999. godine. Naime, kada je izgubio nadu da će se hrvatske vlasti ozbiljno uhvatili u koštac s tim problemom, te procesuirati nalogodavce, organizatore i izvršitelje brutalnih ubojstava hrvatskih emigranata, Đapić se obratio njemačkoj policiji na čijem je teritoriju ubijen njegov stric Anto Đapić.

Sredoje Noviċ
Sredoje Noviċ - ministar Civilnih poslova

Dok hrvatski mediji već mjesecima pozorno prate i izvještavaju o svakom detalju istražnog postupka u "slučaju Perković", istraga njemačke policije i tužiteljstva o umiješanosti bosanskog SDB u likvidaciju Ante Đapića, u domaćoj se bosanskoj javnosti gotovo posve ignorira. Mada bi se o razlozima izostanka bilo kakve reakcije (računajući i hrvatske političke stranke) dalo naširoko nagađati, notorna je činjenica da predratni agenti, špijuni SDB u BiH još uvijek zauzimaju neke od ključnih pozicija u sigurnosnim agencijama, poput Sredoja Novića, predratnog šefa ozloglašene tajne komunističke policije Udbe u BiH, koji je i ministar civilnih poslova, te bi zajedno s Hrgićem trebao odgovoriti na pitanja: Tko je KARLO i tko je naredio likvidaciju Ante Đapića!?

Inače, prije nego što je napredovao u službi na poziciju zamjenika direktora SIPA, Hrgić je bio šef odjela u SIPA za osiguranje visokopozicioniranih državnih dužnosnika i diplomatsko-konzularnog osoblja. Dakle, Hrgić, kojeg Đapić optužuje kao najodgovorniju osobu za likvidaciju svog strica, brinuo se za sigurnost članova Predsjedništva, američkog veleposlanika... i to sve u vrijeme kada ga je najpoznatiji pravaš javno prozivao za odgovornost u likvidaciji svog strica Ante.

Tim inspektora Federalne uprave policije (FUP) uspostavio je dobru suradnju s predstavnicima bavarske policije i tužiteljstva koji vode istragu o ubojstvu hrvatskog emigranta Ante Đapića.

Josip Perković i Zdravko Mustač
Josip Perković i Zdravko Mustač

Kao što je istraga o smrti Stjepana Đurekovića njemačke istražitelje dovela do Josipa Perkovića, Zdravka Mustača i Ivana Lasića, tako bi i zapovjedni lanac u slučaju ubojstva Ante Đapića mogao doći do tadašnjeg načelnika Druge uprave u Livnu Tomislava Kokora, podsekretara SDB BiH Sredoja Novića i republičkog sekretara za unutrašnje poslove Muhameda Bešića, koji je 1988. zamijenio Duška Zgonjanina.

Kao četvrti visokorangirani obavještajac koji je, također, bio upućen u sve tajne operacije obračuna s neprijateljskom emigracijom, spominje se Jovo Tadić, ranije šef Zgonjaninovog kabineta. (Tadić, prema posljednjim informacijama, živi u Derventi i povremeno se sastaje s Novićem.)

Zabrinuti zbog istrage

Prema metodologiji rada bivše SDB, operativac Anđelko Hrgić koji je bio zadužen za praćenje državnog neprijatelja Ante Đapića, izvješća je dostavljao svom šefu Tomislavu Kokoru, koji je o svemu obavještavao podsekretara SDB Sredoja Novića i republičkog sekretara za unutrašnje poslove Muhameda Bešića. Potom su sve informacije upućivane u sjedište Druge uprave u Beogradu (Ivanu Lasiću), odnosno u Savezni SUP, na čijem je čelu od 1989. bio Petar Gračanin i gdje su se donosile ključne odluke o akcijama protiv neprijateljske emigracije.

Petar Gračanin
Petar Gračanin - KOS JNA

Procjene o svakom emigrantu, koje su podrazumijevale i prijedlog odluke o postupanju, dolazile su iz sjedišta jugoslavenskog SDB (šef Zdravko Mustač), mada su one rađene i u republičkim službama.

Konačne je odluke donosio Savjet za zaštitu ustavnog poretka SFRJ, u kojem su sjedili najviši predstavnici svih republika i savezni ministar policije.

Navodno je otvaranje istrage o ubojstvu Ante Đapića jednako zabrinulo i Anđelka Hrgića i njegovog dugogodišnjeg predratnog šefa Sredoja Novića, koji ga je u vrijeme direktorskog mandata u SIPA i zaposlio u toj agenciji. Hrgić je, prije mjesec dana, nakon što je direktor FUP Dragan Lukač potvrdio da je istraga otvorena, u intervjuu za Federalnu televiziju prvi put progovorio o optužbama za ubojstvo Ante Đapića, negirajući bilo kakvu povezanost s njegovom likvidacijom.

- "U trećem mjesecu 1986. dolazim u SDB i godinu dana odrađujem pripravnički staž, a '87. polažem stručni ispit i od tada sam aktivni pripadnik. Od 1981. do '88. tadašnja Služba nije zabilježila nijedno političko djelovanje Ante Đapića. On nije bio interes ni prioritetna obrada Službe. Radilo se o čovjeku nižeg obrazovanja koji nije imao neki značaj u hijerarhiji među emigracijom i nije predstavljao nikakav stepen društvene opasnosti. Zbog svega toga je 1988. stavljen na spisak onih kojima se Služba više neće baviti" - objašnjavao je novinarima Anđelko Hrgić.

Djela ne zastarijevaju

Nović Sredoje
Nović Sredoje

- "Mi ne vršimo istragu, već postupamo po prijavi rodbine u kontekstu ubojstva ove osobe koje je izvršeno 1989. godine na prostoru Savezne Republike Njemačke. U tom smislu smo u kontaktu s policijom u Njemačkoj. Mislim da ćemo u okviru međunarodne pravne pomoći koja će biti zatražena od Bosne i Hercegovine u pogledu rješavanja tog slučaja od strane njemačkog pravosuđa biti angažirani u pravcu razjašnjavanja određenih stvari i činjenica koje su vezane za taj događaj koji se dogodio davno, ali po njemačkom pravosuđu takva djela ne zastarjevaju. Njemačka je tu dosta odgovorna u pristupu kada je riječ o rješavanju takvih slučajeva. Sve što bude od nas traženo, kad je riječ o policiji i Federaciji, mi ćemo napraviti u domenu naših mogućnosti i u domenu našeg zakonodavstva" - kazali su novinarima iz Federalne policije.

Mada je Hrgić prvi na listi osumnjičenih, posve je jasno da se istraga bavarskog tužiteljstva neće na njemu završiti, budući da je u operaciju likvidacije Ante Đapića morao biti uključen veći broj operativaca SDB, ali i njihovih šefova. O tome mediji u BiH već naveliko pišu kao i da bi se u zapovjednom lancu mogli naći i nekadašnji Hrgićev šef, načelnik Druge uprave (za neprijateljsku emigraciju) u Livnu Tomislav Kokor, podsekretar SDB BiH Sredoje Nović, sekretar za unutarnje poslove Muhamed Bešić..., jer su službe bezbjednosti u svim jugoslavenskim republikama djelovale prema istoj matrici.

Stane Dolanc
Stane Dolanc

Sudeći, međutim, prema iskazu jednog od svjedoka, u pojedinosti "slučaja Đapić", prije Novića i Bešića, morala su biti itekako upućena još najmanje dvojica visokorangiranih obavještajaca. Prvi je Jovo Tadić, nekoć šef kabineta svemoćnog, ozloglašenog komunističkog bosanskog ministra policije Duška Zgonjanina (Tadić je porijeklom iz Novog Grada kod Odžaka, a danas navodno živi u Derventi i još je u vezi s Novićem), a drugi je Božo Bagarić, dugogodišnji djelatnik SDB u Zenici, čiju je špijunsku karijeru u uzletu naglo prekinuo rat.

No, Njemačka se ipak bavi sa svima njima kada neće Hrvatska i BiH.

Mnogi vjeruju kako će uskoro, zajedno s Perkovićem, Mustačem, Lasićem, Spasićem i drugima, morati propjevati o svemu onom što znaju o mučnoj likvidaciji Ante Đapića u Nürnbergu.

izvor: e-posavina.com-1489

Pretraga: 4680 - Sredoje Noviću! Tko je ubio Antu Đapića?
Trajni link: http://sanela.info/blog/stolac_bola/?p=4680