Zašto je onda održan grčki referendum

Zašto je onda održan grčki referendum

Alexis Tsipras - Syriza
Alexis Tsipras - Syriza

Grčka vlada je podnijela svoju listu reformi međunarodnim institucijama. One trenutno proučavaju listu i ne žele da se "prerano izjašnjavaju". Neke države, članice eurozone, su ispoljile optimizam

Objavljeno: 10. jul 2015 | Saša Bojić

Grčka vlada je od Europskog fonda za spas eura ESM zatražila 53,5 milijarde eura za sljedeće tri godine. Postavlja se pitanje da li je to dovoljno da se zadovolje finansijske potrebe posrnule države. Ta zemlja sada želi da ostvari primarni budžetski suficit od 1 posto bruto-društvenog proizvoda u 2015., dva posto u 2016., tri procenta u 2017. i 3,5 posto u 2018. godini. No, bar u ovoj godini, Grčka neće moći da dostigne željene brojke - zbog sloma privrede.

Lista se bitno poklapa sa listom kreditora

Kada je riječ o reformi poreza na dodanu vrijednost, grčka lista se poklapa sa prijedlozima Europske komisije pred referendum, sa jednom razlikom: Grci žele smanjenje tog poreza na ostrvima, ali ne na svim, već na onim "udaljenim". A na planu strukturnih reformi, lista se unekoliko razlikuje od posljednjeg prijedloga institucija: porez na luksuzne jahte od 13 posto bi trebalo da se uvede i na plovila duža od pet, a ne kako je prvobitno namjeravano - duža od deset metara. Vlada je predložila i kresanje vojnog budžeta u 2015. i 2016. za 300 miliona eura. To je 100 miliona više nego što je Atina do sada nudila, a 100 miliona manje nego što traže povjerioci.

Atina je spremna i da izađe u susret institucijama kada je riječ o zahtjevima da se poveća starosna granica za odlazak u penziju, doduše, tek od oktobra, a ne odmah, a ostale stavke na grčkoj listi se tiču reformi uprave, pravosuđa, tržišta rada i tržišta uslužnih djelatnosti koje su institucije tražile i ranije. Grčka vlada je sada spremna da dodatno izađe u susret institucijama i kada je riječ o privatizaciji državnih firmi i da se odrekne preostalih 10 posto udjela u telekomunikacionom koncernu OTE, kao i regionalnih aerodroma.

"Ucjena" i uspjeh

Pošto su razlike u odnosu na paket koji su institucije nudile prije održavanja referenduma veoma male, moguće je da će se mnogi Grci sada zapitati zašto su uopšte glasali. U svakom slučaju, o planu grčke vlade će glasati i parlament te zemlje. U Njemačkoj, stranke u Bundestagu su različito reagovale na nove grčke prijedloge. Najveća skepsa vlada u redovima Demokršćana, dok njihovi partneri u vladajućoj koaliciji - Socijaldemokrate, smatraju da je dobar dio tih prijedloga osnova za uspjeh daljih pregovora.

Opoziciona Ljevičarska stranka je drukčijeg mišljenja. Potpredsjednica poslaničkog kluba te stranke Sara Vagenkneht optužuje međunarodne zajmodavce da ucjenjuju Grčku. Ona je podsjetila da aktuelna lista koju je podnijela Atina u velikoj mjeri odgovara planovima koje je 60 posto Grka odbacilo na referendumu i rekla: "Očigledno je da grčka vlada, s obzirom na to da su je MMF, ECB i tehnokrate EU ucijenili, te nakon što su banke zatvorene, a ljudi očajni, više ne vidi izlaz".

Same institucije trenutno proučavaju grčke prijedloge. Sa njima je u stalnom kontaktu i predsjednik Europske komisije Žan-Klod Junker. O prijedlozima niko od njih još ne želi da se izjasni. Neke zemlje su to već učinile. Irska i Malta smatraju da su oni dobri i vjeruju da će sada doći do dogovora između Atine i eurozone. Italijanski premijer Mateo Renci čak smatra da možda neće morati da se održi novi samit eurozone (planiran za nedjelju, 12. 07.) Slično mišljenje je iznio i šef eurogrupe Jerun Dajselblum, rekavši da bi ministri finansija EU već u subotu mogli da donesu "važnu odluku".

izvor: dw.com-18576300

Pretraga: 5105 - Zašto je onda održan grčki referendum
Trajni link: http://sanela.info/blog/stolac_bola/?p=5105