Čaušević otkrio krupne ribe iz SDA

Čaušević otkrio krupne ribe iz SDA

Kemal Čaušević
Kemal Čaušević

Objavljeno: 25. sep 2014

Kemal Čaušević, bivši direktor Uprave za indirektno oporezivanje BiH bio je samo sredstvo u rukama političkih moćnika koji su preko njega bavili se prljavim poslovima a za ostvarivanje lične imovinske koristi, piše bh. novinska agencija Patria.

Svima koji su na bilo koji način upleteni u slučaj najveće poslijeratne korupcije i kriminala, u kom je budžet države BiH oštećen za dvije milijarde KM, a desetine miliona završile u privatnim džepovima pojedinaca zasigurno nije miran san u iščekivanju podizanja optužnice.

Indikativno je što je od trenutka kada je Patria krenula sa objavljivanjem imena visokih dužnosnika HDZ BiH i SNSD-a, istovremeno startala i priča i to baš iz medija koji su pod direktnom kontrolom Dragana Čovića, kandidata HDZBiH za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, kako se radi o još jednoj montaži i zloupotrebi od strane bh. pravosuđa da na optuženičku klupu stavi srpske i hrvatske kadrove.

Ovako naručena medijska kampanja koja za cilj ima da se slučaj "Čaušević" unaprijed osudi na propast, kako bi se spriječilo razotkrivanje sistemske korupcije, te sprege vlasti i kriminala, samo je dokaz svim dosadašnjim tvrdnjama o postojanju dogovora Čović - Milorad Dodik, ne samo političkog već i ovog drugog mnogo opasnijeg - nezakonitog - kriminalnog.

Milorad Dodik - Dragan Čović
Milorad Dodik - Dragan Čović

Još jedan detalj "bode u oči", a to je da osim Čovićevih medijskih zaštitnika, niko od do sada spomenutih u tekstovima koje je objavila Patria, nije iskoristio svoje medije za eventualno pranje od umiješanosti u slučaj "Čaušević".

No, priča kako se spominjanjem imena predsjednika SDA Sulejmana Tihića u jedinom iskazu koji je prilikom hapšenja dao Čaušević pokušava oslabiti njegov utjecaj u ovoj stranci, te da se kroz ovaj slučaj nastoje diskreditirati Tihiću odani kadrovi, nema logike.

Ova bi konstrukcija možda i imala smisla kada bi uistinu ljudi koje je Čaušević naveo u svom iskazu bili odani predsjedniku SDA, koji se već godinama bori s teškom bolešću i trenutno je u teškom stanju i ne može komunicirati s okolinom. Sve koje je Čaušević prozvao, za pretpostaviti je, pokušat će kada bude podignuta optužnica i otpočne sudski proces sve svaliti na Tihića, no ako je suditi prema njegovom iskazu bit će im teško dokazati da i kao samostalni strijelci nisu bili upetljani u aferu stoljeća.

Među najčešće spominjanima je dugogodišnji zamjenik predsjednika SDA i nekadašnji predsjedavajući Vijeća ministara BiH Adnan Terzić. On je prema nezvaničnim informacijama do kojih je došla Patria često Čauševića pozivao da posreduje u određenim slučajevima oslobađanja carine pojedinih biznismena, ili pak vodio ga do Dragana Čovića u Mostar gdje ga je predsjednik HDZBiH ubjeđivao da za potrebe UIO BiH kupi zgradu Sokola po daleko većoj cijeni nego je to procijenio sudski vještak.

Terzić je spomenut i u kontekstu priče o sarajevskom biznismenu Selveru Oruču, za kojeg je, kako je Čaušević naveo, odrađen posao izdavanja potvrda da se radi o bh. proizvodu za frižidere u vrijednosti od 4 miliona KM, iako se uopće nije radilo o robi proizvedenoj u našoj zemlji. Sastanak na tu temu Čaušević je održao sa Oručevom sestrom i direktorom firme "Bira" Bihać Farukom Hadžipašićem.

I ime Sadika Ahmetovića, koji se tokom pravljenja kandidatskih listi naprasno okrenuo i stavio pod skute Bakira Izetbegovića, spomenuo je bivši direktor UIO BiH. Navodno je Ahmetović, nakon jednog sastanka u Žepi gdje su se trebali sastati Tihić i Milorad Dodik, kandidat SNSD-a za predsjednika RS za sebe obezbijedio mjesto ministra sigurnosti BiH.

Tihić je odbio doći na taj sastanak, ali je Ahmetović rado prihvatio ponudu. Tada je prema Čauševićevoj izjavi Dodik mu govorio da će on ostati na mjestu direktora UIO BiH, ali da se pokazalo kako je nakon tog susreta jedini koji je napredovao bio upravo Ahmetović. Ahmetović je nakon imenovanja počeo vršiti pritisak na Čauševića i od njega je tražio da u UIO zapošljava Bošnjake iz Srebrenice,

U svom iskazu, bivši direktor UIO BiH kazao je između ostalog da je smatrao da treba pomoći Srebreničanima, ali da mu je Ahmetović slao sumnjive tipove, polukriminogenog izgleda, izuzetno situirane i koji su prekinuli sve veze sa Srebrenicom, odnosno nisu više živjeli tamo. Desetak takvih osoba Čaušević je zaposlio, ali im je ubrzo počeo davati otkaze što je razljutilo Ahmetovića koji ga je počeo opanjkavati unutar SDA, ali i šire.

Čaušević je također u određenim kontekstima spomenuo i imena Fuada Kasumovića, Amira Zukića i Nedžada Brankovića, Anesa Sadikovića, Hajrudina Lagumdžije, Adnana Kulenovića, Šemsudina Mehmedovića...

U NASTAVKU DETALJI O ĆAVARU I MEHMEDOVIĆU

Marinko Čavara
Marinko Čavara

Zbog ogromnog interesovanja za tekstove o slučaju "Čaušević" koje objavljuje Patria, a pomno prate i pokušavaju nevješto demontirati mediji pod utjecajem političkih moćnika, nastavit ćemo sa objavljivanjem detalja iz iskaza bivšeg direktora UIO BiH. Između ostaloga o pokojnom Želimiru Rebcu koji je izvršio samoubistvo u Mostaru, te ulozi zamjenika ministra sigurnosti BiH Mladena Ćavara u razvaljivanju UIO pod nalogu srbijanske obavještajne službe BIA-e i Šemsudina Mehmedovića, državnog zastupnika.

ZUKIĆ UZIMAO REKET ZA SDA

Amir Zukić
Amir Zukić

Amira Zukića, generalnog sekretara SDA, te kandidata za Federalni parlament (koji je za sebe dodvoravajući se Izetbegoviću obezbijedio i mjesto na kompenzacionoj listi, a time i siguran mandat zastupnika) Čaušević je u svom iskazu naveo kao osobu koja je od njega trebala preuzeti novac za stranku, kako bi zadržao mjesto direktora UIO BiH.

Zukić je Čauševiću pojasnio da bi trebao dati 300.000 KM za SDA, te da mu on to govori prijateljski, a ne kao osoba koja učestvuje u nekom nelegalnom poslu. Bivši direktor UIO BiH je također kazao kako zna da je mjesto direktora Razvojne banke FBiH na isti način platio i Ramiz Džaferović, ali sa upola manjim iznosom.

CRNALIĆ: SLJEDEĆA FAZA JE PODIZANJE OPTUŽNICE

Advokat Kemala Čaućevića Asim Crnalić u izjavi za Patriu kazao je kratko da je naredna faza podizanje optužnice. Istraga u ovom slučaju, pojasnio je Crnalić, trebala bi se završiti u roku od šest mjeseci, što je zakonski rok nakon čega je na potezu Tužilaštvo BiH.

izvor: nap.ba-4356

Čauševićev iskaz

Čaušević: Jučer saslušan u Tužilaštvu BiH

Ćavar radi po nalogu BIA, koga je Šemsudin Mehmedović dovodio i tražio usluge

BIA

Objavljeno: 26. sep 2015

Kemal Čaušević je funkciju direktora Uprave za indirektno oporezivanje BiH preuzeo 8. decembra 2003. godine. U svom iskazu datom prilikom hapšenja, i pri kojem je ostao bez namjere da se ponovo pojavi pred Tužilaštvom BiH i da novi, a koje ga je u međuvremenu proglasilo krunskim svjedokom u aferi stoljeća u BiH između ostaloga govorio je i o aferi oko mostarskog Sokola, piše bh. novinska agencija Patria.

Zgradu u vlasništvu Sokola, na čijem je čelu tada bio kandidat HDZ BiH za hrvatskog člana Predsjedništva BiH Dragan Čović, a koja je bila u potpunosti spaljena u procesu privatizacije za 600. 000 KM kupila je grupa lica, a kupoprodajni ugovor glasio je na iznos od 900.000 KM.

Kako je Čaušević naveo taj ugovor pokušao je osporiti tadašnji direktor Carinske uprave FBiH Želimir Rebac. Ugovor je inače bio potpisan prije njegovog dolaska na čelo CU FBiH.

Podsjećanja radi, bivši direktor Carinske uprave Federacije BiH Želimir Rebac 7. oktobra 2006. godine izvršio je samoubistvo u Mostaru skokom s Lučkog mosta u Neretvu, a tijelo mu je pronađeno u naselju Buna južno od Mostara.

Rebac je i godinu prije također pokušao izvršiti samoubistvo skokom u Neretvu s jednog mosta, ali ga je u toj namjeri u zadnji trenutak spriječio jedan policajac. Jedan od uzroka njegove depresije povezuje se i sa anonimnim prijetnjama njemu i njegovoj porodici u vrijeme dok je obavljao funkciju direktora Carinske uprave. Zbog toga je policija mjesecima osiguravala zgradu u Franjevačkoj ulici u Mostaru gdje je Rebac stanovao.

Pod posebnim pritiskom Rebac se našao u junu 2006. godine kada se trebao pojaviti kao svjedoka tužilaštva u slučaju "Čović i ostali". Smatralo se da bi on mogao biti glavni svjedok u dokazivanju carinskog kriminala u ovom slučaju.

Mediji u BiH ranije su spominjali Želimira Rebca kao mogućeg svjedoka u sudskom postupku protiv kandidata HDZ BiH za hrvatskog člana Predsjedništva BiH Dragana Čovića, kojeg je optužnica teretila da je u vrijeme dok je obavljao dužnost federalnog ministra finansija navodno pomagao mesnoj industriji Lijanović iz Širokog Brijega u izbjegavanju plaćanja carine pri uvozu mesa u BiH. Podsjećanja radi, Čović i Lijanovići su nakon ovog suđenja oslobođeni krivice.

Bivši direktor UIO BiH, koji je pristao na saradnju s Tužilaštvom BiH, u svome iskazu je naveo i ime Mladena Ćavara, zamjenika ministra sigurnosti BiH.

Postoje indicije, kako nam je to otkrio izvor iz Tužilaštva BiH, da su Ćavaru upravo zbog nezakonitih radnji koje je vršio u vrijeme dok je bio šef Carine Mostar, a potom i njegove navodne uloge koju mu je dala srbijanska obavještajna služba BIA s ciljem rasturanja ekonomskog prostora naše zemlje, ruke svezane te o mnogim stvarima šuti i ne miješa se u svoj posao, počev od slučaja Gorana Zubca, direktora SIPA-e do posljednjih dešavanja u Graničnoj policiji BiH.

Ćavar je, kako je naveo Čaušević, bio bivši uposlenik UIO BiH. Jedna firma prijavila je Ćavara da je za carinjenje svakog njihovog kamiona tražio da mu daju 1.000 KM. Pri svakom razgovoru na tu temu, Ćavar je Čauševiću kao svom nadređenom negirao da je uzimao mito iako su vlasnici ove firme ostali pri svojim tvrdnjama. Indikativno je da je, kako je kazao Čaušević, baš u to vrijeme Ćavar sebi uspio kupiti stan u Mostaru u vrijednosti od 120.000 KM.

Također, Ćaušević je potcrtao i Ćavarevu ulogu koju mu je dala srbijanska BIA. Sindikat UIO su osnovali bezbjednjački kadrovi, a među njima i Mladen Ćavar bivši pilot hrvatske nacionalnosti, koji je bio pripadnik vazduhoplovne akademije bivše JNA od 1992. do 1995. godine, a potom se kao hrvatski kadar uhljebio u UIO. Zbog svoje ratne prošlosti negativno je tretiran od strane Hrvata u BiH.

Kao podobnu osobu, BIA ga je instalirala u UIO, te je zajedno sa ostalim Srbima, ali i nekim Bošnjacima i Hrvatima radio po direktivama Beograda, tako da je, kako je Čaušević kazao, bio to pokušaj susjedne Srbije da kontrolira ekonomski prostor BiH.

Čaušević posjeduje i dokumentovane presretnute razgovore osoba iz BiH koje su radile za BIA-u. S tim podatkom upoznao je i Kolegij SDA, te direktora OSA-e Almira Džuvu, ali i neke visoke dužnosnike OHR-a. Dokumentacija o tome već se nalazi u rukama Tužilaštva BiH.

Kada je pak riječ o Šemsudinu Mehmedoviću, državnom zastupniku SDA, bivši direktor UIO ga je spomenuo u njegovim prijateljskim relacijama sa Anesom Sadikovićem nekrunisanim "kraljem tekstila u BiH". Mehmedović je navodno od Čauševića tražio da Sadikoviću "olakša" neke stvari oko carinjenja robe.

Sadiković se podsjećanja radi u junu ove godine sam predao Tužilaštvu BiH. Dovodi se u vezu sa bivšim i sadašnjim čelnicima i zaposlenim u Upravi za indirektno oporezivanje BiH, koji su uhapšeni u policijskoj akciji "Pandora", zbog kriminala kojim su budžeti u BiH oštećeni u višemilionskim iznosima.

CRNALIĆ POTVRDIO: ČAUŠEVIĆ JUČER SASLUŠAN

Kemal Čaušević jučer je, kako je za Patriu potvrdio njegov advokat Asim Crnalić, ponovo saslušan u Tužilaštvu BiH. No,Crnalić nam nije mogao kazati koliko puta je do sada njegov klijent bio u Tužilaštvu BiH.

STRATEGIJA POLITIČKIH MOĆNIKA KOJI SE SPOMINJU U ISKAZU

Od trenutka kada je Patria krenula sa objavljivanjem imena političkih moćnika SNSD-a, HDZBiH i SDA koji su umiješani u slučaj "Čaušević" krenula je medijska kampanja preko pojedinih medija, te se sve pokušava predstaviti kao napad na srpske i hrvatske kadrove, a da se pojedini Bošnjaci prozivaju više kako bi se navodno kamuflirao najveći poslijeratni kriminal u ovoj državi.

Politički moćnici koji su godinama bogatili se čineći nezakonite radnje, a preko UIO BiH opravdano su osmislili strategiju da se sva priča svede na onu staru "njihovi progone naše". No, vjerujući u profesionalizam Tužilaštva i Suda BiH, treba očekivati da će optužnica u ovom slučaju biti podignuta veoma brzo, te da će biti dokazana krivica svih onih koji su budžet BiH oštetili za 2 milijarde KM, a u svoje džepove strpali desetine miliona maraka. Kako političkih nalogodavaca, tako i uposlenika UIO koji su učestvovali u najvećem poslijeratnom slučaju kriminala i korupcije.

izvor: nap.ba-4389