Hasan Čengić najveći bošnjački tajkun

Hasan Čengić najveći bošnjački tajkun

Biznis imperija Hasana Čengića

BIO i ostao najveći bošnjački tajkun

Hasan Čengić Tajkun
Hasan Čengić Tajkun

• Šta je BIO BBI-u

• Problemi tehničke prirode

• Kakva je veza TWRA i BIO sistema

• Ko su osnivači Fondacije za pomoć muslimanima

• Zašto je Hasanu Čengiću onemogućen uvoz nafte i naftnih derivata

• Zbog čega Bosanska investiciona organizacija (BIO) nije registrirana po zakonu

• Dani istražuju šta se krije iza poslovnog carstva Hasana Čengića, bliskog saradnika Alije Izetbegovića

• Kako "stipendirati nadarene studente i srednjoškolce iz BiH, izdržavati 100 jetima u familijama i voditi kurs islama za srednje škole" i, usput, obrtati milione maraka

• Gdje je nestalo 4.700.000 maraka koje su unesene u BIO, očito zna samo Hasan Čengić, ali isto tako je očito da ih više nema jer bi inače već završio usklađivanje BIO-a sa zakonom

Objavljeno: 26. okt 2001 | Dženana Karup-Druško; DANI br. 229

Na jednom od posljednjih zasjedanja Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine poslanici su se trebali izjasniti o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o posebnom porezu na naftne derivate, koji je predložila SDA. Prijedlog je zaustavljen, no na pauzi su poslanici u kuloarima komentirali kako je "Hasan Čengić najviše razočaran", objašnjavajući zapravo koliko je Čengić priželjkivao izjednačene cijene nafte i lož-ulja, te obavezu kupaca da će distributerima nafte i njenih derivata račune za naručenu robu plaćati unaprijed. No, kakve to veze ima sa Hasanom Čengićem? E, pa on je "novopečeni" distributer goriva koje uvozi preko Bosanske investicione organizacije, poznatije pod nazivom BIO.

Ali, sem što je Parlament FBiH zaustavio njemu važne zakonske normative, Hasan Čengić ima još jedan problem: ostao je bez carinskog broja, bez koga ne može uvesti ni kap benzina ni na jednoj bh. granici. Tu činjenicu nisu mogle promijeniti ni intervencija novog zamjenika direktora Federalne carinske uprave Hasiba Salkića, koji je zbog toga nekim uposlenicima Federalne carinske uprave čak prijetio suspenzijom, ni bahati upad Hasana Čengića sa dvojicom tjelohranitelja u Carinu, a ni sva nastojanja njegovog advokata Asima Crnalića da mu Kantonalni sud izda potvrdu kojom će on Carinama dokazati da će Bosanska investiciona organizacija (BIO) biti regularno registrirana. Naime, BIO je još uvijek registriran kao društvo jednog lica, što je zakonom ukinuto još prije dvije godine, a još uvijek se nisu preregistrirali jer na Kantonalnom sudu nema dokaza o osnivačkom kapitalu koji je unesen u BIO?!

Sve je počelo sa TWRA

Mevlid Jašarević
Mevlid Jašarević

Da bi se dobio odgovor na pitanje šta je to sporno oko BIO, mora se krenuti od početka i podsjetiti kako je ova organizacija uopće nastala.

Sudanac El Fatih Hassanein osnovao je humanitarnu organizaciju TWRA 1987. godine zajedno sa svojim bratom Sukarnom Hassaneinom. Prema navodima zapadnih obavještajnih službi, prvobitna namjera im je bila da ohrabre i potpomognu obnovu islama u istočnoj Evropi i tadašnjem Sovjetskom Savezu. Nije dokazano da je iza ove organizacije stajao Sudan, ali pomenute obavještajne organizacije pretpostavljale su, na osnovu informacija kojima su raspolagale, da je on odgovoran sudanskom Nacionalnom islamskom frontu za provođenje ove politike u Bosni i Hercegovini, Afganistanu i Pakistanu.

Američke obavještajne službe smatrale su da je El Fatih Hassanein radio na tome da bosanske muslimane što više približi radikalnim muslimanskim strujama na Srednjem istoku, ali je uvijek isticano kako se ne vjeruje da to žele svi bosanski muslimani.

Sa Alijom Izetbegovićem El Fatih Hassanein se upoznao 1970. godine u Beogradu, gdje je studirao medicinu, a Izetbegović je kao islamski stipendist često boravio u Beogradu družeći se sa tamošnjim muslimanskim intelektualcima.

U procesu Mladim Muslimanima 1983. godine, Izetbegović je na saslušanju priznao da mu je Hassanein dobar prijatelj, a u augustu 1996. godine uručio mu je odlikovanje za humanitarni rad u BiH.

Alija Izetbegović
Alija Izetbegović

TWRA je službeno počela surađivati sa bosanskom vladom u drugoj polovici 1992. godine. Preko nje se finansirala i organizirala nabavka oružja za Armiju BiH, a novac je išao preko Prve austrijske banke u Beču (Die Erste Österreich Bank). Dolazio je iz Saudijske Arabije, Irana, Turske, Sudana, Bruneja, Malezije i Pakistana.

TWRA je tada povezivana sa radikalnim islamskim oganizacijama i pojedincima koji su bili u vezi sa nekim muslimanima u BiH.

U septembru 1995. godine austrijska antiteroristička policijska jedinica upala je u Beču u prostorije TWRA i pokupila svu dokumentaciju.

Prema austrijskim istražnim organima koji su radili na ovom slučaju, 350 miliona dolara su islamske zemlje donirale islamskom pokretu u BiH. Najveći donator je, prema tim podacima, bila Saudijska Arabija, a novac je dolazio i iz Pakistana, Turske, Bruneja i Malezije. Sumnjalo se da su se u finansiranje TWRA uključili i teroristi koji su preko ove organizacije pomagali vladu u Sarajevu, koja je bila pod kontrolom SDA.

Među prikrivenim donatorima navodno je bio i Osama bin Laden, a bečki istražitelji pronašli su dokumentaciju koja je potvrdila da je TWRA bila povezana sa Šeikom Omarom Abdelom Rahmanom, radikalnim egipatskim imamom koji je osuđen na doživotni zatvor zbog planiranja nekoliko terorističkih bombaških napada u New Yorku.

Od bh. političara, sa TWRA su direktno povezani:

Alija Izetbegović
Alija Izetbegović

Alija Izetbegović - koji je 1993. godine napisao pismo Die Erste Österreich Banku potvrđujući da El Fatih Hassanein ima puno povjerenje bosanskih vlasti

 

Irfan Ljevaković
Irfan Ljevaković

Irfan Ljevaković - za koga se vjeruje da je bio direktno uključen u projekat dovođenja 500 islamskih plaćenika u BiH pod patronatom TWRA

 

Husein Živalj
Husein Živalj

Husein Živalj - član Upravnog odbora ove organizacije.

 

Faris Nanić
Faris Nanić

Faris Nanić - član Upravnog odbora.

 

Hasan Čengić
Hasan Čengić

Hasan Čengić - sa Iranom povezivan još od 1983. godine, a osim toga označen je i kao osoba preko koje je TWRA ilegalno slala oružje u BiH

Fondacija za pomoć muslimanima Bosne

To da je Hasan Čengić bio glavni čovjek za snabdijevanje Armije BiH oružjem - poznato je kao i činjenica da je njegov otac Halid Čengić bio neprikosnoven prilikom donošenja odluka kome, gdje i koliko će se oružja i novca dati.

U jednom intervjuu koji je dao 1994. godine, El Fatih je izjavio: Bosna na kraju mora biti muslimanska! Ukoliko se to ne dogodi, cijeli rat nema smisla. U BiH treba pomoći onim Bošnjacima koji nisu religiozni, ili nisu dovoljno religiozni, da se probude. Uglavnom, situacija još uvijek nije dobra i mislim da moramo pronaći prikladne metode da raširimo pravilno učenje islama među bosanskim muslimanima.

Osim dvojice Čengića, jedini koji su mogli potpisivati devizne račune na koje se slijevala pomoć BiH, bili su Alija Izetbegović, njegov sin Bakir Izetbegović, kasnije reis Mustafa-efendija Cerić, a jedno vrijeme na samom početku rata i Haris Silajdžić.

Vremenom se pokazalo da to tako neće moći funkcionirati u beskonačnost, pogotovo nakon upada bečke policije u TWRA, te da će se morati stvoriti pravne osnove koje će pokrivati ove finansijske transakcije. Na minderima pomenutih, tadašnjih vođa BiH, odlučeno je da se zvanično formira Fondacija za pomoć muslimanima Bosne i da se sva pomoć koju šalju islamske zemlje usmjeri na nju.

Fondacija je registrirana, a gdje drugdje nego u Visokom, na adresi Hadži Hasanova broj 23.

Kao zvanične osnivače Fondacije, Hasan Čengić je naveo: Huseina Kavazovića, Irfana Ljevakovića, Munira Gavrankapetanovića, Džemaludina Latića, Hilmu Neimarliju, Kemala Terzića, Hasana Čengića, Seada Živalja, Derviša Đurđevića, Mevludina Sinanagića, Sulejmana Vranja, Huseina Omerspahića, Rijada Raščića, Bećira Čengića, Fahrudina Šuvaliju, Abdulaha Budimliju, Aliju Izetbegovića, Salima Šabića i El Fatiha Hassaneina.

No, kada su Dani objavili ovaj njegov spisak, rahmetli Munir Gavrankapetanović je u svom demantiju napisao da nikada nije bio osnivač niti ove, niti slične fondacije. Prema tome, nekolicina iz kruga Čengića na svoj je način poklopila finansije i direktno odlučivala o dešavanjima u BiH, direktno uticala i na unutrašnju politiku, koja se direktno odražavala na spoljnu, zbog čega BiH i danas trpi posljedice.

Njihov krajnji negativni učinak neće se znati još dugo, i to ne samo zbog pomenutih veza sa Osamom bin Ladenom i Šeikom Omarom Abdel Rahmanom. Naime, ime El Fatiha Hassaneina povezuje se i sa idejom stvaranja Muslimanske obavještajne službe MOS, iza koje su stajali Mladi Muslimani, što dovoljno govori o uticaju ovog Sudanca, odnosno njegovih mentora, na dešavanja u BiH.

Konkretnije je o stvaranju MOS Hassanein govorio na jednom sastanku u Beču održanom 1991. godine, kome su, prema našim informacijama, prisustvovali Irfan Ljevaković, Hasan Čengić, Mustafa Cerić, Avdo Rustanbegović i Salim Šabić. Kasnije, u toku rata, sa MOS-om su povezivani i najveći funkcioneri MUP i Armije BiH, Bakir Alispahić, Enver Mujezinović, Fikret Muslimović...

Nezvanično, MOS je, pored ostalog, direktno uticao i na postavljanje bh. ambasadora u islamske zemlje, među kojima i Ujedinjene Arapske Emirate, a koji su radili poslove za Hasana Čengića i njegove istomišljenike ponesene idejom da se u BiH formira muslimanska država. Arapske Emirate posebno smo izdvojili, jer, prema svoj postojećoj dokumentaciji, kada se odlučio za posao sa naftom, Hasan Čengić je svu robu nabavljao direktno iz Emirata.

BIO kao humanitarna organizacija

Ilyushin IL18 T9-ABB
Ilyushin IL18 T9-ABB

No, da se vratimo na osnivanje Fondacije za pomoć muslimanima Bosne.

U Rješenju br. R-III-60/96, koje DANI posjeduju, stoji da je Viši sud u Sarajevu, i to sudija Amira Sadović, "kao sudija pojedinac odlučujući o vanparničnom postupku po zahtjevu Humanitarne organizacije Fondacija za pomoć muslimanima /The Foundation for help to the muslims of Bosna, skraćeno FHMB/ iz Visokog za upis u registar humanitarnih organizacija" - dana 8. maja 1996. godine, donio Rješenje o upisu u registar ove humanitarne organizacije.

U Rješenju piše: "Osnovni programski ciljevi i svrha organizacije su pomaganje ugroženog stanovništva, pružanje materijalne pomoći i druge aktivnosti humanitarnog karaktera".

Dalje su nabrojani zadaci Fondacije: "pružanje humanitarne pomoći socijalno ugroženim građanima, pokretanje proizvodne ili druge djelatnosti na osnovi humanitarnih ulaganja u humanitarne svrhe, osnivanje preduzeća koja će iz ostvarene dobiti finansirati humanitarnu djelatnost Fondacije za pomoć muslimanima Bosne, prikupljanje novca i roba i poklanjanje neposrednim korisnicima, obavljanje svih oblika komunikacijskih, transportnih i drugih usluga u humanitarne svrhe, organiziranje kulturnih, sportskih i drugih manifestacija u humanitarne svrhe, povezivanje obitelji izbjeglica i raseljenih lica, briga o smještaju izbjeglica, sudjelovanje u pomoći žrtvama oružanih sukoba i elementarnih nesreća, izgradnja ili finansiranje izgradnje i opremanje i vođenje ustanova za pružanje usluga socijalne, dječije i zdravstvene zaštite, obrazovanja i odgoja, nauke, sporta i drugo, te obavljanje drugih aktivnosti kojima se neposredno ili posredno pruža humanitarna pomoć stanovništvu".

Na kraju Rješenja stoji da su lica ovlaštena za zastupanje i predstavljanje humanitarne organizacije Fondacija za pomoć muslimanima Bosne iz Visokog:

  • Hasan Čengić
  • Mevludin Sinanagić i
  • Irfan Ljevaković
Irfan Ljevaković
Irfan Ljevaković

Na Skupštini osnivača Fondacije održanoj prvog augusta 1998. godine, Hasan Čengić je zvanično prvi i posljednji put govorio o radu Fondacije. U svom izvještaju Čengić je objasnio da je Fondacija za pomoć muslimanima Bosne humanitarna organizacija koja je osnovala Bosansku investicionu organizaciju - BIO, a iz nje su nastali BIO Tours i BIO Air, koji su, prema njegovim tvrdnjama, stoprocentno vlasništvo Fondacije i BIO, a formirane su i sljedeće firme: BP Trade, Bosanski transportni servis i Javno preduzeće Aerodrom Visoko - koje su zajedničke, ali u kojima je Fondacija većinski vlasnik.

U objašnjenju je dalje naveo da je BIO Tours agencija koja se bavi poslovima usluga u turizmu, a posebno prodajom avio-karata, turističkih aranžmana i vjerskim turizmom. BIO Air je, prema tom izvještaju iz 1998. godine, predstavljen kao kompanija za zračni prevoz koja raspolaže sa dva aviona, sa sjedištima u Sarajevu i Istanbulu te bazom u Ankari. Bosanski transportni servis je raspolagao sa 70 kamiona. BP Trade se bavi trgovinom na veliko i malo, a Aerodrom Visoko je javno preduzeće u izgradnji, sa osnovnim ciljem izgradnje aerodroma u Visokom na koji će moći slijetati sve letjelice uključujući i jumbo-jet avione - što nije moguće u Sarajevu.

Na kraju svog izlaganja Hasan Čengić je rekao: "U humanitarnom smislu, Fondacija će se koncentrirati na tri humanitarna projekta: stipendiranje nadarenih studenata i srednjoškolaca iz BiH, izdržavanje 100 jetima u familijama i kurs islama za srednje škole".

Nafta od muslimana za muslimane

Ni jednom riječju Hasan Čengić nije pomenuo sredstva kojima raspolaže Fondacija, ili BIO, niti profit koji ostvaruju preduzeća u sastavu BIO i gdje i na koje načine on završava. Jedan od rijetkih pisanih tragova koji svjedoči o, sigurno samo djelimičnom, kapitalu Fondacije i BIO jeste Rješenje Višeg suda o upisu u sudski registar Bosanske investicione organizacije i to kao društva jednog lica sa sjedištem u Sarajevu, u ulici Branilaca Sarajeva broj 20, izdato 16. augusta 1996. godine.

U Rješenju piše da se u d.j.l. BIO unose novčana sredstva u visini od 1.000 DEM i osnovna sredstva u vrijednosti od 4.771.674 DEM. Ime osnivača u Rješenju nigdje nije navedeno, a u sudskom registru nema drugih jedinica BIO o kojima je Hasan Čengić govorio na Skupštini.

U rubrici gdje su imena ovlaštenih lica za zastupanje preduzeća, upisano je: Tarik Balta, v.d. direktora Društva bez ograničenja ovlaštenja u okviru registrirane djelatnosti.

Petog februara 1999. godine BIO je na Kantonalnom sudu ukinuo ovlaštenja Tariku Balti i za novog v.d. direktora postavio Emira Pašića.

BIO, prema registraciji, ima ovlaštenja da se bavi, pored ostalih, sljedećim djelatnostima: od uzgoja ovaca i koza, proizvodnje i prerade mesa, sokova, mlijeka, hljeba i peciva, kolača i tjestenine, bezalkoholnih pića, tekstilnih proizvoda, proizvodnje rezane građe, proizvodnje sapuna i deterdženata, eksploziva, stakla, kreča, cementa, metalnih proizvoda, mašina za metalurgiju i rudnike, računara, motornih vozila, invalidskih kolica, namještaja, nakita, poslovima visokogradnje, niskogradnje, izgradnje autoputeva, aerodromskih pista, izdavaštva i štamparstva, trgovinom na veliko i malo, i gotovo svime što postoji a što je dopušteno zakonom, do prevoza putnika i robe te redovnog i čarter vazdušnog prevoza...

Djelatnosti kojima se BIO mogao baviti gusto su kucane na tri strane. Osim što su vlasnici BIO-a propustili da zaista pokrenu neku od navedenih proizvodnih djelatnosti i tako zaposle one zbog kojih je Fondacija zvanično i formirana - oni su otišli u drugu krajnost. Razvili su poslove u kojima su zaposlili najmanji mogući broj muslimana za koje su se navodno borili još od osamdesetih, a zarade za njih su bile brze i velike: trgovina na veliko, transport, izgradnja aerodroma - propala kao i milioni uloženi zbog nečijih ludih ideja, kao i turističke ture preko njihovih agencija.

Da bi ostali dosljedni sebi, na kraju su vlasnici BIO odlučili da budu distributeri naftom, uzimajući pritom veliki procenat bez ikakvih ulaganja jer je među njihovim djelatnostima i ova mogućnost, a nisu morali nikoga zaposliti jer su naftu jednostavno prodavali postojećim pumpama.

Momčilo Krajišnik Obrvan
Momčilo Krajišnik Obrvan

BIO je od federalnog Ministarstva trgovine dobio odobrenje da bude jedan od distributera naftom i njenim derivatima. I ova odluka bi mogla biti diskutabilna zbog činjenice da se u javnosti stalno ponavlja kako BiH ima previše distributera i optužbi od strane pojedinih vlasnika pumpi da su svi postojeći uvoznici dozvole dobili dobrim štelama i podmazivanjem džepova moćnim pojedincima, o čemu su Dani već ranije pisali. Od federalnog Ministarstva energetike i rudarstva dobili su odobrenje da u Čelebićima koristi jedan od postojećih terminala za naftu i njene derivate i to rade od prvog augusta ove godine.

Prema zvaničnim podacima Federalne carinske uprave, BIO je direktno iz Arapskih Emirata u periodu od 21. jula do 28. septembra ove godine (u vrijeme dok im je važio privremeni carinski broj) uvezao ukupno 2.243.002,00 litara benzina - supera i bezolovnog, čija je vrijednost iznosila 1.345.824,04 konvertibilnih maraka. Super je plaćan po cijenama od 45 feninga po litru, a bezolovni 43. Ilustracije radi, samo da pomenemo da ostali uvoznici benzin na tržištu plaćaju oko 60 feninga, što dovoljno govori o zaradi BIO - odnosno Hasana Čengića.

Hasan Čengić bb

No, početkom oktobra, nekoliko cisterni sa gorivom, vlasništvo BIO-a, blokirane su u carinarnici u Mostaru jer im je privremeni carinski broj koji su imali, a bez koga ne mogu vršiti uvoz, istekao prvog oktobra.

Hasan Čengić
Hasan Čengić

Privremeni carinski broj - 20217448 - BIO je dobio od Federalne carinske uprave 12. jula 2001. godine na osnovu zahtjeva direktora BIO Emira Pašića od 12. jula 2001. godine, u kome piše: "Molimo Vas da nam izdate novi carinski broj kako bismo mogli obavljati vanjskotrgovinske poslove".

U prilogu je dostavljeno Uvjerenje izdato od federalnog Ministarstva trgovine Mostar, petog decembra 2000. godine, u kome piše da je BIO upisan u "Jedinstvenu evidenciju preduzeća upisanih u sudski registar za obavljanje vanjskotrgovinskog poslovanja pod brojem EPVP: 536-MO/00 koje se vodi u ovom Ministarstvu".

Uvjerenje je potpisao ministar Branko Ivković.

BIO je dobio privremeni carinski broj. Zbog čega su onda nastali problemi?

Četvrtog juna 1999. godine usvojen je Zakon o privrednim društvima, po kome se ukida dotadašnji oblik društvo jednog lica, a sva preduzeća su se morala uskladiti sa novim zakonom i registrirati kao: društvo sa neograničenom solidarnom odgovornošću, komanditno društvo, dioničko društvo ili društvo sa ograničenom odgovornošću. Nije određen zakonski rok do kada preduzeća moraju završiti ova usklađivanja, ali je Zakonom precizirano da "prije upisa u sudski registar niko ne može nastupati u ime društva", te da "društvo može početi sa obavljanjem djelatnosti danom upisa u sudski registar i kada je aktom nadležnog organa utvrđeno da ispunjava uslove za obavljanje djelatnosti".

Dakle, sva dotadašnja preduzeća koja su bila registrirana kao d.j.l. mogla su usklađivanje rastezati koliko hoće, ali u međuvremenu nisu mogla obavljati nikakvu djelatnost.

Filip Andrić, tadašnji direktor Federalne carinske uprave, 29. februara 2000. godine, svim je carinarnicama, na ruke upravitelja, poslao obavijest u kojoj jasno piše: "Odredbama Zakona o privrednim društvima utvrđena je obaveza da su sva preduzeća upisana u sudski registar na dan stupanja na snagu navedenog Zakona dužna oblik, firmu, osnovni kapital, osnivački kapital, osnivački akt i status uskladiti sa odredbama Zakona najkasnije do 29. februara 2000. godine... Carinarnice, počev od 1.3.2000. godine neće zaprimati zahtjeve za izdavanje carinskih brojeva, ukoliko pravno lice nije izvršilo usklađivanje svog statusa sa odredbama Zakona".

Znači li ovo da su novi ministri i rukovodioci Carinske uprave neupućeni u zakone jer u svim dokumentima po kojima je BIO dobio privremeni carinski broj jasno piše da su oni još uvijek društvo jednog lica, što znači da ne mogu obavljati nikakav posao?

Ili je neko svjesno previdio tu "sitnicu"?

Gdje je nestalo 4.700.000 maraka

Emir Pašić je Federalnoj carinskoj upravi prvog oktobra ove godine uputio Molbu za produžetak važenja carinskog broja koji je, kako smo već napisali, dobio u julu iste godine. Uz nju je priložio raniju prijevremenu potvrdu, te dopis od Kantonalnog suda od 28. septembra 2001. godine, u kome stoji: "Provjerom u sudskom registru utvrđeno je da je firma Bosanska investiciona organizacija d.o.o. Sarajevo podnijela prijavu upisa za usklađivanje statusa Društva sa Zakonom o privrednim društvima dana 28.02.2000. godine pod brojem UF/I-2737/00, a predmet se nalazi u fazi postupka".

Pašić je uz ovo priložio i Uvjerenje o izmirenim carinskim obavezama izdato u federalnom Ministarstvu finansija 10. septembra 2001. godine, kojim se potvrđuje da je "Bosanska investiciona organizacija d.o.o. iz Sarajeva prema poreznom rasporedu evidentirana kao porezni obveznik i nema neizmirenih, a dospjelih obaveza po osnovu poreza na promet nafte i naftnih derivata na dan 10.09.2001".

Slavko Sikirić
Slavko Sikirić

Na Molbu Emira Pašića iz Federalne carinske uprave odgovorio je direktor Slavko Sikirić: "Nakon uvida u dostavljenu dokumentaciju, obavještavamo Vas da ne postoje zakonski uslovi za produženje važenja carinskog broja... Iz priložene dokumentacije neosporno se vidi da vaše preduzeće nije postupilo u skladu sa odredbama zakona te Carinska uprava nema zakonski osnov da udovolji vašoj molbi".

Uvjerenje iz Ministarstva finansija koje je Pašić dostavio Carinama potpisao je ministar Nikola Grabovac, koji bi trebao provjeriti ko mu, ako je tako bilo, od njegovih saradnika servira na potpis dokumente koji nisu u skladu sa zakonom, a Potvrdu sa Kantonalnog suda potpisala je sutkinja Dženana Krivić.

Sutkinja Krivić je bila na bolovanju kad smo je tražili, tako da nam nije mogla odgovoriti na pitanje zašto je napisala da je BIO već d.o.o., što je u cijelom slučaju i najspornije. Drugi sudija sa kojim smo razgovarali a koji nije želio da mu pominjemo ime, kaže da nije bitno što je ona napisala, već da je najbitnije to što BIO još uvijek nije usklađen sa zakonom. Priznaje da to predugo traje i da bi on već sutra mogao ugasiti to preduzeće, ali kaže da im se i ovako zamjera što nisu fleksibilniji.

Zbog čega status BIO još uvijek nije usklađen sa zakonom?

Prema dokumentaciji Kantonalnog suda, još 22. januara ove godine sud je Bosanskoj investicionoj organizaciji poslao Zaključak, u kome mu je naložio da "u roku od osam dana od dana prijema Zaključka dopuni prijavu za upis u sudski registar i dostavi sudu potrebne isprave, i to dokaz o osnovnom kapitalu u novcu i stvarima".

Jedino što je u međuvremenu pravni zastupnik BIO Asim Crnalić dostavio sudu jeste Rješenje o upisu u sudski registar Fondacije za pomoć muslimanima Bosne, koja je i osnivač BIO.

Kada su DANI prije nešto više od dvije godine pisali o tome kako je nastao BIO Air, njihov pravni zastupnik Asim Crnalić dao nam je ovakvo objašnjenje: "TWRA, Agencija za pomoć zemljama trećeg svijeta, poklonila je Fondaciji za pomoć muslimanima Bosne oko 150 teretnih vozila, kamiona sa prikolicama i cisterni, čija je vrijednost, po procjeni sudskog vještaka, 4.700.000 maraka. To su bili temelji na kojima je formirana Fondacija. S druge strane, na njenoj osnivačkoj skupštini, održanoj 1995. godine u Visokom, oko 20 ljudi je udružilo svoj kapital u Fondaciji. Predsjednik Izvršnog odbora Fondacije je Hasan Čengić. Osnivač BIO je upravo Fondacija za pomoć muslimanima BiH".

Gdje je nestalo 4.700.000 maraka koje su unesene u BIO, očito zna samo Hasan Čengić.

Isto tako je očito da ih više nema jer bi inače već završio usklađivanje BIO sa zakonom. Ili je jednostavnije bahato, sa pratiocima, upasti u zgradu Carine prijeteći portiru koji se usudio da ga upita kuda će? Ili je čovjek previše navikao da poslove završava telefonom i na minderima, bez obzira što se ovaj put radi o sofama Alijanse, koja je, izgleda, promijenila terminologiju, ali ne i način rada prethodne vlasti!?

Bosna Bank International

Šta je BIO BBI-u?

U Sarajevu je 25. oktobra 2000. godine registrirana Bosna Bank International - BBI. Navedeno je da je osnivački kapital 60 miliona maraka, a da je uplaćeni već tada dostigao 50 miliona, što je daleko više od potrebnog cenzusa, tako da je BBI u startu bila najjača banka u BiH. Utemeljitelj BBI je Islamska banka za razvoj - IBR, jedna od najprestižnijih svjetskih banaka, koja je formirana 1973. godine u Saudijskoj Arabiji.

Osnivanju BBI kumovao je Hasan Čengić, član Osnivačkog odbora banke, koji je, što je tada objavljeno u DANIma, na konferenciji za štampu povodom odobravanja dozvole za rad izjavio: "Moji prijatelji iz Arabije su me prije dvije godine pozvali da učestvujem u osnivanju ovakve banke, i ja sam prihvatio".

Nakon dvije godine istraživanja, uz tehničku pomoć koju im je, po Čengićevom priznanju, pružio njemu nepoznati BIO sistem, arapski bankari su se odvažili na ovu investiciju. Stoga, rekao je Čengić, BIO sistem neće insistirati da kupi dionice ove banke koje se svakako mogu kupiti, ali uz ograničenje od sto hiljada maraka. Dodao je da su za njihovu kupovinu zainteresirani Energoinvest, UNIS, pa čak i BH Steel - sve uspješnije od uspješnijeg bh. preduzeća.

Nezvanično se tada govorkalo da Alija Izetbegović kontrolira cijeli posao, a da je za mjesto direktora već odabran Husein Živalj.

Međutim, prema skraćenom Izvještaju vanjskih revizora o finansijskim iskazima banaka u FBiH za 2000. godinu, Bosna Bank International d.d. Sarajevo je registrovana, ali nije počela sa radom do 31. decembra 2000. godine. U razgovorima sa upućenim bankarima, saznali smo da svaka banka od trenutka registriranja sa radom mora početi u roku od 60 dana, u suprotnom slijede provjere, pa i likvidacija. Da im se to ne bi desilo, objasnili su nam ovi bankari, ljudi iz BBI su dali nekoliko simboličnih kredita (kome li?) kako bi zadovoljili formalno-pravnu stranu. Na pitanje gdje su im kancelarije i koji su im brojevi telefona, jer nisu registrirani na informacijama, dobili smo odgovor: "U prostorijama BH banke".

U pomenutom Izvještaju vanjskih revizora navedene su sve banke koje rade u Federaciji, imena njihovih direktora, članova upravnih odbora, broj zaposlenih, bilans stanja i uspjeha, ali i najveći dioničari. Dakle, prema zvaničnom izvještaju, najveći dioničar sa oko 16 posto kapitala u ABS banci je El Fatih Hassanein, ali kako u BiH još uvijek nema zakona koji bi ispitivao porijeklo nečijeg kapitala, i mi samo možemo nagađati da li TWRA ili Fondacija za pomoć muslimanima Bosne ili BIO imaju ikakve veze sa ovom bankom. U sastav ABS je ušla i Orient banka, koja je bila registrirana u Sarajevu, a koju je, navodno, također osnovao Hassanein.

Sa ABS bankom povezivan je i tešanjski lobi jer je jedna od banaka koja je ušla u njen sastav i Tešanjska banka, a među članovima Upravnog odbora je Irfan Ljevaković. No, u nadzornom odboru je Mehmed Alagić, što je logično s obzirom da je u sastav ABS banke ušla i Sana banka, koja je povezivana sa novčanim malverzacijama Mehmeda Alagića, zbog čega je on, prije odlaska u Haag, završio na Kantonalnom sudu u Bihaću, gdje je njegov pravni zastupnik bio Asim Crnalić.

Mehmed Alagić
Mehmed Alagić

U bankarskim kuloarima je općepoznato da El Fatih Hassanein stoji i iza International Commercial Bank p.l.c. Sarajevo, iako ga u zvaničnom izvještaju nema, već je kao najveći dioničar, koji ima 62 posto kapitala, naveden Che Abdul Dam Bin Haji Zainuddin.

Slavko Sikirić, direktor Federalne carinske uprave

Problemi tehničke prirode

:: Gospodine Sikiriću, da li je Bosanska investiciona organizacija dobila carinski broj neophodan za uvoz benzina?

Ne, i oni trenutno nemaju pravo uvoza. Mi smo toj firmi ranije izašli u susret i dali joj carinski broj na tri mjeseca, ali pošto u međuvremenu nije prikupila kompletnu dokumentaciju, on nije produžen. Ranije smo im dali privremeni broj jer se radi o ozbiljnoj firmi, koja je veliki uvoznik i uredno plaća svoje obaveze što se tiče Carina. Mislili smo da je to trenutni problem koji će oni riješiti na sudu - preregistrirati firmu, jer oni su društvo jednog lica, a taj oblik je davno ukinut.

:: Na osnovu čega je BIO dobio i privremeni carinski broj, s obzirom da nisu usklađeni sa Zakonom o privrednim društvima?

Mi smo dobili od njih potvrdu da su oni predali na sud dokumentaciju za preregistraciju. Smatrali smo da su to neki unutrašnji problemi na sudu, koje će oni za vrlo kratko vrijeme riješiti.

:: Dakle, na osnovu potvrde sa suda, Vi ste im dali carinski broj?

Da. Kako nisu uspjeli ni za tri mjeseca da se preregistruju, oni su automatski izgubili broj koji im je vrijedio do prvog oktobra.

:: Ukoliko je već sve bilo regularno, zašto je Vaš zamjenik Hasib Salkić smatrao da treba intervenirati, prijeteći nekim službenicima Carinske uprave suspenzijama, tako da ste na kraju Vi morali intervenirati?

I ja i moj zamjenik smo bili mišljenja da su problemi tehničke prirode i pokušavali smo ih riješiti. Ne znam da li u pozadini ima nešto drugo.

:: Ali činjenica je da je bilo pritisaka na pojedine službenike da se Hasanu Čengiću opet izda privremeni carinski broj.

Ma, jeste, ali, znate, mi smo firma koja zarađuje novac.

:: Po cijenu i ako je to mimo zakona?

Ne, mi radimo da bude sve u skladu sa zakonom.

:: U ovom slučaju to, očito, nije. Zašto je vaša pravna služba odbila dati BIO-u carinski broj?

Predstavnici BIO su nam rekli da su oni pravni nasljednik.

:: Onda može doći ko hoće i govoriti šta hoće. Zar Federalna carinska uprava nije malo ozbiljnija?

Cijenili smo da su to uspjesi, da imamo uvoznika koji uvozi toliku količinu nafte i redovno plaća svoje obaveze. Mislili smo da nema nikakvih zakonskih zabrana i dali smo im privremeni broj. Kad je istekao, dostavili smo obavijest svim carinarnicama da on više nije aktivan.

:: Koliko je firmi, osim BIO, od Carinske uprave dobilo privremene carinske brojeve za uvoz?

Koliko znam, ovdje sam tri-četiri mjeseca, nijedna druga firma nije dobila takav privremeni broj.

:: Je li istina da je Hasan Čengić jedan dan upao u Carine, blago rečeno, neprimjereno se ponašao, i insistirao da dobije taj broj?

Nemam informaciju da je to tako bilo, kod mene nije dolazio, možda kod nekog drugog. Kod mene je dolazio njegov odvjetnik. Zatražio sam od njega da nam donesu samo potvrdu od suda da su oni i dalje pravni sljedbenici BIO i da mogu i dalje da rade. Međutim, nisu nam to dostavili.

:: Je li istina da je Federalna carinska uprava raspisala tender za novog dobavljača kancelarijskog pribora i da je jedna od ponuda bila od JAMP, što bi, u slučaju da oni dobiju taj posao, moglo biti tumačeno kao sukob interesa, jer Hasib Salkić u toj firmi ima privatni interes?

Komisija je završila konkurs, izabrane su najpovoljnije ponude. Bila je i JAMP-ova, ali mislim da nije prošla.

izvor: bhdani.ba-t22907

Pretraga: 5378 - Hasan Čengić najveći bošnjački tajkun
Trajni link: http://sanela.info/blog/stolac_bola/?p=5378