Iranci i Hrvati su jedan narod

Iranci i Hrvati su jedan narod

Mi vjerujemo da su Iranci i Hrvati isti narod

Mohammad Taherian Fard
Mohammad Taherian Fard

Objavljeno: 26. nov/stu 2014 | Hassan Haidar Diab

Iako su Hrvatska i Iran udaljene, zapravo smo vrlo blizu jer mi smo isti narod. Prvi iranski veleposlanik u Hrvatskoj nakon razgovora s hrvatskim povjesničarima i znanstvenicima prihvatio je tezu da su Hrvati zapravo Hazari iz Irana. Po toj tezi prije više tisuća godina Hazari su se doselili iz Perzije u Hrvatsku. Kada sve to uzmemo u obzir, Hrvatska ima posebno mjesto u srcima Iranaca. Od predsjednika Irana dobili smo direktivu da njegujemo odnose u svim segmentima koje sam već naveo.

Vi ste geopolitički važna zemlja. Okruženi ste zemljama koje nemaju izlaz na more, a vi imate obalu dugu tisuću kilometara. Stoga Hrvatska predstavlja velika vrata za izlazak na europsko tržište. Iran ima najveće zalihe plina u regiji. I u sljedećih tisuću godina možemo eksploatirati naš plin i neće ga nestati. Mi danas razmišljamo ovako: Iran ima plin, Europska unija ima potrebe za tim plinom, a naša su vrata prema EU Hrvatska. -- Mohammad Taherian Fard, iranski veleposlanik u Hrvatskoj

Iran je prva zemlja na Bliskom istoku i u Aziji koja je priznala Hrvatsku. A utjecala je i na druge države da učine isto.

Novi iranski veleposlanik u Hrvatskoj Mohammad Taherian Fard veliki je zagovornik reformi koje provodi iranski predsjednik Hassan Rohani, ali i diplomat ističe važnost približavanja kršćana i muslimana te posebno Hrvata i Iranaca.

Dok je bio veleposlanik u Sarajevu, bio je jedan od diplomata koji su dočekali tadašnjega papu Ivana Pavla II., a taj nam je događaj prepričao na samome početku intervjua.

- "U Sarajevu sam 1997. kao dekan Diplomatskog zbora dočekao papu Ivana Pavla II. na aerodromu. Izrazio sam mu dobrodošlicu. Rekao sam mu da su na žalost tu (u BiH) ljudi ubijani u ime religije".

:: Što mislite o novome papi?

Vjerujem da će papa Franjo približiti islam i kršćanstvo. On je vrlo mudar čovjek i uživa poštovanje mnogo ljudi.

:: Kakav je status kršćana u Iranu?

Ne znam baš točan broj kršćana u našoj zemlji. Ali kršćani imaju četiri zastupnika u parlamentu. I kršćanima i Židovima zajamčena su prava u našem Ustavu.

:: Što će biti vaš glavni veleposlanički posao u Hrvatskoj? Što vam je poručio predsjednik Rohani?

Kod nas je u Iranu običaj da se veleposlanik, prije odlaska na dužnost, sastane s predsjednikom države. Predsjednik Hassan Rohani rekao mi je da moram biti aktivniji i da svi veleposlanici moraju raditi jače na razvijanju političkih, ekonomskih, kulturoloških odnosa sa zemljama u koje idu. On smatra da nije dovoljno raditi samo na razvijanju političkih odnosa jer ekonomski i kulturološki odnosi glavni su faktor u približavanju dvaju naroda. Razvijanje političkog odnosa put je u jednosmjernoj ulici. Strategija predsjednika Rohanija specifična je i drukčija od strategija dosadašnjih predsjednika. On jednostavno želi da budemo aktivni na međunarodnoj sceni u svim segmentima jer je to jedini način približavanja naroda.

:: Koliko vaš predsjednik uopće poznaje Hrvatsku?

Rohani je u proteklih trideset godina obnašao važne funkcije u političkoj i zakonodavnoj sferi, a doktorirao je na međunarodnom pravu. On jako dobro poznaje svjetsku politiku, kao i važnost Hrvatske. Iran je prva zemlja na Bliskom istoku i u Aziji koja je priznala vašu zemlju i otvorila veleposlanstvo. Naši odnosi s Hrvatskom su dobri. I zaista, u našim okvirima i mogućnostima mnogo smo učinili da i druge zemlje na Bliskom istoku priznaju Hrvatsku. Iako su Hrvatska i Iran udaljene, zapravo smo vrlo blizu jer mi smo isti narod. Prvi iranski veleposlanik u Hrvatskoj nakon razgovora s hrvatskim povjesničarima i znanstvenicima prihvatio je tezu da su Hrvati zapravo Hazari iz Irana. Po toj tezi prije više tisuća godina Hazari su se doselili iz Perzije u Hrvatsku. Kada sve to uzmemo u obzir, Hrvatska ima posebno mjesto u srcima Iranaca. Od predsjednika Irana dobili smo direktivu da njegujemo odnose u svim segmentima koje sam već naveo.

:: Je li to dominantna teza u Iranu - da su Hrvati porijeklom iz Irana?

Naravno, tu tezu sa zadovoljstvom prihvaća i naš predsjednik. Mi smatramo da je Hrvatska jako važna zemlja i želimo dugoročno surađivati s vama. Vi ste geopolitički važna zemlja. Okruženi ste zemljama koje nemaju izlaz na more, a vi imate obalu dugu tisuću kilometara. Stoga Hrvatska predstavlja velika vrata za izlazak na europsko tržište. Iran ima najveće zalihe plina u regiji. I u sljedećih tisuću godina možemo eksploatirati naš plin i neće ga nestati. Mi danas razmišljamo ovako: Iran ima plin, Europska unija ima potrebe za tim plinom, a naša su vrata prema EU Hrvatska. To pitanje naša i hrvatska strana moraju proučiti i preraditi. I to je jedan od mojih zadataka. Svim hrvatskim dužnosnicima rekao sam da na ovu temu treba početi ozbiljne razgovore. Prije svega, političari se moraju dogovoriti, a nakon njih i stručnjaci.

:: Razmišljate li i vi o gradnji LNG terminala u Hrvatskoj?

Sve su opcije otvorene. Ali prije svega moramo se politički usuglasiti, a tek onda riješiti ostale tehničke stvari. Naravno da to nećemo uraditi preko noći. Evo, i dogovor između Irana i Pakistana o gradnji plinovoda kroz tu zemlju trajali su više od deset godina. To je dakle moj glavni zadatak - da pokrenemo taj projekt jer je izuzetno važan za obje zemlje.

:: Kako funkcionira poslovanje s TDR-om koji u Iranu gradi veliku tvornicu cigareta?

Gospodarska suradnja između Irana i Hrvatske postoji, a postojala je i za vrijeme prijašnje države. Što se tiče TDR-a, ono što mogu reći jest da su projekti koji su bili započeti završeni. I da već sada postoje i novi.

:: Evidentno je da se odlaskom Ahmadinejada i dolaskom Rohanija za predsjednika države puno toga u Iranu promijenilo - i na unutarnjem i na vanjskom planu!?

Prošlost pripada prošlosti i zaista ne želim trošiti riječi na nju. Mi samo gledamo prema budućnosti. Otprije dvije godine, kada je predsjednik Rohani preuzeo funkciju, stvari su se promijenile nabolje. Svijet sa simpatijom gleda na Rohanija. Za Iran je jako važno što je Vijeće sigurnosti UN-a prihvatilo rezoluciju koju je Rohani predložio na Općoj skupštini o borbi protiv terorizma, nasilja i ekstremizma. Na tu temu Iran će uskoro organizirati međunarodni seminar u gradu Qomu.

:: Kako su Iranci reagirali na telefonski razgovor između Rohanija i Obame? To je bio prvi razgovor predsjednika dviju država od 1979. I koliko su Irancima uopće prihvatljive reforme koje on provodi?

Svaka država ima svoj poredak, pa tako i Iran ima svoje okvire koji su jasni i stabilni i koji se ne mogu promijeniti promjenom predsjednika. Iranska opća politika je jasna. Ali svaka vlada ima svoj moto i program. Tako i vlada koju je formirao predsjednik Hassan Rohani. Njegova vlada je stručna, a ne politička. Oslanja se na ljudske resurse. Na primjer, ministar vanjskih poslova Mohammad Javad Zarif ima bogatu diplomatsku karijeru. Školovao se za taj posao, doktorirao je u Americi. To je jedan primjer. Svaki je ministar stručan u svom resoru i rezultati su odmah vidljivi. U posljednjih godinu dana vidimo da se u Iranu dogodio ekonomski napredak i da su se stvari poboljšale i na političkom terenu. Uspjeli smo prekinuti međunarodne političke sankcije. A sve to zahvaljujući politici koju vodi predsjednik Rohani.

:: Je li Iran blizu potpisivanja sporazuma s međunarodnom zajednicom o obogaćivanju urana?

Predsjednik Rohani je veliki optimist. Uvjeren je da se stvari više ne mogu vratiti na početnu poziciju. Ni mi ni međunarodna zajednica. Jasno je da pregovori idu u dobrom smjeru čim se nastavljaju. Više detalja zaista ne znam.

:: Vjerujete li da će Rohani izvući Iran iz teške krize? Zašto ga mladi Iranci vole?

Ekonomski plan vlade je jasan. Nova je vlada uspjela staviti inflaciju pod kontrolu. Polako vidimo i gospodarski rast. Nije velik, ali ga ima. Sve to zahvaljujući ukidanju međunarodnih sankcija. Zašto mladi vole predsjednika Rohanija? Kada jedan pravnik dođe na mjesto predsjednika države, razumije i shvaća potrebe mladih, a Iran je zemlja mladih ljudi. Rohani je napravio zakone upravo posvećene mladim ljudima, što su oni prepoznali. U Iranu ima više od četiri milijuna studenata, a deset milijuna učenika. Od toga su 60 posto djevojke. Predsjednik na različite načine pokušava riješiti i ispuniti njihove zahtjeve. On nije čovjek koji samo govori i obećava, već i radi sve ono što je obećao. I Rohani i njegova vlada već su riješili brojne probleme koji su tištili mlade. Zbog toga ga vole. A svijet ostaje na mladima.

:: Nedavno je u javnost procurilo da je američki predsjednik Obama poslao pismo duhovnom vođi Aliju Hamneiju u kojemu traži suradnju u borbi protiv terorizma i ISIL-a. Hoće li Iran udovoljiti američkim zahtjevima?

Predsjednik Odbora za vanjsku politiku Irana kazao je da naša zemlja mora odgovoriti na Obamino pismo. Ni iranska ni američka strana nakon objave u medijima nije potvrdila ni demantirala Obamino pismo ajatolahu Hamneiju. Ali, američka i iranska strana stalno su u kontaktu jer američki državni tajnik John Kerry i naš ministar vanjskih poslova Mohammad Javad Zarif pregovaraju o iranskom nuklearnom programu. I naravno, međusobno razmjenjuju informacije. Što se tiče borbe protiv ISIL-a, Iran je spreman sudjelovati u borbi protiv terorizma u okviru međunarodne zajednice i na svim poljima u kojima sudjeluju Amerikanci. Iranci su spremni pružiti pomoć i potporu i Iračanima i Sirijcima u borbi protiv ISIL-a, bez ikakvih uvjeta. Ono što se danas događa u Iraku i Siriji podsjeća me na događaje u BiH. Nažalost, svijet je dugo čekao dok nije reagirao, a Iranci su došli u BiH i pomogli u svojim okvirima i mogućnostima. Isto to radili smo i u Afganistanu za vrijeme vladavine talibana. Mi smo od početka upozoravali na ekstremizam i u Siriji i u Iraku. Isto tako, zemlje regije financirale su te skupine koje su danas postale problem cijelom svijetu. Moramo iskorijeniti taj terorizam i raditi s mladima kako ne bi krenuli putem radikalizma i terorizma.

:: Zašto Iran i dalje podržava sirijski režim? Zbog vjerskih ili ideoloških razloga?

Iranci nisu opterećeni vjerskom ideologijom. Sada ću citirati iranskog duhovnog vođu, ajatolaha Alija Hamneija koji kaže: "Ovo što se događa u Iraku i Siriji nije sukob sunita i šijita, već terorizam." Kada govorimo o Siriji, Irancima je svejedno hoće li tamo biti režim Bashara al-Assada ili ne. Naše stajalište je da ni mi ni Amerikanci ne možemo odlučivati tko će biti predsjednik Sirije. To mogu isključivo Sirijci. Mi sirijski režim i narod pomažemo jer su izloženi neviđenom terorizmu. Pomažemo im u okviru naših mogućnosti. Sada je najvažnije zaustaviti krvavi rat i uništiti najkrvoločniju terorističku organizaciju - Islamsku državu.

:: Je li zbog Sirije došlo do zahlađenja političkih odnosa između Turske i Irana, s obzirom na to da se vi zalažete za ostanak Bashara al-Assada na vlasti, a Turska ga želi rušiti pod svaku cijenu?

Imamo jako dobre odnose s Turskom. Vladajuća stranka u Turskoj imala je zapažen ekonomski uspjeh i to im nitko ne može osporiti. Politički kontakti su stalni i na najvišoj razini. Uopće nisu poremećeni zbog sukoba u Siriji. S Turskom imamo razvijene odnose na području energetike. Isto tako, godišnje nekoliko milijuna Iranaca posjećuje Tursku. Što se tiče međunarodne politike, svaka zemlja radi što joj odgovara. Ne znam što se s Turskom dogodilo da je na takav način promijenila stav prema Siriji i predsjedniku Assadu. Oni su imali super korektan odnos, pa čak i prijateljski. Zaista trebate pitati Turke zašto su tako odjednom promijenili svoju politiku. Kod nas u Iranu ima jedna poslovica koja kaže: "Tamo gdje posadiš vjetar, dobit ćeš pravu oluju."

:: A odnosi sa Saudijskom Arabijom?

Naša braća u Saudijskoj Arabiji, uz Pakistan i još neke zaljevske zemlje, priznala su i talibanski režim. Neka sada procijene je li njihovo priznavanje talibanskog režima bio ispravan potez ili ne. I tada će doći do zaključka je li ono što danas rade ispravno ili ne. Ono što danas nazivaju ISIL-om - mislite li da je to stvoreno preko noći? Isto to vrijedi i za Al-Qa'idu i talibane. Pa nitko nije postavio pitanje tko danas financira te organizacije. Tko organizira, financira i šalje mlade iz Europe na ratišta u Siriju i u Irak gdje su postali topničko meso? I dok braća u Riyadu i ostalim zemljama Zaljeva ne shvaćaju da to što čine nije dobro i da zlo treba iskorijeniti, mi ne možemo ništa učiniti.

:: Kao veleposlanik u BiH za vrijeme rata bili ste bliski prijatelj s tadašnjim predsjednikom Alijom Izetbegovićem? S obzirom na to da je došao velik broj humanitarnih organizacija iz arapsko-islamskog svijeta i dobar broj džihadista, je li Izetbegović strahovao od fenomena islamskog radikalizma u BiH?

Prvi put javno govorim da mi je Alija Izetbegović bio veliki prijatelj. Više puta posjetio sam ga i u njegovu domu. Mogu svjedočiti da je bio jednostavan čovjek. Njegova politika je bila ovakva: Svatko tko nam želi pomoći dobro je došao, ali zauzvrat neće dobiti ništa i ne smije se miješati u našu unutarnju politiku.

Znao mi je govoriti - ako nam želite pomoći, nemojte za to očekivati nešto zauzvrat. Ne želim da nam bilo tko dolazi, uči nas našoj vjeri i kako se moliti.

Čovjek je imao svoju doktrinu, viziju i zbog svog je uvjerenja završio u zatvoru. Protivio se bilo kakvoj radikalizaciji islama. Štoviše, znao mi je reći da je BiH i za Bošnjake i za Hrvate i za Srbe. Tada se želio suprotstaviti svakom radikalizmu s koje god strane dolazio. U tome se trudio, a je li u tome i uspio - to je druga priča.

Stjepan Kljujić, Radovan Kardžić i Alija Izetbegović
Stjepan Kljujić, Radovan Kardžić i Alija Izetbegović

Nisam bio dobar samo s Alijom Izetbegovićem već i s Hrvatima i sa Srbima. Tada mi je veliki prijatelj bio i Stjepan Kljujić. (vecernji.hr)

izvor: croative.net-23663

Pretraga: 5572 - Iranci i Hrvati su jedan narod
Trajni link: http://sanela.info/blog/stolac_bola/?p=5572