Da li je moguća ruska invazija na Baltik

Da li je moguća ruska invazija na Baltik

F-35 Lightning II
F-35 Lightning II

• Sve češće provokacije Kremlja ponukale su američke obrambene strukture da preispitaju planove za slučaj ruskih vojnih intervencija. Otvara li se nova "blokovska" kriza?

Objavljeno: 27. sep 2015 | Michael Knigge

Prvi put nakon raspada Sovjetskog Saveza, Pentagon preispituje i dopunjava svoje planove za mogući oružani sukob sa Rusijom, prenosi američki magazin Foreign Policy. To ne znači da američko Ministarstvo obrane smatra da je takav scenario neizbježan ili uopće moguć, ali znači da su reakcije zvanične Moskve u svijetu bile dovoljno jake da privuku pažnju vojnih stratega u Washingtonu i da ih primora da iz ladica izvuku stare planove i prilagode ih trenutnim okolnostima.

Za američke vojne analitičare posebno je zabrinjavajuća činjenica da snage NATO-a i Sjedinjenih Američkih Država nisu u potpunosti u stanju braniti Estoniju i Latviju, koje bi mogle predstavljati i osnovni uzrok konfrontacija s Moskvom. Upravo ta situacija i povlači pitanje koliko je zaista moguć sukob s Rusijom? Svoje mišljenje s tim u vezi, odnosno, da li je moguć ukrajinski scenario na Baltiku, za DW su iznijela tri eksperta.

Neil Melvin, direktor Programa oružani sukobi i upravljanje sukobima pri Međunarodnom institutu za mir u Štokholmu:

Ruska vojna intervencija u Ukrajini pokrenula je krug eskalacije odnosa s NATO-m, pri čemu se regija Baltika iznenada našla u žiži zabrinutosti. Tu eskalaciju pokreće sigurnosna dilema svojevrsne akcije i reakcije: kada jedna strana poduzme određene sigurnosne korake da učvrsti vlastitu sigurnost, druga strana se automatski osjeća nesigurnom, pa se i sama mora okrenuti jačanju sigurnosti. Već vidimo kako Rusija otvoreno planira otvaranje nove vojne, zračne baze u Bjelorusiji, nakon što je NATO objavio planove otvaranja novih objekata, moguće i vojnih baza, istočno od Njemačke - u Poljskoj i baltičkim zemljama.

Imajući u vidu velike opasnosti ove eskalacije, uz rizik nuklearnog sukoba, ruska intervencija na Baltiku ne bi bila jednostrana. Za razliku od Ukrajine u martu-aprilu 2014. godine, kada je sukob izbio u istočnim dijelovima zemlje, zemlje Baltika su dobro organizirane države, sa snažnim sigurnosnim strukturama. Osim toga, društvo je spremno oduprijeti se 'hibridnom' sukobu i medijskom ratu. Što je najvažnije, NATO je, prema svojim odredbama, spreman štititi baltičke zemlje i spriječiti rusku intervenciju.

U isto vrijeme, trenutno rastu i mogućnosti regionalizacije konflikata, pri čemu akcije protiv Rusije ili ruskog uvjerenja da je neko protiv njih, mogu prouzročiti sukob u nekoj drugoj regiji. Rizik je, dakle, da bi konflikt Rusije i NATO-a ili pak vojni sukob ruskih i američkih snaga u Siriji, mogao voditi do ruskog napada na baltičke zemlje, u znak odmazde. S obzirom na to, definitivno je neophodno poboljšati komunikaciju na liniji Rusija - NATO, kao obavezan mehanizam sprječavanja eskalacije, te osigurati da obje strane provode OSCE-ov sporazum iz Beča, kojim se osigurava razmjena informacija o vojnim aktivnostima. U razumnom vremenu trebalo bi započeti i raspravu o novom režimu kontrole naoružanja u Europi.

Iver B. Neumann, profesor međunarodnih odnosa u London School of Economics:

Rusija koristi obmane i izgovore kao oružje slabih. Te taktike su najbolje u novim situacijama, tako da bi bilo kakva povreda sigurnosti baltičkih zemalja bila samo varijacija na temu koju je Putin do sada već plasirao. Budući da 'slabi' ne mogu dejstvovati snažno, prvi bi napadi bili slabog intenziteta.

Rusija je svakako već tu, pitanje je jedino da li će se odlučiti svoje prisustvo pokazati i akcijom. Njihov najveći strah je, čini se, da ih se zaboravi kao važne igrače, jer misle da bi na taj način izgubili status velike, svjetske sile.

Olga Oliker, direktorica Centra za Rusiju i Euroaziju pri Rand korporaciji:

Mislim da je bilo kakva vrsta ruske vojne akcije na Baltiku u skoro vrijeme nemoguća. Ipak, ruska vojna intervencija u Ukrajini na početku se također činila nemogućom, što znači da nešto što se čini nemogućim ne znači i da je stvarno nemoguće.

Naredni korak je zapitati se kako bi takva 'neočekivana' ruska akcija mogla izgledati? Ideja da bi Rusija mogla vojno intervenirati u zemljama Baltika na isti način kao što je to uradila u Ukrajini, naprosto je nemoguća. Ukrajinu bi trebalo promatrati iz dva dijela. Ono što se desilo na Krimu je vrlo specifično za Krim - za geografski položaj poluotoka, za sastav stanovništva, historiju i postojeće rusko vojno prisustvo, a sve je to utjecalo da vojna intervencija bude takva kakva je bila. U istočnoj Ukrajini Rusija je pokušala da uradi neke iste stvari koje su im uspjele na Krimu, ali im to baš nije išlo za rukom, pa je sukob vrlo brzo prerastao u konvencionalni rat.

Što se Baltika tiče, možemo pretpostaviti da će se Rusija potruditi da iskuša razne načine podmetanja, prosto da ispita situaciju, ali ne i da se odluči na stvarnu vojnu akciju. Baltičke zemlje mogu se dodatno uvezati i zajedno postati otpornije na razne provokacije. Ono što zabrinjava NATO su snažniji napadi, brze konvencionalne invazije, eventualno potpomognute manjim incidentima. Ipak, treba imati na umu da će biti dovoljno upozorenja i dovoljno vremena da se pripreme obrambeni planovi.

izvor: dw.com-18731764

Pretraga: 5797 - Da li je moguća ruska invazija na Baltik
Trajni link: http://sanela.info/blog/stolac_bola/?p=5797