Ima li ljevice kod Srba i Hrvata

Ima li ljevice kod Srba i Hrvata

Problem SDP-a: Ima li ljevice kod Srba i Hrvata?

Hamid Deronjić
Hamid Deronjić

• Stranka koja je s nekadašnjih vrhova Republike BiH spala na bošnjačku komponentu, ne može se s toga nivoa, kako je samohvalisavo i podrugljivo poručeno sa SDP-ovog Kongresa, "oduprijeti podjeli BiH na tri tora". Jer je i sama svedena na jedan od "torova"

Objavljeno: 07. okt 2015 | Hamid Deronjić

Kakav strah je zavladao Socijademokratskom partijom BiH nakon katastrofalnog poraza na prošlim izborima najbolje govori činjenica da iz ove stranke, uprkos svim demokratizacijama i kongresima, ponavljaju jedno te isto: ljevica više ne smije na izbore izaći razjedinjena.

Prevedeno, SDP više ne vjeruje ni u samog sebe. I nakon svih prepravki, SDP i ne pomišlja da sam može donijeti izbornu pobjedu. Najave o sintezi ljevice imaju svrhu predizborne kampanje i svoju kulminaciju će, pretpostaviti je, imati uoči narednih općih izbora, kad bi se, uz programe i izborna obećanja, trebali pokazati i mišići ujedinjenja.

Strah od izbora

Šteta je što je SDP prije nego je i završio demokratizaciju stranke požurio s pričom o ujedinjenju ljevice. Čini se da zalaganjem za zajedničkog načelničkog kandidata na lokalnim izborima, a pogotovo zagovaranjem koalicije lijevo orijentiranih stranaka na općim izborima propušta priliku da samostalnim izlaskom na izbore izmjeri političku snagu partije i provjeri kako javnost boduje aktivnosti novog SDP-a. Umjesto testiranja vlastitih promjena, iz ove stranke poručuju da "ljevica nikad više ne smije izaći na izbore razjedinjena". Predsjednika SDP-a Nermina Nikšića nije, kaže, strah da sa 30.472 članova partije krene u ujedinjenje ljevice, ali ga je, očito, strah da SDP sam izađe na izbore.

Naivni su izgovori da se ljevica ujedinjuje zbog države, a ne zbog vlasti. Jer samo podsmijeh političke konkurencije može izazvati više puta ponovljena teza da "BiH je danas slaba jer je slaba politička ljevica u BiH". Taj relikt prošlosti, kad je država bila isto što i partija, želi da sudi i novom vremenu i da svoje pobjede i poraze predstavlja kao pobjede i poraze države. A samo prije pet godina ljevica je bila toliko jaka da je bila izborni pobjednik. Svoju snagu iskoristila je tako da je dovela državu u najtežu krizu od potpisivanja Dejtonskog sporazuma.

Osim toga, priča o ujedinjenju ljevice plasira se kao nešto od najvećeg značaja za državu, a da se nije dovoljno objasnilo šta znači jaka ljevica. Je li jaka ljevica samo ljevica koja bi bila najjača politička opcija u Bošnjaka, ili to uključuje i "ljevice" kod Srba i Hrvata? Pitanje je, dakle, ujedinjuje li se bosanska ili bošnjačka ljevica? Ako je ovo drugo u pitanju, a jeste, nikakvo ujedinjenje ljevice neće ojačati državu.

Izmjene Statuta, novi princip izbora partijskih organa i raspoloženje za ujedinjenje sa strankama slične političke orijentacije mogu biti korisni za SDP. Mogu pomoći u borbi za vlast u dijelu Federacije gdje Bošnjaci čine većinu. Ali s proklamiranim ciljevima ujedinjenja i jačanja države i društva nemaju nikakve veze. To su stvari za ograničenu, bošnjačku političku upotrebu. Ključno pitanje za SDP i sve one koji bi se mogli svrstali na "lijevo krilo" bosanske političke scene nije kako se ujediniti, nego kako dobiti značajniju podršku na izborima u hrvatskom nacionalnom korpusu i kod građana srpske nacionalnosti u Republici Srpskoj, a pritom ih ne prepasti snagom koja prijeti bošnjačkom dominacijom?

Silajdžićeva fora

Za odgovor na to pitanje i njegovo rješenje treba mnogo više od ubleha po kojima "bez jake ljevice nema jake Bosne". A s obzirom na ono što je rečeno na Kongresu SDP-a, od takvog rješenja se daleko kao što se bilo i prije svih demokratskih promjena. Poslati poruku da je ta partija za državu regija, bez entiteta i kantona i nije nešto originalno. Na tu foru je stranka Harisa Silajdžića davno zaigrala. To je kod bošnjačkog naroda pilo vode, ali izaći pred, recimo, srpske birače i govoriti o državi regija i o ukidanju eniteta, dakle i Republike Srpske, je čisto političko samoubistvo, s obzirom na jačanje države koje se želi postići. Iako bi takve priče trebalo ostaviti za neka bolja vremena, socijaldemokrati poručuju da će još agresivnije isticati svoje viđenje BiH. I samo će doživjeti još agresivniji otpor stanovništva koje s njima ne dijeli iste poglede na Bosnu.

Bez obzira na iskrene namjere, to trenutno nije put na kojem će SDP postati partija cijele države i odražavati njen multinacionalni karakter. To što Statut garantira da će u Glavnom odboru biti najmanje 20 posto članova iz svakog konstitutivnog naroda samo je verifikacija lažnog predstavljanja. Jer ni približnu zastupljenost članstva i birača SDP nema među sva tri konstitutivna naroda.

Zato i nakon posljednjeg Kongresa osnovni problem Socijaldemokratske partije je kako postati partija cijele Bosne. Kako, naime, socijaldemokratiju izvesti iz bošnjačkog krila na prostore Republike Srpske i među bosanske Hrvate? Stranka koja je i sama žrtva podjela društva i države i koja je s nekadašnjih vrhova Republike BiH spala na bošnjačku komponentu, ne može se s toga nivoa, kako je samohvalisavo i podrugljivo poručeno sa SDP-ovog Kongresa, "oduprijeti podjeli BiH na tri tora". Jer je i sama svedena na jedan od "torova".

Pred SDP-om su, s obzirom na postavljene ciljeve, daleko teži zadaci od ujedinjenja ljevice.

izvor: faktor.ba

Pretraga: 5906 - Ima li ljevice kod Srba i Hrvata
Trajni link: http://sanela.info/blog/stolac_bola/?p=5906