Je li BiH spremna za članstvo u EU

Je li BiH spremna za članstvo u EU

Je li BiH stvarno spremna za skoru aplikaciju za članstvo u EU?

Nakon učestalih najava bh. zvaničnika

Zekerijah Smajić
Zekerijah Smajić

• Članovi Predsjedništva BiH i predsjedavajući Vijeća ministara u posljednje vrijeme se nadmeću u oglašavanju termina za podnošenje "kredibilne" aplikacije za članstvo u Evropskoj uniji. Dok su, ne tako davno, sve do godišnjih odmora uglas govorili da je takav potez realno moguć krajem 2017. ili početkom 2018. godine - sada se nadmeću u uvjeravanju javnosti da je pravo vrijeme za taj potez "već u januaru ili februaru naredne godine"

Objavljeno: 13. okt 2015 | Zekerijah Smajić

Bosanskohercegovački zvaničnici se nadmeću u uvjeravanju javnosti da je pravo vrijeme za apliciranje za članstvo u EU "već u januaru ili februaru naredne godine". Prvi je takvu izjavu dao predsjedavajući Vijeća ministara Denis Zvidzdić na zasjedanju Generalne skupštinie Vijeća Evrope u Strazburu zadnjeg dana septembra, a nekoliko dana kasnije ponovio član Predsjedništva BiH Mladen Ivanić na konferenciji "Nove vizije solidarnosti, partnerstva i susjedstva za Evropu" održane 9. oktobra u Budimpešti.

Nije sporno da je od prethodnih izjava do početka jeseni, urađen značajan posao na realizaciji Reformske agende i provođenju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, koji je nakon punih sedam godina blokade, stupio na snagu 1. jula kojim je, i formalnopravno, uspostavljeno blisko partnerstvo između Evropske unije i Bosne i Hercegovine. Ali usred ljeta i sezone godišnjih odmora, toliko radikalan zaokret nakon skoro desetogodišnjeg zastoja na putu evropskih integracija, nije objektivna slika stanja u zemlji, uprkos neospornom rastu u mnogim segmentima čiste ekonomije.

Na tržištu rada je nastavljen trend rasta broja zaposlenih koji je u septembru bio veći za 1,8 posto u odnosu na isti period 2014. Fizički obim industrijske proizvodnje povećan je za dva posto u odnosu na isti period prošle godine, ostvareni bruto prihodi od indirektnih poreza povećani su za 4,2 posto, izvoz za 4,4, pokrivenost uvoza izvozom bolji je za više od 2,5, dok je trgovinski deficit smanjen za 5,5 posto u odnosu na isti period 2014.

"Konstantan rast proizvodnje i izvoza bilježe industrija namještaja i metalna industrija, što govori o sve boljem kvalitetu i konkurentnosti naših proizvoda na regionalnom, evropskom i globalnom tržištu" - smatra Zvizdić.

U julu je usvojena i "Ekonomska reformska agenda BiH 2015-8.", kojom su definisane brojne reformske mjere u oblasti javnih finansija, poslovne klime, tržišta rada, socijalne zaštite, vladavine prava i javne uprave. Nakon godina zastoja, usvojen je i Zakon o vjerskim praznicima.

"Kredibilna" znači da je u skladu sa političkim, ekonomskim i pravnim standardima koji su još od 1993. poznati kao Pristupni kriteriji iz Kopenhagena, uspostavljeni za sve aplikante. Politički kriteriji podrazumijevaju stabilnost institucija koje osiguravaju demokratiju, vladavinu prava, poštivanje ljudskih prava i zaštitu manjina. Ekonomskim se zahtijeva postojanje funkcionalne tržišne privrede sposobne da se nosi s pritiskom konkurencije i tržišnim snagama unutar Unije, a pravni podrazumijevaju sposobnost preuzimanja obaveza članstva, uključujući privrženost ciljevima političke, ekonomske i monetarne Unije.

Osim ova tri, pred Bosnom i Hercegovinom je i dopuna iz Madrida iz 1995. godine (Madridski ili Administrativni kriterij) kojim su uslovi za članstvo u EU prošireni i pooštreni i na jačanje administrativne sposobnosti države na svim nivoima, prvenstveno kroz stvaranje efikasnog državnog sistema upave za provođenje evropske pravne stečevine (acquis communautaire) i drugih obaveza koje proizilaze iz članstva u Evropskoj uniji.

Uz prvi (politički), ovaj posljednji (administrativni) kriterij je presudan za Bosnu i Hercegovinu, jer sublimira ustavnopravnu strukturu zemlje kandidata i pravosudnu sposobnosti države. A upravo to su dva najtrusnija područja na tlu naše zemlje. Razlog? Interesni pipci etnonacionalnih političkih "elita" su, za dvadeset godina vladavine, isuviše duboko ugrađeni u pravosudni sistem preko nespsosobnih i poslušnih, tako da korjenite promjene u ovoj oblasti nisu moguće ni brzo ni radikalno. Pogotovo što je međunarodna zajednica dio takvog neefikasnog pavosudnog surogata.

Takva eksperimentalistička politika SAD i Evropske unije je pokazala očekivano: da država zasnovana na etnonacionalnom principu na prostoru s viškom historije i nikada do kraja riješenim nacionalnim pitanjem, ne može biti harmonična, stabilna, institucionalno efikasna, niti prosperitetna. Čak ni samoodrživa.

Dokazi tome su postojanje Ureda OHR i 20. godina nakon obustave rata, poluprotektorsko upravljanje državom, stalno produžavanje mandata Vojnopolicijskoj misiji EU "Althea", nezajažljivo jačanje stranih obavještajnih službi u Sarajevu (posebno američkih i britanskih), te besprimjerno razmahana diplomatokratija u kojoj svaka riječ i svaki korak svakog zapadnog ambasadora imaju težinu prvorazredne dnevnopolitičke vijesti u politikantskim poslušničkim medijima.

Uz sve navedeno, predsjednik RS-a Milorad Dodik ne posustaje na putu svog prvog referenduma. Bez obzira što će referendum formalno-pravno prodrmati temelje još uvijek više fingirane nego stvarne državnosti zemlje, On je u pravu kada kritikuje podlu ulogu međunarodne zajednice koja ovdje ne dopušta najbolje pravosudne prakse koje su se davno dokazale u njihovim zemljama. I svako je od nas u pravu koji na vlastitoj koži nosimo ožiljke pravosudne pristrasnosti i nesposobnosti u izvođenju dokaza. A najgore po bh. pravosuđe i pravdu je što su sudstvo, tužilaštvo i policija tri zasebna, često čak i konkurentska, kolosjeka posebno na krupnim pitanjima i krupnom kriminalu. Razlog? Zato što skretničarsku ulogu ima politika. Zašto

Zašto Evropska unija sve to godinama toleriše, posebna je tema. Za ovu priliku je bitno da je Evropska unije konačno spoznala svoje 20-godišnje promašaje, priznala ih, i promijenila ploču prema Bosni i Hercegovini. Praktični efekti bi, međutim, mogli biti višestruko veći kada bi obje strane prestale s ulagivanjem i kada bi dnevnopolitičku nestrpljivost oko aplikacije, obje strane zamijenile vizionarstvom.

izvor: n24.ba-41290

Pretraga: 5967 - Je li BiH spremna za članstvo u EU
Trajni link: http://sanela.info/blog/stolac_bola/?p=5967