Uznik Valentin Ćorić tuži Josipa Manolića

Uznik Valentin Ćorić tuži Josipa Manolića

Valentin Ćorić iz Haaga tuži Josipa Manolića za klevetu

Valentin Ćorić
Valentin Ćorić

Objavljeno: 16. okt 2015

Memoari Josipa Manolića izazvali su reakcije i u pritvorskoj jedinici Haaškog suda u Scheveningenu, gdje već godinama boravi Valentin Ćorić, je­dan od hercegbosanske šestorke protiv koje proces u Haagu traje već 11 godina. Ćorić je preko opunomoćenika, svojih odvjetnika Dijane Tomašegović Tomić i Dražena Plaveca, podignuo privatnu tužbu protiv Josipa Manolića zbog klevete, piše Večernji list BiH.

U tužbi, zaprimljenoj 1. listopada na Općinskom kaznenom sudu u Zagrebu, stoji da je Manolić u knjizi "Politika i domovina - moja borba za suverenu i socijalnu Hrvatsku", a koju je predstavio u srpnju 2015., u potpoglavlju "Kako smo zaustavili rat u BiH" napisao za Valentina Ćorića: "Ćorić će biti jedan od onih koji će potvrditi da je postojala dvostruka linija zapovijedanja preko koje su stizale naredbe o progonima Bošnjaka i etničkom čišćenju, a Tuđmanov će režim opisati kao filoustaški". U tekstu optužnice stoji da je tu tvrdnju Manolić naveo "znajući da je ta činjenična tvrdnja neistinita".

Prema izjavama Ćoriću bliskih osoba, njega je taj citat iz Manolićeve knjige pogodio, pogotovo što se već 11 godina trudi da pred Haaškim sudom pobije tvrdnje i optužbe koje se odnose na tzv. dvostruku liniju zapovijedanja i što daju vjetra tezama o zajedničkom zločinačkom pothvatu šestorice Hrvata radi etničkog čišćenja Muslimana, sada Bošnjaka, tijekom rata devedesetih. Ćorićevi opunomoćenici tvrde da V. Ćorić tijekom suđenja u Haagu nikada nije izrekao tu rečenicu, niti stav koji u svojoj knjizi citira Manolić. Tvrde da Ćorić nika­da nije potvrdio "dvostruku liniju zapovijedanja".

Josip Manolić
Josip Manolić

Naprotiv. Ćorić je, naime, prije dvije i pol godi­ne osuđen prvostupanjski na 16 godina zatvora i u tijeku je žalbeni postupak u kojemu pokušava pobiti takve teze iz optužnica i prvostupanjske presude. Stoga i želi privatnom tužbom upozori­ti sudove da je ono što je u knjizi napisao Manolić o nje­mu "neistina i kleveta".

Lideri Herceg-Bosne proglašeni su sredinom 2013. (suđenje je počelo 2006.) krivima. Bivši predsjednik i premijer Herceg Bosne Jadranko Prlić osuđen je na 25 godina zatvora, načelnik odjela obrane Bruno Stojić na 20 godina zatvora, načelnici stožera HVO-a Slobodan Praljak i Milivoj Petković također na 20 godina, šef Vojne policije HVO-a Valentin Ćorić na 16, a šef komisije za razmjenu zarobljenika Berislav Pušić na 10 godina zatvora.

Postupak bosansko­hercegovačkim Hrvatima najdulji je u povijesti Tribunala, a trajat će, računa se, još dvije do dvije i pol godine, koliko treba do izricanja drugostupanjske presude. Za njih je negativ­no što su dosta vremena provodili u kućnom pritvoru u RH, čekajući razne faze suđenja, pa im se to ne računa u presudu. Ćorić bi do izricanja drugostupanjske presude tako mogao provesti u pritvoru i više od 10 godina. U tijeku je žalbeni postupak u kojemu Ćorić pokušava pobiti takve teze.

Haaški uznik Valentin Ćorić

Prvi policajac zločinačke tvorevine HercegBosna

Valentin Ćorić (Paoča kraj Čitluka, 23. juna/lipnja 1956) (rak ♋), hrvatski je političar iz Bosne i Hercegovine. Radio je kao inženjer na preradi boksita. Poslije se prestao baviti rudarstvom - da bi započeo vojnu karijeru, postavši zapovjednik vojarne u Krvavicama u Hrvatskoj. Tokom 1992. imenovan je za zamjenika za sigurnost i zapovjednika Vojne policije HVO. Krajem 1993. postao je ministar unutarnjih poslova Hrvatske Republike Herceg-Bosne.

Tokom 2004. Međunarodni sud za zločine počinjene na području bivše Jugoslavije izdao je optužnicu protiv Ćorića. Optužen je za progone na političkoj, rasnoj ili vjerskoj osnovi; ubojstvo; silovanje; deportacije; zatočavanje; nečovječna djela; hotimično lišavanje života; premještanje i zatvaranje civila; nečovječno postupanje; uništavanje imovine širokih razmjera i oduzimanje imovine koje nije opravdano vojnom nuždom, a izvedeno je protupravno i bezobzirno; okrutno postupanje; protupravni rad; bezobzirno razaranje gradova, naselja ili sela, ili pustošenje koje nije opravdano vojnom nuždom; uništavanje ili hotimično nanošenje štete ustanovama namijenjenim religiji ili obrazovanju; pljačkanje javne ili privatne imovine i protupravni napad na civile, Bošnjake, 1993-4. godine tijekom napada na Prozor, Gornji Vakuf, Jablanicu, Ljubuški, Stolac, Čapljinu i Vareš, te opsadu Mostara u sklopu bošnjačko-hrvatskog sukoba.

HercegBosna HZHB

Prema optužnici, cilj je bilo protjerivanje bošnjačkog stanovništva, stvaranje etnički čistih prostora te konačno njihovo odvajanje i priključenje Hrvatskoj u granicama Banovine Hrvatske iz 1939. godine.

Ćorić se dobrovoljno predao sudu te izjasnio da nije kriv ni po jednoj točki optužnice.

Suđenje je počelo 26. aprila/travnja 2006., a završne riječi su se održale u ožujku 2011. Tužiteljstvo je predstavilo 145 svjedoka, a obrana 65, te uključilo 4 914 dokaznih predmeta u rasponu od 465 sudskih radnih dana, što taj predmet čini najduljim u povijesti tribunala. Prvostupanjska presuda očekivala se u martu/ožujku 2013., ali je odgođena za maj/svibanj. U aprilu/travnju 2013. zakazano je izricanje presude za 29. maja/svibnja - tada je nepravomoćnom prvostupanjskom presudom osuđen na 16 godina zatvora -- hr.wikipedia.org

izvor: pogled.ba-75342

Pretraga: 6022 - Uznik Valentin Ćorić tuži Josipa Manolića
Trajni link: http://sanela.info/blog/stolac_bola/?p=6022