Putin priželjkuje rat na Balkanu

Putin priželjkuje rat na Balkanu

BALKAN KLJUČA, ALI TO NIKO NE VIDI

Putinova podrška Dodiku izazvaće novi rat u Bosni i Balkanu!

Rusija koristi Dodikov nacionalizam kako bi destabilizirala Balkan

Dodik i Putin
Dodik i Putin

• Referendum u RS 15 novembra mnogi vide kao slabo prikriven referendum o nezavisnosti - piše James Lajon za američki nagazin Foreign Policy

• Ako Dodik odluči da ne poštuje Dejton, onda Republika Srpska legalno gubi legitimitet i postaje lažni entitet utemeljen na genocidu. Međunarodna zajednica bi trebalo onda da reaguje i ukine Republiku Srpsku - koja bi, kao ekstremna, bila lišena moći preko administrativnih i finansijskih sredstava

Objavljeno: 27. okt 2015 | James Lajon, Kurir

James Lyon
James Lyon

Američki autor James Lajon, ranije član Međunarodne krizne grupe MKG i bivši službenik u kancelariji Visokog predstavnika EU za BiH, objavio je u američkom magazinu Foreign Policy članak u kome optužuje Milorada Dodika i Vladimira Putina za razbijanje Bosne i Hercegovine - i tvrdi da će u slučaju da se održi referendum u RS zakazan za 15. novembar, u BiH i na Balkanu ponovo izbiti rat sa teškim posljedicama.

Prenosimo nekoliko najzanimljivijih pasusa iz opsežne analize američkog analitičara.

 

Uloga Moskve u Siriji i na Balkanu

Poslije 20 godina mira, Republika Srpska prijeti da uništi sporazum koji je Bosnu održao zajedno. Zapad to mora zaustaviti - piše Lajon - U sjenci vijesti o ruskim vazdušnim napadima protiv pobunjenika u Siriji i poplave izbjeglica koje preko Balkana putuju ka zapadnoj Evropi, na pomolu je kriza u Bosni i Hercegovini na jugoistoku EU. I ovdje, takođe, Moskva ima ulogu u odlukama koje prave probleme.

Ovog 21. novembra obilježava se 20-godišnjica Dejtonskog mirovnog sporazuma, kojim je okončan troipogodišnji brutalni rat između Srba, Hrvata i Bošnjaka. U Dejtonu, Ohajo, američki izaslanik Richard Holbrooke postigao je veliku diplomatsku pobjedu - kojom je okončan sukob i uspostavljen temelj održive države. Radi ostvarivanja mirovnog sporazuma, Dejtonski sporazum je predvidio ulogu visokog predstavnika - odnosno nadzornika sa međunarodnom podrškom. Do današnjeg dana, BiH je rijetka uspješna priča u post-konfliktnoj izgradnji države.

Zato bi godišnjica trebala biti vrijeme za slavlje.

Nažalost, može se desiti da ne bude tako.

Dejtonski sporazum je stvorio dva visoko autonomna entiteta unutar Bosne: Federaciju BiH sa bošnjačko-hrvatskom većinom i Republiku Srpsku sa srpskom većinom. Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, planira da referendumom 15. novembra, otvorenim kršenjem sporazuma baci sjenku na proslavu godišnjice Dejtona - što je potez koji mnogi vide kao slabo prikriven referendum o nezavisnosti.

Zakazani plebiscit ima samo jedno pitanje - "Da li podržavate neustavno i neovlašćeno nametanje zakona od strane visokog predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini, posebno nametnutih zakona o Sudu i Tužilaštvu BiH i sprovođenje njihovih odluka na teritoriji Republike Srpske?"

Takvo pristrasno i sugestivno pitanje nudi samo jedan pravi odgovor. Referendum će Dodiku dati političko i pravno pokriće da naredi institucijama Republike Srpske - od državne administracije do poreznika - da prestanu uvažavati odluke državnog suda, presude i odluke, i da opstruiraju rad tužilaštva.

To bi poništilo 20 godina napretka i započelo uništavanje pravnog poretka u BiH. Iako se referendum odnosi samo na pravosuđe, njegove destruktivne posljedice ga čine de facto proglašenjem nezavisnosti.

Referendum o nezavisnosti

Milorad Dodik
Milorad Dodik

Da ne bilo nekih sumnji u Dodikovim namjerama - on je u aprilu najavio da će RS održati referendum o nezavisnosti 2018. godine.

Prijetnja referendumom nalazi se u središu usred oluje koju stvaraju Dodikov oštri srpski nacionalizam, očigledno pogrešne evropske politike njegovog smirivanja, ruskog miješanja na Balkanu, i opasne nespremnosti Sjedinjenih Država da Evropsku uniju u Bosni ostave po strani.

Vašington je 2006. godine pustio Brisel da preuzme vodeću ulogu u Bosni, kada je tada novi međunarodni nadzornik, visoki predstavnik Christian Schwarz-Schilling javno izjavio da će, u skladu sa politikom EU, u svom pristupu slijediti princip "korak unazad" i "dalje ruke". On je održao obećanje, a EU je napustila funkcionalni model međunarodnog nadzora, koji je stvorio stabilan mir i značajna dostignuća u izgradnji države - dok su demokratske reforme uzimale maha. Brisel je takav pristup zamijenio pristupom "lokalnog vlasništva" i pružio nejasno obećanje integracije u EU - gotovo odmah, Bosna je počela stabilno nazadovati.

Osjećajući slabljenje međunarodne odlučnosti Dodik, tadašnji premijer Republike Srpske, počo je koristi zaraznu nacionalističku retoriku, govoreći sa prezirom o Bošnjacima i bosanskoj državi, i najavio da je država koja je uspostavljena u Dejtonu privremena. Tokom narednih devet godina, koristio je ustavne ovlasti Republike Srpske i Srba u državnim institucijama da blokira ili zakoči reforme, oslabi institucije na državnoj razini, i izbuši bosansku državu koju je međunarodna zajednica toliko mukotrpno pravila.

On je sistematski napadao indirektno oporezivanje, državnu korporaciju za prenos struje Elektroprenos, državno pravosuđe i tužilaštvo, državne granične službe, Agenciju za istrage i zaštitu, i druga vladina ministarstva.

U 2011. godini, Dodik je zaprijetio referendumom o državnim pravosudnim institucijama, ali se povukao nakon što ga je privremeno Brisel umirio stvaranjem "struktuiranog dijaloga o pravosuđu" - što je izgledalo kao birokratsko nastojanje da se umanji dreka Republike Srpske. To nije uspjelo. Čini se da je Dodikov animozitet prema pravosudnom sistemu na državnoj razini povezan sa njegovim gađenjem prema nezavisnom sudstvu i njegovim ličnim strahom od optužbi za korupciju.

Sadašnji visoki predstavnik Valentin Inzko, kao jedina osoba sa zakonskim ovlaštenjima da zaustavi Dodikov referendum, na insistiranje kako Vašingtona tako i Brisela stajao je po strani.

Valentin Inzko
Valentin Inzko

EU tek treba da formulira odgovor na najnovije Dodikove provokacije, koji bi ga ubijedio da otkaže referendum. Neki međunarodni zvaničnici misle da je samo pregovaranje način, i nadaju se da će se izboriti sa tim, post facto, preko pravosudnih institucija koje Dodik planira da krši. Drugi se nadaju da Beograd može biti pozvan da obuzda Dodika, ignorirajući da Srbija smatra Republiku Srpsku kao svoj najveći spoljopolitički uspjeh.

Zaista, zvaničnici iz Beograda otvoreno podržavaju Dodika i nadaju se da će dobiti Republiku Srpsku u zamjenu za odustajanje od Kosova.

Tokom ovih provokacija, Moskva je podržala Republiku Srpsku. Ruski ambasador u Bosni, Petar Ivancov je izjavio da je referendum unutrašnja stvar BiH i izrazio simpatije prema žalbi Republike Srpske u vezi državnog pravosuđa. Značajno je odbijanje ruskih ambasadora da podrže napore međunarodne zajednice da se zaustave Dodikovi pokušaji da Bosnu dovede do raspada, kao i njihovo protivljenje članstvu BiH u EU i NATO, sa čim su se ranije bili složili.

U julu je Rusija stavila veto na rezoluciju Vijeća sigurnosti UN koja bi masakr više od 8.000 Bošnjaka u Srebrenici 1995. godine opisala kao "genocid". Sada se neki pitaju da li Rusija podržava suverenitet i teritorijalni integritet Bosne.

George W. Bush - Vladimir Putin
George W. Bush - Vladimir Putin

Podržavanjem Dodika, Putin je u stanju da stvori ozbiljne probleme za Zapad, bez potrebe da investira sredstva ili diplomatsku energiju. Ovaj obrazac bi trebao biti poznat. Od Abhazije u Gruziji, Pridnjestrovlja u Moldaviji i najskorije na Krimu i u istočnoj Ukrajini, Rusija je odlučila da spriječi zapadni uticaj u regionima koje istorijski gleda kao svoje - a koje je ipak izgubila nakon pada Berlinskog zida.

Čini se da će Moskva, ako ne može kontrolirati određenu teritoriju, odlučiti da stvori klimu nestabilnosti koja spriječava EU, SAD i NATO da steknu značajno uporište. Ovo važi za Balkan, koji je Rusija tradicionalno smatrala za svoju sferu uticaja.

Kako se susjedna Crna Gora približava članstvu u NATO, Moskva želi da povuče liniju protiv daljeg zapadnog napretka u regionu.

Zvaničnici koji razumiju krhkost Bosne - zabrinuti su - i sa dobrim razlogom.

Inzko je 4. septembra poslao neuobičajen izvještaj Vijeću sigurnosti UN - navodeći da Republika Srpska "jasno krši" Dejton, uz napomenu da će, ako trenutni pravac ostane isti, "biti povećan rizik da Bosna i Hercegovina nastavi kliziti ka raspadu, sa značajnim međunarodnim mirovnim i sigurnosnim posljedicama.

Američka ambasada u Sarajevu je izdala saoćenje u kome je navela da je "uznemirena"zbog referenduma, koji predstavlja prijetnju "sigurnosti, stabilnosti i prosperitetu u BiH". Slično tome, sedam od osam stranih ambasadora u Bosni, koji čine Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira - nadzornog tijela za mirovni sporazum - u julu je izdalo saopćenje da referendum predstavlja" fundamentalnu povredu "Dejtonskog sporazuma.

Nije iznenađujuće - Rusija je odbila da potpiše ovu izjavu.

Ali upozorenja nisu dovoljna. Zapad sada mora spriječiti Rusiju da koristi Dodikov nacionalizam kako bi destabilizirala Balkan i stvorila još jedan sukob. S obzirom da je EU ometena svojim većim problemima, samo energičan i robustan pristup SAD može preduhitriti predstojeći kolaps Bosne - i ruski korak u taj vakuum.

Dodik - Putin
Dodik - Putin

Do 2006. godine, glavni instrument politike međunarodne zajednice bio je visoki predstavnik, koji ima izvršnu vlast prema Dejtonskom sporazumu. To mu dozvoljava da ukloni opstrukcije, nameće zakone i naredi zabranu putovanja i zamrzavanje imovine. Ali te ovlasti poslije 2005. godine se ne koriste, uglavnom zbog nedostatka volje među članicama EU - a Moskva se, poput Republike Srpske, protivi njihovoj upotrebi.

Broj vojnika međunarodnih mirovnih snaga, koje su predviđene Dejtonskim sporazumom je smanjen sa 60.000 na manje od 600. Naizgled, opcije za Zapad su ograničene. Zapad mora pronači novi način da izvrši uticaj u Bosni. To će zahtijevati značajnu energiju i angažman, ali je daleko od nemogućeg:

Prvo, kao garant Dejtonskog mirovnog sporazuma, Sjedinjene Države treba da imenuju specijalnog izaslanika za region koji će okupiti zapadne saveznike i koristiti diplomatska sredstva da spriječi Dodikove planove.

Drugo, ovlašćenja Visokog predstavnika moraju biti obnovljena.

Treće, Zapad bi trebao koristiti finansijske, administrativne i krivične sankcije protiv bosanskih političara koji krše Dejtonski sporazum.

Četvrto, i što je najvažnije, specijalni izaslanik mora izvršiti reviziju Dejtonskog sporazuma, sa namjerom da ga u potpunosti izmijeni.

Revizija Dejtonskog sporazuma

Daytonski (ne)sporazum
Daytonski (ne)sporazum

Iako je Dejtonski sporazum pokazao da je dobar da zaustavi borbe, takođe je pokazao svoje granice, posebno s obzirom da je Dodik počeo da opstruira funkcioniranje države i sprovođenje reformi. Skoro svi Bosanci - Srbi, Bošnjaci i Hrvati podjednako - bi voljeli da se on promijeni, ali znaju da njihovi političari nemaju volju da to učine.

Zapad ima još jednu kartu.

Ako Dodik nastavi sa referendumom, to će biti flagrantno kršenje Dejtonskog sporazuma, na kojima leži sam pravni legitimitet Republike Srpske.

Ako Dodik odluči da ne poštuje Dejton, onda Republika Srpska legalno gubi legitimitet i postaje lažni entitet utemeljen na genocidu. Međunarodna zajednica bi trebalo onda da reaguje i ukine Republiku Srpsku - koja bi, kao ekstremna, bila lišena moći preko administrativnih i finansijskih sredstava.

Istina, angažiranje SAD i veće angažiranje međunarodne zajednice zahtijeva napor. Ali pristup "čekaj-i-vidi" će se pokazati mnogo skuplji. Bošnjaci i Hrvati otišli su u rat 1992. godine da bi sačuvali cjelovitu Bosnu, i nema indikacija da bi danas bili spremani da Republiku Srpsku puste da ode bez borbe.

Ako izbije nasilje, to će se osjetiti širom Balkana, i ono bi se moglo preliti na Kosovo, jug Srbije, Makedoniju i srpski region sa muslimanskom većinom u Sandžaku. Prelijevanje nasilja iz Bosne moglo bi poremeti tekuće pregovore između Beograda i Prištine, i to bi moglo da donese povratak etničkog čišćenja 1990. godine i obnovi tokove izbjeglica. To također može radikalizirati umjerene bosanske muslimane - koji su pod sve većim pritiskom ekstremista iz Zaliva, što stvara rizik od minidržave bijesnih muslimana - direktno na granici EU.

Vašington mora odlučiti - sada a ne kasnije - da li će djelovati proaktivno da zadrži cjelovitu Bosnu i Hercegovinu i stabilan Balkan - ili će dozvoliti da Moskva postavlja pravila. Čekanje će takođe dozvoliti da se na Balkanu obnovi regionalna nestabilnost i sukobi.

I Sirija je pokazala da izbor čekanja sa sobom nosi značajnu cijenu - onu koju od rata umorni Balkan ne bi trebalo platiti.

izvor:

 

LJUBIČANSTVENO - Rusija vreba prilike u BiH

Nathan Dabrowski: Rusija vreba prilike u BiH, Dejton je mrtav!

LJUBIČANSTVENO - Milorad Dodik i Vladimir Putin
Milorad Dodik i Vladimir Putin

• Analitičar Nathan Dabrowski analizirao je za Fair Observer trenutnu političku situaciju u BiH, istakavši da je Dejton mrtav te da Rusija vreba prilike u BiH nastojeći se ponašati kao veliki brat za RS

Objavljeno: 24. okt 2015

Na samom početku analize citirao je bivšeg visokog prestavnika u BiH Paddyja Ashdowna koji je svojevremeno izjavio da je Dejtonski sporazum bio odličan za zaustavljanje rata, ali veoma loš za formiranje države.

"Najava referenduma u bh. entitetu Republika Srpska mogla bi ugroziti Dejtonski mirovni sporazum dvadeset godina nakon potpisivanja. Rusija vreba u BiH i želi razbarušiti perje na granicama EU", navodi Dabrowski za Fair Observer.

Ističe da istog dana kada je u ukrajinskoj regiji Krim održan referendum o otcjepljenju iz Rusije stigla snažna podrška Republici Srpskoj.

Prema njegovoj analizi BiH je još jedna država gdje Rusija pokušava umanjiti uticaj zapadnih zemalja.

"Zahvaljujući toj saradnji i predsjednik RS Milorad Dodik i Rusi dobijaju što žele. Dvadeseta godišnjica Dejtona mogla bi biti i posljednja godišnjica", upozorava Davrowski.

Napominje da Dodik predstojećim referendumom ubrzava korak u ostvarenju svoje misije - što više olabaviti veze RS-a sa BiH.

izvor: klix.ba-151024046

 

Vraća se Prudski sporazum

Sulejman Tihić
Sulejman Tihić

Objavljeno: 27. okt 2015 | M. Osmović, D. list

Od američke inicijative iz 2012. koja je tada dobila je masovnu podršku, o preustroju Federacije na način da se smanji broj županija ili da budu ukinute, nije bilo ništa.

Ništa nije bilo ni od navodnog dogovora Europske unije i SAD-a u ožujku prošle godine na tajnom sastanku na Islandu da se promijeni ustavno uređenje države tako što bi do kraja 2014. bili ukinute i županije i entiteti i u BiH bi postojale samo dvije razine vlasti - državna i općinska.

Opet navodno, entitetskim vlastima tada je diplomatskim kanalima poručeno da nemaju kapaciteta da to zaustave.

Podjela Federacije

Idućeg mjeseca Daytonski mirovni sporazum iz kojeg je izveden državni Ustav, navršit će 20 godina života i već je krenula serija okruglih stolova, savjetovanja, konferencija... Izvjesno je jedno - krajem prosinca, kada se svi ti skupovi završe, zaključak će biti jedinstven - Bosna i Hercegovina mora mijenjati svoje unutarnje uređenje i ustrojstvo. Hoće li na toj konstataciji međunarodna zajednica stati? Ako je suditi po dosadašnjim iskustvima - hoće.

Zato ima mjesta pitanje što će uraditi domaće vlasti od kojih u krajnjem sve zavisi? Kako stvari stoje, iz ladice je već izvučen famozni Prudski sporazum i on bi mogao biti aktiviran već 2016. godine u sklopu rekonstrukcije Ustava i najavljenih izmjena Izbornog zakona BiH.

Prudski sporazum potpisali su 8. studenog 2008. godine predsjednici SNSD-a, HDZ-a i SDA Milorad Dodik, Dragan Čović i Sulejman Tihić. Po njemu država bi bila sastavljena od regija, konkretno četiri - banjolučke, tuzlanske, mostarske i distrikta Sarajevo. Ta ideja i namjera ponovo se oživljava i ako bi bila realizirani, to bi značilo preustroj samo Federacije koja bi dobila dvije regije - tuzlansku i mostarsku, a Republika Srpska bi ostala potpuno netaknuta.

Prudski sporazum prije sedam godina nije dobio podršku i ocijenjen je kao nastojanje da se BiH potpuno podijeli. Sve političke stranke, osim potpisnica, jedino pozitivnim u tom dokumentu ocijenili su što se Brčko Distriktu daje neovisnost od entiteta, što ostaje pod izravnim ovlastima države i što to mora biti zakonski regulirano.

Nakon što je osuđen sadržaj Prudskog sporazuma, on je pao u zaborav da bi se posljednja dva mjeseca počeo uvoditi "u život na mala vrata".

Konkretan dokaz njegovog oživljavanja u ovoj prvoj fazi je bura koja je podignuta zbog statusa Centralne banke BiH.

Ozbiljne igre iza scene

Iz Vlade RS-a su gromoglasno zatražili da se "napokon riješi pitanje Centralne banke" tako što bi se ona preregistrirala u akcionarsko društvo kako bi entiteti kao osnivači mogli iz njene blagajne uzimati "svoje pare".

Naime, zajedničkom izjavom potpisnika Prudskog sporazuma se zahtijeva da se "dio sredstava neobaeznih rezervi Centralne banke BiH angažira i plasira preko entitetskih razvojnih banaka". U RS-u su izračunali da se u ovom trenutku radi o sumi od više od 500 milijuna maraka. Na ove precizne zahtjeve Vlade RS-a, vlasti Federacije uglavnom šute što navodi na zaključak da je sklopljena "tajna veza" utoliko više što je i jučer federalni premijer Fadil Novalić priopćio da dvije entitetske vlade odlično surađuju i o svemu se dogovaraju.

S druge strane, bh. političarima stižu informacije iz Bruxellesa, Berlina, Pariza, Washingtona i nekih drugih centara moći da je promjena Daytonskog sporazuma neminovna i da će do to toga svakako doći.

Jedini koji to ne krije je Mladen Ivanić, član Predsjedništva BiH i on kaže da se "dosta ozbiljnih političkih igara sprema iza scene".

- Samo se nadam da na ovim silnim konferencijama koje se najavljuju povodom 20 godina Daytona neće biti previše entuzijastičnih ljudi, posebno iz međunarodnih institucija, koji se nama bave jednom u pet godina i da ne dođu opet s velikim inovativnim idejama od kojih će nas zaboljeti glava - kaže Ivanić i dodaje da bi najbolji odgovor bio da "politički činitelji unutar BiH pokažu spremnost da stvari uzmu u svoje ruke, da se surađuje u okviru nove europske inicijative i da RS čuva svoja prava posredstvom institucija BiH".

Ivanić pri tome ne krije ni strah: "Plašim se da umjesto ekonomskih reformi ne dobijemo promjenu Ustava kao ključni zahtjev za dalju budućnost".

Kako god, ako je suditi po raspoloženju parlamentaraca, osnova Prudskog sporazuma, bez obzira u kakvoj verziji se ponudila, lako bi dobila potporu od strane nove parlamentarne većine u Federaciji u kojoj su SDA, HDZ i SBB, a zasigurno i u Parlamentu BiH jer na istu stranu s tim strankama stat će i SNSD bez obzira što još formalno nije u parlamentarnoj većini na državnoj razini jer ta stranka odavno inzistira na podjeli Federacije.

izvor: neznase.ba

Pretraga: 6137 - Putin priželjkuje rat na Balkanu
Trajni link: http://sanela.info/blog/stolac_bola/?p=6137