Bošnjačka političko-tajkunsko-kriminalna mafija (II)

Bošnjačka političko-tajkunsko-kriminalna mafija (II)

Kako je bošnjačka političko-tajkunsko-kriminalna mafija uništavala privredu i ono od čega je narod trebao da živi

DEPO FELJTON - SLUČAJ FRIGOS - OBRAZAC ZA ORGANIZOVANU PROPAST BH. PRIVREDE

U raljama Cenexa, braće Delimustafić i svemoćnog Timura Numića

Hasan Hadžić
Hasan Hadžić

• Kad smo pokušali da istražimo stanje oko Fruteksa, posjetili smo FDS i pitali smo gospodina Loju kakvi su interesi njegove fabrike u Čeliću, a on je rekao - "Ma kakvi crni interesi, sve je to mafija!"

• Drugi nastavak feljtona posvećenog uništenju Fabrike za preradu voća i povrća 'Frigos' u Čeliću, autora Hasana Hadžića, sumira činjenice koje su dovele do prekomjernih zaduženja ove kompanije, putem kojih su svoje tutorstvo nad čelićkom firmom bahato nametali braća Delimustafić i ondašnji direktor Centrale SDA, svemoćni Timur Numić

Objavljeno: 30. jun 2012 | Hasan Hadžić

Još prilikom sklapanja ugovora o kupovini opreme i tokom njegove realizacije, čelnici Cenexa, izbjegavajući svoju obavezu o unosu osnivačkog uloga, sve troškove upućivali su na plaćanje sa računa novog zajedničkog preduzeća - Fruteksa - koje je i samo vapilo za novcem. Menadžment Fruteksa preuzima da izmiri potraživanje slovenskom ENOOP za nabavljenu opremu za sokove, iako je Cenex bio nosilac ugovora.

Naknadno je taj iznos prefakturisan Cenexu, ali Delimustafići i Šaja odbijaju da dug izmire, bahato namećući svoje tutorstvo čelićkoj firmi.

Cenex nadalje ucjenjuje Fruteks da sva svoja plaćanja u zemlji i inozemstvu servisira preko BH Banke sa izuzetno visokim kamatama na usluge. A pošto je Cenex glavni vlasnik te banke, počinju se naslućivati krajnje namjere njegove investicione misije u Čeliću, koje nemaju ama baš nikakve veze sa onim patriotskim nadahnućem premijera Bičakčića.

Bankarska okupacija

Alija Delimustafić
Alija Delimustafić

ALIJA DELIMUSTAFIĆ, vlasnik Cenex-a: Po perfidnom scenariju, Cenex je sve vrijeme radio na uništenju Fruteksa, opterećujući ga na razne načine svojim obavezama i nametima svojih banaka, s ciljem da neutrališe i poklopi državni (odnosno Fructalov) kapital koji je u Fruteks unio čelićki Frigos kao njegov drugi osnivač.

Pritisnut Cenexovom samovoljom i političkom moći, Fruteks se od samog formiranja stalno zaduživao kod BH Banke. Krediti su se kretali u iznosu od sto do četiri stotine hiljada KM i korišteni su uglavnom za nabavku sirovina i repromaterijala, a dijelom i za stalna sredstva.

Zbog svega toga nametalo se pitanje - kada će Cenex početi da unosi svoj osnivački ulog?

Kada su krajem devedeset sedme godine krediti prema BH Banci dostigli iznos od 2.000.000 KM, menadžment Fruteksa je čelnicima Cenexa ponudio da, kao većinski vlasnici BH Banke, obaveze Fruteksa prema pomenutoj banci pretvore u svoj osnivački ulog u Fruteksu. Međutim, u Cenexu i to odbijaju da urade.

Uz obaveze prema BH Banci gomilali su se i dugovi prema Hipotekarnoj banci, gdje je također Cenex većinski osnivač. Pri svemu tome, visoke kamate su uredno obračunavane i knjižene kao novi dug Fruteksa prema ovim bankama.

Gušeći se u bankarskim kreditima i u raljama Cenexovih nezajažljivih apetita, Fruteks je prinuđen da po svaku cijenu traži novog partnera sa kapitalom. Opet na inicijativu neizbježnog Cenexa, započeti su pregovori sa Fabrikom duhana Sarajevo. Nimalo slučajno, jer FDS je bio jedan od suosnivača BH Banke, u kojoj je imao dionički kapital i druga plasirana sredstva u iznosu od 4.400.000 KM.

Senad Šahinpašić Šaja
Senad Šahinpašić Šaja

Početkom 1999. godine Fruteksu je blokiran račun po osnovu akceptnih naloga BH i Hipotekarne banke. Ono što se ranije ozbiljno naslućivalo sada je postalo bjelodano. Po perfidnom scenariju, Cenex je sve vrijeme radio na uništenju Fruteksa, opterećujući ga na razne načine svojim obavezama i nametima svojih banaka, s ciljem da neutrališe i poklopi državni (odnosno Fructalov) kapital koji je u Fruteks unio čelićki Frigos kao njegov drugi osnivač. A rasle su "zazubice" i za milionima FDS vješto uvlačenim po političkoj direktivi, a pod patriotskom krinkom tobožnjeg ulaganja u poljoprivredni i herojski kraj.

Baška još što je to, zbog entitetskih podjela teritorije, marginalizirano i od medijske pažnje savršeno sklonjeno mjesto. Sve u svemu, idealna lokacija za projekat sa maglovitim namjerama.

FDS zadnja nada

Ucijenjeni manadžment Fruteksa prinuđen je da traži izlaz po svaku cijenu, pa su nastavljeni intenzivni kontakti oko plasmana kapitala FDS u Fruteks. Na ruku je Čelićanima išlo što je baš u to vrijeme BH Banka zapala u tešku krizu i dobila prinudnu upravu.

Čelnici FDS postaju zainteresovani za preuzimanje obaveza Fruteksa prema BH Banci te njihovom pretvaranju u svoj stalni kapital. Bila je to šansa za spas krajnje rizičnog potraživanja FDS-ovih ranije pomenutih 4,4 miliona KM od ove banke.

Zbog svega toga, Upravni odbor FDS naručuje kod Ekonomskog instituta u Sarajevu izradu Elaborata o mogućnostima ulaganja FDS u Čeliću. Iz elaborata proizlazi Odluka Upravnog odbora FDS od 10. septembra 1999. godine o spremnosti ulaganja, ali uz ključni preduslov da Fruteks obezbijedi istupanje Cenexa kao osnivača i to sudski ozvaniči. Odluku je potpisao i u Čelić poslao Timur Numić, predsjednik UO FDS i, još važnije, direktor Centrale SDA - Stranke demokratske akcije.

Čelnici Fruteksa "progutat" će i nemoguće prohtjeve Cenexa, samo da ga skinu s vrata i uskoče u spasonosno krilo FDS-a. Na primjer, pristaju na Aneks Ugovora sa BH Bankom kojim se jedan dugoročni kredit uz kamatu od 10 posto godišnje pretvora u kratkoročni kredit sa lihvarskom kamatnom stopom od 24 posto godišnje, i to retroaktivno za godinu dana. Razlika u obračunatim kamatama iznosila je oko 1,5 miliona KM.

Timur protiv Numića

Timur Numić
Timur Numić

Ali, moćni Timur Numić postupit će sasvim suprotno odluci koju je sam potpisao te, suprotno interesima i FDS i Frutexa, ući u pakleni savez sa Cenexovcima.

Zbog novog kreditnog ugovora sa BH Bankom i drugih iznuđenih radnji, čelićka firma je na dan 31. okt 1999. godine iskazala gubitak u iznosu od 2.430.000 KM. Menadžment Fruteksa, na čelu sa direktorom Šadićem, u toj nesreći nalazi i sretnu mogućnost da ispoštuje uslov FDS o "eliminaciji" Cenexa s pozicije osnivača.

Oni pomenuti minus dijele na dva osnivača - Frigos i Cenex sa po 1.215.000 KM pojedinačno. Zatim se uzima nedavni nalaz sarajevske revizorske kuće Revic, urađen po narudžbi FDS, prema kojem je jedini osnivački udio Cenexa kupovina proizvodne linije za sokove, za što je uplatio samo 615.000 KM, a 800.000 KM ostalo neizmireno. Knjigovodstvenim evidentiranjem pomenutog gubitka "neutrališe" se onaj jedini stvarni osnivački udio firme Delimustafića - pa tako Cenex ostaje bez osnivačkog statusa u čeličkoj fabrici.

Ali, onda dolazi do naglog zaokreta. Timuru Numiću i njegovim saradnicima u UO FDS, do juče odlučnim da istjeraju Cenex iz Fruteksa, nakon nekih zakulisnih dešavanja odjednom interesi Cenexa postaju svetinja. Tako Fruteks u decembru dobija novi papir sa Numićevim potpisom - zaključak UO FDS sa sjednice 8. decembra 1999. godine da je sa dnevnog reda skinuta prva tačka koja se odnosila na učešće FDS u dokapitalizaciji Fruteksa. Naime, "tokom kraće rasprave po ovom pitanju konstatovano je da je ovo izuzetno osjetljivo i važno pitanje".

Šajonski plenum

Senad Šahinpašić Šaja
Senad Šahinpašić Šaja

Naredni tok događaja će pokazati da će upravo ova dva Numićeva dopisa, sa dvije kontradiktorne odluke, ostati zapamćeni kao vododijelnica između mogućeg spasa - prema prvom, te sigurne propasti čeličke fabrike - prema drugom papiru.

A šta je to jedno do jučer sasvim jasno i jednostavno pitanje odjednom učinilo toliko "osjetljivim" da iz temelja promijeni dnevni red dugo pripremane sjednice i iznebuha odloži investicioni plan moćnog FDS u Čeliću?

Odgovor nalazimo u dopisu kojim je dan ranije, 7. decembra, Cenex upozorio FDS da ne priznaje nalaze revizijske kuće Revic i zaprijetio da do daljnjeg obustavi aktivnosti u vezi Fruteksa.

Očito je u međuvremenu uslijedio neki novi Šajonski plenum, pa je Timur Numić s vrha vrhova dobio jasne smjernice o "višim interesima" u Čeliću, odnosno šta FDS mora, a šta ne smije da uradi. Tome u prilog ide i činjenica da će Senad Šahinpašić Šaja ubrzo pozvati čelnike Fruteksa u Sarajevo i reći im da je on dogovorio sa Timurom Numićem da se uspostavi nova vlasnička struktura shodno novom Ugovoru o izmjenama i dopunama Ugovora o osnivanju d.o.o. Fruteks, koji je potpisan 11. okt 1999. godine.

Tu je navedeno da pojedinačni ulozi Frigosa i Cenexa iznose po 20 posto, a FDS-a 60 procenata.

Bočni udar iz Elektroprivrede

Šefik Lojo
Šefik Lojo

Prema svjedočenju članova menadžmenta Fruteksa, predsjednik UO FDS Timur Numić ih je, nakon otvorenog priklona Cenexu, pozvao na jednominutni sastanak u Sarajevo, rekavši da im "vrijeme ističe k'o pješčani sat", te da ubuduće svi dokumenti dostavljeni iz Sarajeva moraju bez komentara biti potpisani. To odmah prate i "bočni udari": Na primjer, Fruteksu se onemogućava bilo kakva kompenzacija ili cesija za plaćanje električne energije. Sulejman Šadić tvrdi da je svaki takav pokušaj odbijao Smajo Abaza, tadašnji financijski direktor u Elektroprivredi, a istovremeno i član (Numićevog) UO FDS.

Uprkos hobotnici koja steže sa svih strana čelićku fabriku, njeni čelnici nisu pristali da upišu nezakonitu vlasničku strukturu u sudu. U pismu od 5. januara 2000. godine, oni grozničavo pokušavaju "otvoriti oči" tadašnjem direktoru FDS Šefiku Loji revizorskim nalazima i podacima prema kojima efektivni kapital Cenexa u Fruteksu iznosi nula posto, Frigosa 30 i FDS 70 posto.

Ali direktor Lojo, pritisnut političkim okovima čija je personifikacija predsjednik UO Timur Numić, bar u ovom slučaju, malo se ili nimalo pitao.

Fahrudin Ćehajić
Fahrudin Ćehajić

Fahrudin Ćehajić, bivši sindikalni čelnik Fruteksa se prisjeća:

Na susretima sa našim delegacijama, rahmetli Šefik Lojo je bio veoma pažljiv, njemu je bilo stalo da ulaganja FDS-a u Čeliću budu registrovana, ali nije se razmetao nekim planovima u vezi s tim. Kao da mu je to bilo strano i kao da su drugi o svemu odlučivali. Pamtim kada je jednom, uz ramazan, tražio od saradnika da nas ne puštaju da se vraćamo 200 kilometara do Čelića dok ne iftarimo u njihovom restoranu. Suosjećao je s nama u svim tim problemima.

Ministar poljoprivrede bivše Alijansine Vlade u TK Tomo Babić će svojevremeno biti još eksplicitniji:

Kad smo pokušali da istražimo stanje oko Fruteksa, posjetili smo FDS i pitali smo gospodina Loju kakvi su interesi njegove fabrike u Čeliću, a on je rekao: "Ma kakvi crni interesi, sve je to mafija!"

izvor: depo.ba-74048

Pretraga: 6467 - Bošnjačka političko-tajkunsko-kriminalna mafija (II)
Trajni link: http://sanela.info/blog/stolac_bola/?p=6467