Alija Delimustafić, prvi be-ha ministar u zatvoru

Alija Delimustafić, prvi be-ha ministar u zatvoru

Alija Delimustafić
Alija Delimustafić

Objavljeno: 28. avg 2000 | Rubina Čengić, AIM Sarajevo

Nedavno je u munjevitoj policijskoj akciji, poput američkih krimi-serija, uhapšen u Sarajevu Alija Delimustafić, prvi be-ha ministar policije nakon uvođenja višestranačja na ove prostore. Te 1990. Delimustafić je, kao kadrovik SDA potpomognut glasovima SDS i HDZ, slovio kao miljenik gotovo svih stranaka, prvenstveno zbog debelog novčanika koji je nesebično otvarao i "pomagao" po potrebi malo jedne, malo druge.

Deset godina kasnije, bez obzira što mu je bivša matična stranka SDA još uvijek na vlasti, Delimustrafiću su policajci stavili lisičine na ruke usred njegovog veleljepnog šoping-centra, upravo zbog više nego odebljalog buđelara koji braća Delimustafić imaju.

Zapravo, tužilaštvo Kantona Sarajevo podiglo je optužnicu protiv direktora sarajevske BH Banke Mirsada Delimustafića, mlađeg brata ex-ministra Alije Delimustavića, zbog sumnje da je počinio pronevjeru "tešku" 150.000 KM - na štetu BH Banke, u korist trećeg pravnog lica, a s ciljem sticanja vlastite materijalne dobiti.

No, optužnica je publikovana tek nakon što je Mirsad Delimustafić bio van domašaja vlasti i policije kantona Sarajevo, čak i izvan BiH, odnosno petnaestak dana nakon što je, na osnovu iste optužnice na kojoj je Mirsad prvooptuženi - uhapšen i smješten u zatvor njegov stariji brat Alija, inače većinski vlasnik te iste banke.

Alija Delimustafić
Alija Delimustafić

Aliju Delimustafića optužnica pak tereti za "zloupotrebu položaja i krivotvorenje službene isprave", a njegova odbrana tvdi da ne postoji niti jedan kompromitirajući dokument koji je Alija Delimustafić potpisao i koji bi mogao biti upotrebljen u korist optužbe. Po svemu sudeći iza ponuđene formulacije krije se odgovornost za definitivnu propast BH Banke koju su svojevremeno pouzdanom smatrale brojne institucije međunarodne zajednice u BiH - USAID, OHR i brojne ambasade, uloživši svoj novac u nju.

Zbog propalog novca, očito, stranci u BiH su uporno insistirali na hapšenju Delimustafića, te to postavljali kao prioritetan zadatak pred Izetbegovićevu SDA. Sarajevski kuloari tvrde da iza hapšenja Delimustafića stoji razgovor između federalnog premijera Edhema Bičakčića (SDA) i američkog ambasadora u BiH Thomasa Millera, jer je BH banka "progutala" i pogoleme američke novce.

Delimustafića ovdašnji mediji danas terete, a niko ne demantuje, da je sa par pojedinaca u bivšoj Vladi Republike BiH, usporavao donošenje odluke o izbacivanju iz upotrebe tadašnjeg ju-dinara, pošto je navodno organizovao otkup ogromnih količina ju-dinara u BiH nakon što je u Hrvatskoj proglašen nevažećim.

On je također 1991. predložio Vladi da za materijalno-tehničko konsolidiranje MUP-a BiH, što je tada trebalo značiti pripremu odbrane Bošnjaka za rat, izdvoji blizu 30 miliona DEM koje su kasnije prebačene na račun njegove firme u Beču.

Delimustafić je potom sa pozicije ministra unutrašnjih poslova, sarađujući sa prvim ljudima kontraobavještajnih službi, organizovao po BiH mješovite straže, te na taj način "spriječio" transposrt naoružanja kroz BiH.

Pripisuje mu se i pokušaj organizacije državnog udara početkom maja 1992, kada je Jugoslovenska armija uhapsila Aliju Izetbegovića prilikom slijetanja na sarajevski aerodrom.

Nakon rekonstrukcije Vlade R BiH, 1992. Delimustafić, iako teško, dobiva mjesto ministra za snabdjevanje, a mjesec dana kasnije odlazi na službeni put sa kog se vratio tek nakon završetka rata kada su njegovi najčešći protivnici u strukturama vlasti već postajali opozicija.

Naime, tokom njegovog izbivanja iz BiH za njim je raspisana potjernica, podizane su dvije ili više krivičnih prijava, pripisalo mu se bespravno uzimanje pozajmice iz sredstava BH Banke u bečkim bankama u iznosu od 3 miliona USD. To je otežavalo njegov povratak u zemlju, ali ovdje se tvrdi da mu je poznanstvo sa takođe kontroverznim biznismenom Senadom Šahinpašićem Šajom, inače ličnim prijateljem Izetbegovićevog sina Bakira, otvorilo put "prvom u Bošnjaka" - dakle samom Izetbegoviću, i da je to bio veliki "come back" Alije Delimustafića. Naime, svi raniji grijesu su zaboravljeni (ili je tako samo izgledalo), a povratak se pretvorio u nastavak širenja sumnjivo stabilnog imperija Delimustafića i početak sunovraćivanja BH Banke.

Fahrudin Radončić, Senad Šahinpašić Šaja i Bakir Izetbegović
Fahrudin Radončić, Senad Šahinpašić Šaja i Bakir Izetbegović

Naime, Delimustrafić starta sa obnovom u ratu razrušenog hotela Grand u Sarajevu. Ulaže 3 miliona DM za 40 posto vlasništva, a pare posuđuje naravo od BH Banke. Potom preuzima pravo korištenja asfaltne baze Lapišnica - 50 posto njegova firma Cening, a 50 posto paljanska RMG ali ubrzo gubi taj posao te odlučuje da sanira i dograđuje šoping centar u sarajevskom naselju Stup - 56.000 kvadratnih metara poslovnog prostora na kojima je nekoliko poslovnih hala, 280 malih prodavnica i parking za blizu 1.000 automobila.

Zatim ulaže novac u čelićku firmu za preradu voća Fruteks, uzimajući sa drugim više-manje bliskim "privrednicima" kredite od BH Banke, čak i bez valjanih garancija. Prema nezvaničnim podacima - za veoma kratko vrijeme gubitak banke iznosio je preko 15 miliona KM.

Agonija čelićke fabrike

  • Bošnjačka političko-tajkunsko-kriminalna mafija
  • Kako su Naser Orić, Ćelo i Šaja postali uzdanice velikog bošnjačkog biznisa u Čeliću
  • Kako je bošnjačka političko-tajkunsko-kriminalna mafija uništavala privredu i ono od čega je narod trebao da živi

DEPO FELJTON - SLUČAJ FRIGOS - OBRAZAC ZA ORGANIZOVANU PROPAST BH PRIVREDE -- sanela.info-s

Istina, sarajevska čaršija o Delimustafiću priča i dobre stvari - tokom gladnih dana rata u svom pansionu Monik u Sarajevu Delimustafić je svakodnevno, besplatno, ugošćavao i po stotinu ljudi. Svi koji su mu se obratili mogli su besplatno telefonirati sa njegovog satelitskog telefona i saznati gdje im je u svijetu familija; pomagao je medije čak i one koji danas tvrde da su nezavisni, otvorio izdavačku kuću Bosanska knjiga...

Naravno, niko nije postavljao pitanje iz kojih su to fondova činjena sva ova "dobročinstva"?

Dostupni biografski detalji Alije Delimustafića pokazuju da je završio kuharski zanat, potom dobio posao u sarajevskom hotelu "Evropa", a nakon toga u kuhinji Doma JNA u Sarajevu. Tu postaje i šef kuhinje, ali biva otpužten zbog "finansijskih malverzacija".

Ostavši bez posla, Delimustafić završava kurs za policajce, ali umjesto uniforme otvara fast-food, potom cijeli lanac tih objekata, a istovremeno postaje i pijačni nakupac koji pod kontrolom drži veliki broj pijašnih tezgi. Tako postaje šef skladišta sarajevskog predstavništva preduzeća Voćar iz Zagreba, a 1989. formira vlastito preduzeće CENEX za koje se vjeruje da je bilo tek podružnica tadašnjeg jugoslovenskog preduzeća GENEX koje je trgovalo oružjem i drogom, a najveći dio svog profita uplaćivalo na račun JNA.

Stjepan Kljuić, Radovan Karadžić i Alija Izetbegović
Stjepan Kljuić, Radovan Karadžić i Alija Izetbegović

Delimustafić je tokom predizborne kampanje za prve demokratske izbore u BiH, 1990., kao "nezavisni" privrednik, donirao više različitih političkih partija (za svaki slučaj), a veza sa SDA su mu bili nekolicina visoko pozicioniranih stranačkih čelnika i bliskih prijatelja Alije Izetbegovića.

Poslije izbora postaje ministar unutrašnjih poslova u Vladi tadašnje Republike BiH, a po brojnim nezvaničnim svjedočenjima na to mjesto dolazi na insistiranje tadašnjeg dopredsjednika SDA Fikreta Abdića.

Postoji i priča po kojoj je čak Delimustafićev ulazak u ministarski kabinet bio cijena za Izetbegovićevo mjesto predsjednika Predsjedništva koje je po najvećem osvojenom broju glasova trebalo pripasti Fikretu Abdiću.

Prvo saslušanje uhapšenog Alije Delimustafića obavljeno je prije desetak dana sa, za sarajevske prilike, nezapamćenim policijskim obezbjeđenjem - bilo je zabranjeno slikati čak i samu zgradu suda!

Poznato je tek da advokatski tim koji radi na odbrani starijeg Delimustafića nije uspio isposlovati njegovo oslobađanje iz sarajevskog zatvora i odbranu sa slobode. Ovdašnji optimisti procjenjuju da nakon ovog hapšenja malo ko iz vrha korumpirane be-ha vlasti oba entiteta mirno spava, a pesimisti vjeruju da je Delimustafić stradao samo što su "usput" nestale i američke pare - te da će se priča o ostalima završiti sa novembarskim izborima.

Kako god, "slučaj Delimustafić" jasno govori o desetogodišnjem, i još uvijek aktuelnom, ponašanju nacionalističkih vlasti u BiH, koje su tragediju svojih naroda zapravo sjajno unovčavale.

izvor: aimpress.ch-00828

Pretraga: 6651 - Alija Delimustafić, prvi be-ha ministar u zatvoru
Trajni link: http://sanela.info/blog/stolac_bola/?p=6651