Kalašnjikov za 300 eura

Kalašnjikov za 300 eura

Jeftino oružje za teroriste

Krijumčari oružja koriste često rute trgovaca drogom i ljudima

kalašnjikov

• Većina ilegalnog oružja manjeg kalibra na europskom crnom tržištu dolazi iz zemalja Zapadnog Balkana. Tamošnji kriminalci i teroristi vrlo jeftino nabavljaju pištolje i drugo oružje - to je opasnost za cijeli kontinent

Objavljeno: 06. dec 2015 | Lindita Arapi

Atentatori iz Pariza su, sudeći po medijskim izvještajima, između ostaloga koristili dvije jurišne puške tipa Zastava M70 s područja bivše Jugoslavije. I u napadu na redakciju satiričnog lista Charlie Hebdo u siječnju ove godine, teroristi su koristili oružje čiji tragovi vode na Balkan. Prilikom razbijanja jedne kosovske terorističke ćelije u Italiji i na Kosovu prije nekoliko dana, u jednom selu na Kosovu pronađena je veća količina ilegalnog naoružanja.

Nakon ratova na tlu bivše Jugoslavije u 90-im godinama, te pljačke skladišta streljiva u Albaniji 1997., procvalo je crno tržište s različitim vrstama oružja - i to ne samo na Balkanu. Već odavno je arsenal oružja nekoć vrlo dobro naoružanih komunističkih država stigao u zemlje ostatka Europe. Cijene variraju: na Balkanu se za kalašnjikov plaća između 300 I 500 eura, a u nekim drugim zemljama Europe se za isto oružje po komadu plaća i do 2.000 eura.

Po jednoj studiji Flemish Peace Institutea u Bruxellesu, najveći dio ilegalnog oružja iz balkanskih zemalja se krijumčari u druge europske države. "Govorimo o Srbiji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Albaniji, može se reći da mnoge od tih zemalja imaju problem s ilegalnim oružjem", kaže jedan od autora studije Nils Duquet. "To je oružje koje je nakon ratova na Balkanu ostalo u rukama tih ljudi". U zemljama Zapadnog Balkana u optjecaju je sveukupno gledajući više ilegalnog nego legalnog oružja, tvrdi naš sugovornik.

Da je to ogroman problem za sigurnost u cijeloj Europi, postalo je jasno najkasnije nakon pariških napada. "Ne znamo kako su pariški teroristi došli do oružja", kaže UN-ov stručnjak za naoružanje Ivan Zverzhanovski u Beogradu. "Na Balkanu je u optjecaju jako mnogo ilegalnog oružja, i mi znamo da postoje veze između onih koji to oružje prodaju, organiziranog kriminala i terorista koji ih kupuju." Zverzhanovski radi za South Eastern and Eastern Europe Clearinghouse for the Control of Small Arms and Light Weapons (SEESAC), organizaciju Ujedinjenih naroda koja se bavi kontrolom lakšeg naoružanja na području jugoistočne i istočne Europe.

Crno tržište zločinaca i terora

I kosovski sigurnosni stručnjak Burim Ramadani iz Instituta za europske studije (ISPE) u Prištini smatra da vlada velika doza rizika: "Države na Zapadnom Balkanu su krhke. I to olakšava posao terorističkim skupinama u procesu nabavke različitog oružja."

Bivši šef albanske tajne službe Fatos Klosi spominje još jedan aspekt trgovine oružjem: "Teroristi plaćaju jako dobro i tako uvijek uspijevaju pronaći oružje na crnom tržištu. Znamo da na Balkanu postoji crno tržište, na kojem su aktivni zločinci i teroristi."

Zabrinjavajuće su brojke o količini ilegalnog oružja koje "kola Balkanom. Sudeći po navodima Ministarstva policije Srbije, samo u toj zemlji postoji između 200.000 i 900.000 komada ilegalnog oružja. Jedan izvještaj UN-a iz prošle godine naglašava osobito visok broj komada ilegalnog oružja na Kosovu. U zemlji s oko dva milijuna stanovnika spominje se oko 450.000 komada oružja manjeg kalibra. U BiH, po navodima beogradskog SEESAC-a, u privatnom posjedu je još uvijek oko 750.000 komada ilegalnog oružja.

Prodaja na crnom tržištu

O Albaniji se može samo špekulirati, kaže Fatos Klosi. Sa sigurnošću se može reći da se radi o većem broju, naglašava on: "Znamo da je mnogo oružja došlo u ruke kriminalnih skupina, ali ono se nalazi i u posjedu sasvim normalnih ljudi. Oni su oružje zadržali nakon pljačke skladišta streljiva 1997., pogotovo u ruralnim područjima Albanije. To su ljudi koji se s oružjem osjećaju sigurnije."

Slično je na cijelom Zapadnom Balkanu. Mnogi su ljudi nakon ratova jednostavno zadržali oružje, kaže Nils Duquet. "Saznali smo da ljudi sad počinju prodavati to oružje, i to osobama koje ih onda u manjim količinama krijumčare u EU. A kad ono tamo stigne, oružje kruži od jedne do druge kriminalne skupine."

Nakon završetka ratova, na Balkanu postoje akcije i kampanje kojima se pokušava animirati ljude da dragovoljno vrate oružje. Ali bez velikog uspjeha. U ovoj godini i Srbiji je primjerice predano samo 7.500 komada naoružanja.

izvor: dw.com-18897670

Pretraga: 6684 - Kalašnjikov za 300 eura
Trajni link: http://sanela.info/blog/stolac_bola/?p=6684