Prijetnje koje će spasiti Evropu

Prijetnje koje će spasiti Evropu

Zemlje koje ne prate pravila mogu biti izbačene iz EU

Parlament EU
Parlament EU

• Upozorenja da će zemlje koje ne prate pravila biti izbačene iz EU nagovještava da će 2016. godina donjeti više napretka, iako vrlo sporog napretka, prema jačanju Eurozone i prave političke unije

• Za Evropsku uniju 2015. je bila još jedna godina fundamentalnih promjena. Dva glavna elementa evropske integracije - Euro i bezgranično putovanje u Šengenskoj zoni - stavljeni su pod strašan pritisak. I nijedan od njih nije potpuno izvjestan. Pored toga, jedan razvoj u 2015. godini budi nadu da će EU lideri uspjeti da se ujedine kako bi implementirali odlučnija rješenja u 2016.: prijetnja protjerivanja je dobila na kredibilnosti

Objavljeno: 10. jan 2016 | Daniel Gros

Globalna ekonomska kriza koja je počela 2008. godine izbacila je duboke greške evropske monetarne unije. Trebalo je, ipak, da Euro-kriza dođe na vrhunac između 2010-2 kako bi natjerala lidere EU da naprave veliki fond i bankarsku uniju kako bi pomagli zemljama koje se bore da prižive.

Više nego tri godine kasnije ta unija, koja se sastoji od supervizije Evropske centralne banke i početka fonda za restruktuiranje banaka u krizi, iako bez zajedničkog sistema za depozitno osiguranje - daleko je od savršenstva.

Bez obzira na te greške, bankarska unija je pomogla finansijskim tržištima da ostanu mirniji u prvoj polovini 2015. godine - čak dok je nova vlada Grčke, vođenja premijerom Alexisom Tsiprasom, izazivala osnovno svojstvo evropskog pristupa nacionalnim finansijskim krizama: primalac sredstava i podrške mora učestvovati u smanjenju troškova. Grčki glasači su tokom referenduma u julu potvrdili ono što je Tsipras propagirao i čvrsto odbili uslove uključujući smanjenje troškova, koje su grčki povjerioci tražili od njih kako bi ponovo dobili novu kreditnu tranšu.

Sve se promijenilo nakon nekoliko sedmica. Tsipras je prihvatio program za dodatno zaduženje koji je, u neku ruku, bio strožiji nego onaj koji su glasači odbili. Ogromna većina glasača i parlamentaraca su prihvatili ovaj potez. Jasno je šta je izazvalo ovaj preokret. Nakon referenduma njemački ministar finansija Wolfgang Schäuble sugerirao je da bi Grčkoj trebao biti ponuđen "odmor" od Eura, što je bilo očigledno upozorenje da je isključenje iz Eurozone jedna od mogućih opcija. Izgleda da je prijetnja uspjela.

Potencijalne implikacije ove prijetnje su osporene. Neki interpretiraju to kao da je Eurozona de fakto postala sistem fiksnog tečaja valuta, gdje bi napuštanje možda bilo bolje za državu u krizi i za njihove konkurentnije partnere. Ako je to tačno, onda se dani Eurozone već odbrojavaju. Međutim, možda bi bilo ispravnije gledati na ovu grčku epizodu kao dokaz elastičnosti Eurozone. Čak i za vrijeme kontrakcije BDP koji je bio veći nego u SAD za vrijeme Velike depresije 1930-tih godina, Grčka je ipak izabrala članstvo u Eurozoni umjesto povratka drachmi koji bi obezbjedio dodatne mjere za povećanje konkurentnosti i koji bi nametnuo bitan rez kreditorima.

Do nedavno ovaj propust nije predstavljao značajan problem, zato što su diktatorski režimi na Bliskom Istoku i u Africi kontrolirali iseljenički pritisak koji je nastao tokom ratova i propadajućih ekonomija. Međutim, skorašnji talas migracije u Evropu, uglavnom kroz intenziviranje građanskog rata u Siriji, iznijelo je šengenske nedostatke na vidjelo. Do prošlog ljeta zemlje na balkanskoj ruti, prvo Grčka pa Mađarska i Slovenija, zakopčali su se pod pritiskom stotina hiljada izbjeglica koji su pokušavali doći na sigurno.

Inicijalni odgovor Evrope je bio nedosljedan, iako su članovi EU poduzeli različite mjere da se bore protiv izbjegličke navale. Ipak, kontrole se na sve većem broju granica ponovo uspostavljaju - najnoviji primjer je danska granica s Njemačkom. Za mnoge Šengen je u ruševinama.

Ali uspostava graničnih kontrola je samo privremena mjera. Kao kapitalne kontrole u Grčkoj (i donedavno na Kipru), cilj je da se zaustavi kriza dok se ne uspostave bolji mehanizmi. Štaviše, unutrašnje granice ostaju izuzetak - ne pravilo. Zemlje članice Šengena znaju da bi uspostava kompletnih unutrašnjih graničnih kontrola bilo izuzetno skupo rješenje - prisiljavajući ih da preusmjere značajna sredstva od glavnog cilja borbe protiv kriminala i terorizma. Zato njihovi lideri ostaju odani očuvanju otvorene unutrašnje granice, dok u isto vrijeme poboljšavaju vanjske - čak iako bi to značilo, i kao što je već rečeno Grčkoj, da se oduzme članstvo u Šengenu u slučaju da je država nesposobna sama s tim da se bori.

U realnom svijetu izjave uzvišenih principa imaju mnogo manji značaj nego konkretna djela. I konkretna djela prošle godine, naime, upozorenja da će zemlje koje ne prate pravila biti izbačene iz EU nagovještava da će 2016. godina donjeti više napretka, iako vrlo sporog, prema jačanju Eurozone i prave političke unije.

Daniel Gros je direktor Centra za studije europske politike u Briselu. Radio je za Međunarodni monetarni fond, bio ekonomski savjetnik Evropske komisije, Europskog parlamenta, i francuski premijer i ministar financija. Urednik je Economie Internacionale i International Finance.

izvor: poligon.ba-41675

Pretraga: 6956 - Prijetnje koje će spasiti Evropu
Trajni link: http://sanela.info/blog/stolac_bola/?p=6956