Kako je ubijen Hakija Turajlić

Kako je ubijen Hakija Turajlić

Intervju Dana - Stjepan Kljuić

Armija je bila u rukama jednog čovjeka

Stjepan Kljuić
Stjepan Kljuić

• Rahmetli Hakija Turajlić i ja smo bili zagovornici ideje da se napravi centralni fond Vlade - da sva sredstva i sve donacije idu Vladi - a da ih ona onda distribuira prema potrebama. Mislim da je tragedija Bosne počela onog trenutka kada su financije izišle izvan struktura sistema

• To je bio tajni dogovor između Izetbegovića i Tuđmana, jer je Tuđman po svaku cijenu tražio da se ja eliminiram, obećavši Izetbegoviću da će on i dalje biti predsjednik države

• Jedan od prvih lidera HDZ BiH, u dva maha član Predsjedništva RBiH, višegodišnji predsjednik Olimpijskog komiteta BiH i predsjednik Republikanske stranke ponosi se činjenicom da je vječni opozicionar. Stjepan Kljuić je davne 1992. za Franju Tuđmana izjavio da je stranac i odmah potom u Vrhovnoj komandi Armije BiH bio zamijenjen Mirom Lasićem. Nakon Izetbegovića i Tuđmana, i Alijansa mu je okrenula leđa: nije ga htjela na mjestu predsjednika Federacije

• U intervjuu Danima Kljuić govori o svojim iskustvima u Predsjedništvu RBiH i stenogramima sa sjednica, Mušanu Topaloviću Caci, Bakiru Alispahiću, o Alijansi, Zubaku i Prliću, o razlozima zbog kojih je protiv hapšenja Ante Jelavića i zbog kojih bi se njegova sestra mogla učlaniti u HDZ

Objavljeno: 17. avg 2001 | DANI br. 219, Vildana Selimbegović

Alija Izetbegović - Ejup Ganić
Alija Izetbegović - Ejup Đikan Ganić

:: Gospodine Kljuiću, bili ste član ratnog Predsjedništva BiH. Smatrate li da članovi Predsjedništva, po osnovu komandne odgovornosti za zločine počinjene od pojedinaca u redovima Armije BiH, mogu biti optuženi u Haagu?

Ja nisam siguran da ima ijedan dokument koji bi bio kompromitirajući za Predsjedništvo!

Ali, da je bilo pojedinaca koji su "izvan institucija" rukovodili određenim snagama, to je evidentno. I pravo da vam kažem - pošteno je da svako odgovara za ono što je počinio - ako već ima optužujućih dokumenata.

:: Predsjedništvo je, po Ustavu, bilo vrhovni zapovjednik Armije BiH.

Tačno, ali vi morate znati, ako čitate stenograme Predsjedništva, da tamo nikad nije bilo rasprava o aktivnosti Armije. To je bilo izvan Predsjedništva.

Na to je većina članova Predsjedništva pristala i to je lako utvrditi iz sadržaja stenograma.

:: Da, ali ne dolazimo li tako do pojedinačne odgovornosti članova Predsjedništva koji nisu radili svoj posao?

I to je vrlo značajno. Međutim, lijepo je bilo tada uživati razne beneficije, biti ambasador u ime Predsjedništva, biti funkcioner na raznim pozicijama - a sve pored one osnovne djelatnosti u Predsjedništvu.

Dokument avnojevske snage

Stjepan Kljuić
Stjepan Kljuić

:: Slažete li se sa ocjenom da je Predsjedništvo "palo" onog trenutka kada se faktički odstupilo od Platforme Predsjedništva iz maja 1992. godine? Platforma je definirala i multinacionalni karakter Armije BiH, ali i ciljeve borbe za državu BiH.

Moram reći da sam ja jedan od tvoraca te Platforme i na to sam veoma ponosan - jer je to, po meni, dokument avnojevske snage. Mi smo zaista '92. godine imali jednu vrstu narodnooslobodilačke borbe, što se moglo vidjeti po velikoj zastupljenosti i Hrvata i Srba i u Armiji i u Vrhovnom štabu.

Međutim ja sam do oktobra/listopada 1992. godine bio član Predsjedništva, kad sam protuustavno zamijenjen. Nisam podnio nikakvu ostavku! Ja sam samo "ustupio svoje mjesto" - na insistiranje tadašnjeg HDZ - Miri Lasiću. On, ni po kakvim uzusima, nije mogao da postane član Predsjedništva, osim po neregularnoj odluci tadašnjih članova Predsjedništva.

Ja sam "podnio ostavku" u korist Mire Lasića, ali sam znao da ta ostavka ne može biti prihvaćena jer Miro Lasić se nije nalazio na izbornoj listi članova Predsjedništva. Međutim, to je bio tajni dogovor između Izetbegovića i Tuđmana, jer je Tuđman po svaku cijenu tražio da se ja eliminiram, obećavši Izetbegoviću da će on i dalje biti predsjednik države.

Franjo Tuđman - Slobodan Miloševiċ
Franjo Tuđman - Slobodan Miloševiċ

No, kad se sve to obavilo, u januaru/siječnju '93. - kad sam ja već bio eliminiran - Tuđman je rekao Izetbegoviću na sastanku u Zagrebu:

Gospodine predsjedniče, vi ste predsjednik muslimana, a ne države BiH

Poslije je došlo do erozije države BiH '93., kad je ta multinacionalna komponenta reducirana i kad se poslije mog odlaska vjerojatno nije ni diskutiralo o vojnim akcijama.

:: Da li ste znali za zločine pripadnika Armije BiH koji su počinjeni nad Hrvatima u srednjoj Bosni?

Mi nismo znali, jer u službenim biltenima koje smo dobivali nije bilo toga. Međutim, znalo se za niz drugih stvari. Ja sam izravno išao kod Cace (Mušana Topalovića, komandanta 10. brdske brigade Armije BiH, op. V.S.) i spašavao neke ljude u to doba.

Na kraju, ja sam bio jedan od onih koji su svoj povratak u Predsjedništvo uvjetovali stvaranjem države bar u prostoru Sarajeva, gdje smo se mi kretali. Mogu vam reći da je ta akcija, koja je izvedena 26. oktobra '93. (kojom prilikom je ubijen Mušan Topalović, op. V.S.), bila na određen način jedan poticaj da se vidi da je ovo, ipak, prava strana i da ovdje postoji država.

Moram vam reći i da sam ja išao u Fojnicu kad su ubijena dva fratra i da je tad također izvršeno hapšenje.

Šta hoću da kažem?

Armija je bila u rukama jednog čovjeka i na to su pristali, nažalost, svi članovi Predsjedništva. Ja moram reći da sam bio opozicija u cijelom tom procesu.

Samo jedan detalj: kad je stvaran AID, ja sam tražio da to bude multinacionalna snaga BiH, da ne bude partijska itd... Svi ostali članovi Predsjedništva su glasali da Bakir Alispahić bude direktor.

Bakir Alispahić
Bakir Alispahić

Izetbegović je rekao ovako:

Dajte da mi sad imenujemo čovjeka, pa će se uskladiti to što Stjepan traži!

Ja sam jedini bio protiv.

Nakon petnaest dana - kad su Amerikanci postavili neke uvjete - Izetbegović nije došao na sastanak, poslao je Ganića da nam kaže:

Znate, Amerikanci ne daju Alispahiću, mi ga moramo mijenjati!

Sad su svi bili da se on promijeni, a ja sam bio protiv promjene.

To vjerovatno postoji u stenogramima.

:: A nemate stenograme?

Nemam, jer kad sam ja tražio stenograme - a bio sam jedini koji je tražio stenograme - Izetbegović je rekao da je rat, da je to skupo, da nemamo vremena, nemamo novaca itd...

Nikad nismo dobijali stenograme, a meni je jako žao što ih nemam.

Stjepan Kljuić
Stjepan Kljuić

Za knjigu koju pišem - "Izdaja Bosne" - bit će veoma značajno ako mogu da potkrijepim dokaze našeg rada u cjelini.

Moram reći da se ja kritički odnosim prema svim tim zločinima koji su napravljeni. Međutim, danas se dolazi u jednu drugu krajnost, dolazi se u jednu hajku na BiH i na Predsjedništvo. Ja danas moram reći građanima da BiH ne bi izgledala ni ovako da nije bilo tog otpora i, objektivno govoreći, uza svo evidentiranje zločina koje su izvršile neke jedinice u Sarajevu, da se jedino u Sarajevu moglo preživjeti, što nije bilo imanentno, recimo, jednoj Bijeljini. Tvrdnje da su "tri strane iste" - jednostavno nisu istinite.

:: Kako komentirate odlazak trojice visokih oficira Armije BiH u Haag na osnovu optužbi o komandnoj odgovornosti?

Mislim da će ključno pitanje u Haagu biti da li je Sedma muslimanska bila unutar sistema i da li su ovi oficiri njom komandirali. Onda će se morati odgovoriti ko je i zašto njom komandirao. Vi znate da smo mi kao članovi Predsjedništva napravili jednu peticiju i to, moram reći, nakon ogromnih napora i rasprava unutar Predsjedništva da se spriječi instrumentalizacija vjere u Armiji. Nakon što nismo uspjeli, pet članova Predsjedništva je izašlo u javnost svojom poznatom peticijom, koja je ponovo naišla na ogroman otpor preostala dva člana Predsjedništva.

:: Ako se ne varam, u toj su se peticiji spominjale Sedma i Četvrta muslimanska brigada.

Apsolutno.

To nije bilo imanentno programu naše borbe protiv agresije. Ne samo što se tu radilo o jednoj vjeri, reagirali bismo isto i da je u pitanju bila bilo koja druga.

U Haagu će sigurno doći do raščišćavanja - ko je preuzeo vlast u Armiji, ko je upravljao.

I ko će, na kraju, morati preuzeti i odgovornost.

:: Ko je zaista komandovao Armijom?

Vi mene stalno tjerate da ja kažem ono što vi želite da kažem - da su vlast i odgovornost bile u rukama jednog čovjeka.

Tačno je, ako pogledate stenograme, onda ćete vidjeti da niti jedan važniji detalj o radu i komandi Armije nije bio na dnevnom redu! Ja vam moram reći da je jedan od komandanata na sjednicama Predsjedništva stalno odlazio i u četiri oka nešto raspravljao sa jednim od članova Predsjedništva BiH. Kad sam ja to primijetio, došao je meni i rekao:

Izvini, nije to zbog tebe, mi vjerujemo u tebe, ali ne vjerujemo ovim Srbima.

Vjerovatno je jednog dana otišao Lazoviću i Pejanoviću i rekao to obratno.

Dakle, u to vrijeme pojavili su se ljudi koji nisu htjeli na Predsjedništvu kao vrhovnoj komandi da donose odluke, nego je odlučivanje prenijeto u privatne ruke i sad sigurno moraju snositi i odgovornost.

Hakija Turajlić
Hakija Turajlić

Predsjedništvo nije imalo kompetencije i zbog toga što nije imalo financijskih sredstava. Rahmetli Hakija Turajlić i ja smo bili zagovornici ideje da se napravi centralni fond Vlade, da sva sredstva i sve donacije idu Vladi, a da ih ona distribuira prema potrebama.

Mislim da je tragedija Bosne počela onog trenutka kada su financije izišle izvan struktura sistema, a izišle su zato što je bila priča: "Mi muslimani to dobivamo, a ne dobivate vi Hrvati!"

:: Kako komentirate izjavu Carle Del Ponte da bi i hrvatski predsjednik Franjo Tuđman odgovarao pred Tribunalom da je živ?

Znate, ja sam čovjek koji je cijeli svoj život bio tvrdoglav, razmišljao svojom glavom i zbog toga imam mnogo neprilika. A da nisam razmišljao svojom glavom, možda bih sad bio kapiten odbojkaške ekipe u Haagu.

Lijepo je bilo imati podršku gazda, to je donosilo ogroman profit tokom rata: čovjek bi izlazio, pa putovao... Morate uzeti spisak dnevnica koje su imali članovi Predsjedništva pa vidjeti da ja nisam bio niti u jednoj zvaničnoj delegaciji. Možda sam neugledan fizički pa me nije Izetbegović volio. Ali, ja sam to trpio, jer nisam čovjek kojim se može manipulirati.

No, želim da vam kažem: tačno je da postoji niz slabosti. Međutim, sadašnja kampanja ima tendenciju da agresiju i napad na BiH predstavi kao rat tri strane i tri jednaka krivca. To nije isto:

Za časnog i poštenog čovjeka '92. godine nije bilo dilema na kojoj će strani biti!

:: Za razliku od Vas, puno je ljudi tokom proteklih decenija mijenjalo strane. Uzmimo, recimo, Zubakovu političku karijeru: kako gledate na nju i na učešće njegove Nove hrvatske inicijative u Alijansi?

Ima jedna značajna kineska poslovica koja kaže da je bolje vratiti se sa pola pogrešnog puta nego ići do kraja. Mislim da svi ljudi imaju pravo da se mijenjaju, pogotovo kad se mijenjaju nabolje. To je jako dobro.

Međutim, u Bosni je suviše previranja, suviše prelazaka. Neki dan mi je jedan od visokih funkcionera u sadašnjoj vlasti rekao: "Znaš, ja više nisam SDA, ja sam ti sada Stranka za BiH!" Ja mu kažem: "Znaš, ja dugo pamtim. Tebe sam upoznao 1984. godine kao sekretara Komiteta Mostar!"

Dakle, u Bosni je, ipak, previše tih mijenjanja. No, ne vidim razloga zašto bi Zubaka izdvojili kad ima mnogo drastičnijih primjera. Ja sam zaista doživio Alijansu kao jedan pokret za promjene, koji je trebalo da preporodi Bosnu. Mi nismo depresivni samo u mentalnom i materijalnom pogledu, nego prije svega u jednom političkom zamahu. Alijansa je to trebala da uradi, ali ja nisam zadovoljan dinamikom, ni obujmom promjena koje su napravili.

:: Koje su Vaše osnovne zamjerke na dosadašnji rad Alijanse?

Zlatko Milbauer Lagumdžija
Zlatko Milbauer Lagumdžija

Prvo, da se razumijemo: republikanci su, a i ja osobno, svim srcem za Alijansu. Nadam se da sam svojim primjerom i angažmanom pokazao da ne moram imati ličnu korist da bih bio za neku ideju. No, činjenica je da je Alijansa sporo provela promjene i još ih nije provela.

Druga stvar je da je mnogo prebjega koji su osigurali negativni kontinuitet ranijih vlasti.

I treće, na onom najvažnijem, gospodarskom polju, nije učinjen niti jedan pomak koji bi poboljšao uvjete života, bez obzira na sve političke promjene i na pohvale koje međunarodna zajednica daje.

U BiH bi se trebao poboljšati kvalitet života, da se jednom narod počne radovati i da ispuni one elementarne životne uvjete. Teško mi je proći ulicom i gledati ljude koji su branili Sarajevo, bez posla, da nemaju za cigarete.

Siromaštvo
Siromaštvo

:: Gospodine Kljuiću, federalno Ministarstvo odbrane je u dva dana dalo dva veoma različita saopćenja povodom hapšenja trojice visokih oficira Armije BiH. Nije li i to jedan od pokazatelja dosadašnjih rezultata rada Alijanse? Kako onda govoriti o formiranju jedinstvenog, državnog Ministarstva odbrane?

Mislim da je zaista sramota i da je paradoksalno da iz jednog ministarstva, koje je bar deklarativno najavljivalo da će biti monolitno, izađu dva saopćenja. To pokazuje da ni Alijansa nije uspostavila jedno ministarstvo, što je neophodno.

Mi moramo napraviti Vojsku Federacije, a u nekom periodu od pet do deset godina i Vojsku BiH. Osim osuđivanja tog čina, ne bih više ništa govorio, jer na narednom sastanku Alijanse na dnevnom redu imamo i pitanje tog ministarstva. Ukoliko Alijansa želi da ispuni ono što je najavila i da preokrene stanje u BiH, očito je da će morati drastično da poradi na raščišćavanju tih nasljeđa prošlosti.

Zlatko Lagumdžija
Zlatko Lagumdžija

Želim vam skrenuti pažnju i na to da mi u Alijansi plaćamo danak činjenici da je jedan veliki broj kadrova koji je bio u prethodnom režimu sad pretočio svoje prethodne funkcije kroz nove stranke. Primjer Ministarstva obrane je najdrastičniji i to će morati biti jedna prelomnica u radu Alijanse.

:: Zanima me Vaš komentar odluke da čak sedmorica funkcionera Alijanse na najvišim državnim i federalnim funkcijama nastupe na konferenciji za novinare povodom isporučivanja trojice bošnjačkih oficira Haagu.

Ja ne znam detalje u vezi s optužnicama, da li su one dostavljene ranije i da li se moglo manipulirati - dva dana prije ili dva dana kasnije. No, mislim da je veoma nespretno urađeno to što je, istog dana kada je u Den Haagu saopćena osuda generalu Krstiću, data i ova vijest o uhićenju, čime je pomalo amortizirano značenje presude u Haagu.

Očito je da mnogi ljudi žele da rade poslove izvan svog domena i zato se našlo jako mnogo zvaničnika na toj konferenciji. Kada su Miloševića hapsili, samo se pojavio Vladan Batić, kao ministar pravde. Dakle, sve je bilo nepotrebno pretenciozno, kao i sve priče - hoće li država dati advokate ili neće. To sve nije regulirano i to je bespotrebno.

Moram reći i da su reakcije u ovim rubnim dijelovima BiH bile zaista opravdane, znate. Za nas, svi ljudi koji se pozovu u Haag moraju imati isti tretman, oni su časni i pošteni sve dok se drugačije ne dokaže. Ovdje je napravljen spektakl koji nama ne treba.

Kako bih vam rekao... imam osjećaj da na muci tih nesretnika mnogi sad prave paradu.

:: U toj paradi se može prepoznati udvorničko ponašanje prema jednom narodu.

Ja mislim da Bošnjaci nemaju razloga da ne prihvate Haag kao zaista sud pravde - jer Haag je jedina šansa da oni dobiju moralnu satisfakciju.

Materijalne satisfakcije u ovom vremenu neće biti, satisfakcije za ljudske patnje kroz koju smo svi prošli, a posebno ti nesretni Bošnjaci koji su prognani iz cijele istočne Bosne. Za njih, za majke Srebrenice, nema satisfakcije, jer nema niti jedne kazne koja bi bila približno adekvatna zločinu.

Ovo vam govorim kao čovjek koji je to istraživao, jer ja sam bio prvi predsjednik Komisije za ratne zločine, od 24. aprila/travnja '92., kad smo kopirali rad Wiesenthalovog instituta u Beču.

Stjepan Kljuić
Stjepan Kljuić

Ono što me posebno pogađa jeste mogućnost da najstrašnije priče o zločinima neće nikada biti ispričane, jer su pobijene sve žrtve. O tom, nažalost, neće biti podataka dok ne progovori savjest nekoga od tih aktera.

:: Da li ste se u okviru Komisije susretali sa zločinima počinjenim od strane Armije BiH?

U okviru te Komisije konkretno, rađeno je samo pitanje Sarajeva. Ali, nažalost, ja sam jednog dana čuo na radiju, kada već nisam bio član Predsjedništva, da su me zamijenili. Dakle, to je bila komisija koju je formiralo Predsjedništvo, bio sam njen predsjednik i u njenom sastavu su bili najugledniji pravnici i advokati, poput Ekrema Galijatovića, Zvonimira Tomića, Zije Hadžimuratovića...

Postava je bila multinacionalna, sa mladim sposobnim ljudima koji su govorili strane jezike. Kad su mene smijenili, svi viđeniji članovi su napustili Komisiju i ona je ubrzo postala jedno-partijska.

:: Kako gledate na krivične prijave sarajevskog tužilaštva protiv Ante Jelavića i ostalih političara okupljenih oko HDZ?

Prije svega, ja sam protiv Hrvatske samouprave!

Jer kao legalista smatram da HDZ ima toliko zastupnika u parlamentima, i državnom i federalnom, kao i vlast u pet kantona, da im ta samouprava nije uopće trebala.

Međutim, ako pogledate jednu dublju analizu stanja u BiH, onda ćete vidjeti zašto je ovakva kampanja prema hrvatskoj komponenti. I što je jako važno - niko ne pita za uzrok, a stvara se, zaista, jedna antihrvatska kampanja u Sarajevu. U jednom sarajevskom dnevniku piše da je Ante Jelavić - Ante Pavelić!? Ja to ne mogu prihvatiti i nikad to ne bih prihvatio.

Naime, ako analizirate promjenu koja se desila na prošlim izborima, onda ćete vidjeti da je SDS ostao na vlasti u Republici Srpskoj, a da je Ivanić isturen prema međunarodnoj zajednici kao "veoma kooperativan, pametan, fini čovjek".

Međutim, kad se desi prvi incident u Višegradu, on ne reagira iako je predsjednik Vlade. Kad pogledate u bošnjački korpus, vidjet ćete da je većina njih prešla iz SDA u Stranku za BiH, a neko i u SDP. Tako imate jedan kontinuitet ljudi na vlasti. No, kad je riječ o hrvatskom korpusu, tu je drastično prekinuta veza između dosadašnjih predstavnika, osim jednog univerzalnog igrača...

:: Mislite na Prlića?

Jadranko Prlić
Jadranko Prlić

Kod Hrvata je jedino on ostao od starih dužnosnika, svi su drugi zamijenjeni, i tu nema nikakvog kontinuiteta.

Moram reći da zamjene nisu bile svugdje adekvatne, a problem je bio i u tome što HDZ nikad nije htio aktivno sudjelovati u vlasti. E sad, ja sam mislio da će Alijansa na tom planu napraviti veliki preokret, jer je multinacionalnost temeljna odrednica BiH - onaj ko neće multinacionalnu BiH, taj nije svjestan ni svog naroda, ni BiH. No, danas su Hrvati stalno na tapetu i stalno se podgrijava to šta je rekla "samouprava", šta nije rekla.

Prije svega, mislim da nema razloga za njihovo hapšenje, jer temelji te optužbe su iz bivšeg režima. Znate ono, za vrijeme Jugoslavije je bio osuđen neki radnik na 25 godina zato što je podrivao režim u Jugoslaviji.

Ja tu ne mogu o svima govoriti, ja govorim o Jelaviću, a on je rekao da je za konstitutivnost svih naroda na teritoriji BiH, on je rekao da je protiv trećeg entiteta... Šta su govorili ovi drugi, ja o tome ne bih. Ostvarenje cilja - uhapsiti Jelavića - izazvalo bi kontraefekat.

Moram vam reći nešto iz moje najuže obitelji: moja je sestra rekla da će ona, ako se uhapsi Jelavić, postati član HDZ. A ona je godine i godine proplakala zbog mene i HDZ! Morao bi neko da se upita zašto je to tako da baš Hrvati nisu nigdje zastupljeni, niti su prispjeli. To oni znaju. I u kadrovskoj politici se tako radi.

:: Hoćete reći da ni Alijansa ne vodi računa o relevantnoj zastupljenosti Hrvata?

Prvo, ne vode Hrvati koji su u Alijansi. Moram vam reći: ako su Hrvati u Alijansi dobili prazan trezor i Ministarstvo izbjeglica, koje nema izvorne prihode, a prodali Ministarstvo vanjskih poslova, onda to nije u redu!

U samoj strukturi Ministarskog vijeća postoje tri vanjske i tri unutarnje linije: vanjske su vanjski poslovi, vanjska trgovina i ekonomske integracije, unutarnji su prazan trezor, civilni poslovi i izbjeglice. Molim vas, ja sam sudjelovao u stvaranju Alijanse i mi smo se ovako dogovorili: da Hrvati koji će participirati ne mogu imati manje nego što je imao HDZ. Međutim, evidentno je danas da u Ministarskom vijeću vi nemate niti jednog Hrvata koji se nešto pita!

To je veliki udarac Alijansi i zbog toga to meni smeta! S druge strane, tako je i u medijima. Mediji u Sarajevu su, htjeli mi to priznati ili ne, jednostrani.

:: Slažete li se sa ocjenom da se Katolička crkva u BiH u potpunosti priklonila HDZ-u? Iz mnogobrojnih istupa kardinala Puljića i nadbiskupa Perića čini se da Crkva to više i ne krije.

Vinko Puljić 3 prsta
Vinko Puljić 3 prsta

Ja sam jedan od onih ljudi koji su borci za sekularnu državu, i to sam i regulirao u svojim odnosima sa visokim crkvenim dostojanstvenicima. Nesretna je zemlja u kojoj ljudi iz crkve i džamije vode politiku.

Ali, mislim da nije ni red da se ovako drastično prema njima postupa kako se postupa u sarajevskoj štampi. Oni imaju pravo da kažu. Da postoji dobra namjera, onda bi se više razgovaralo o uzrocima: da vidimo šta je to, što su to Hrvati nezadovoljni... Dakle, ja sam za čisto političko rješavanje.

:: Mislite li da se u sarajevskim neovisnim medijima drugačije tretira kardinal Puljić od reisa Cerića, recimo?

Ne mislim, niti je to važno. Ali, sigurno se drugačije tretiraju političari. I pravo da vam kažem, ja ponekad imam osjećaj: da bi ovdje u Sarajevu Karadžić bio puno popularniji od onih što su branili Bosnu.

izvor: bhdani.ba-281

Pretraga: 7344 - Kako je ubijen Hakija Turajlić
Trajni link: http://sanela.info/blog/stolac_bola/?p=7344