Težak život partizana u Republici Srpskoj

Težak život partizana u Republici Srpskoj

Skup u Banjaluci: Veličanje četništva uvreda za sve antifašiste

Konferencija antifašista u Banjaluci
Konferencija antifašista u Banjaluci

Objavljeno: 20. apr 2016 | Milorad Milojević

U Banjaluci je 20. aprila održana Druga konferencija boraca Narodno-oslobodilačke borbe gradova i opština bivše Jugoslavije. Okupili su se borci Narodno-oslobodilačke borbe NOB - iz gotovo cijele bivše Jugoslavije, a osnovna poruka koju su uputili je da ne žele da se zaborave tekovine antifašizma - te da istina o pravim antifašističkim pokretima mora izaći na vidjelo namjesto današnje relativizacije ustaškog i četničkog pokreta.

Malom vijećnicom u Banskom dvoru u Banjaluci orila se u srijedu čuvena "Internacionala" - a govori mnogih uvodničara, pred oko stotinu učesnika, počinjali su sa "Drugovi i drugarice".

Nekolicina njih je nosila i zaslužene epolete i ordenje za hrabrost iskazanu u toku Narodno-oslobodilačkog rata, no većina su bili oni mlađe generacije, koji žele da se tekovine antifašizma očuvaju za buduće generacije na području cijele bivše SFRJ.

Udruženja poručuju da se ne smije zaboraviti borba više od 300 hiljada boraca NOB.

Mi odavde želimo uputiti poruke mira i bratstva, mi smo samo ljudi koji želimo mir svojim obiteljima. Želimo očuvati one tradicije za koje smo se mi borili, njegovanje onih ljudskih vrijednosti jer danas se fašizam pojavljuje u raznim oblicima, u cijelom svijetu - poručio je borac NOB i potpredsjednik SUBNOR Grada Beograda Zdenko Duplančić.

Domaćin je bio Rade Džajić, predsjednik SUBNOR Banjaluka koji je rekao da se organizovanjem konferencije, između ostaloga, žele potaknuti i mladi da nastave tradiciju njegovanja tekovina NOB.

U Republici Srpskoj ima oko 15 000 članova SUBNORa, među kojima je oko 10 000 potomaka boraca - što znači da imamo veliku snagu u omladini, za koju se nadamo da će preuzeti ono na čemu stanemo - rekao je Džajić

Na Konferenciji je prisustvovalo 18 delegacija sa prostora bivše Jugoslavije. Želja im je, kažu, da se svojim okupljanjem izbore i protiv relativizacije istorije i porasta nacionalizama, te fašističkih pojava koje se mogu vidjeti u svim bivšim jugoslovenskim republikama.

Predsjednik Udruge antifašističkih boraca i antifašista iz Duge Rese u Hrvatskoj, Ratomir Bošnjak ističe da je to problem kome će se morati stati u kraj.

Mislim da to stvaraju samo pojedinci. Ja smatram da će to u Hrvatskoj morati stati, jer pritisci su i iz Evrope i sa svih strana da se to jedanputa riješi. Ja se nadam da će ova Vlada smoći snage da i tome dođe kraj - navodi Bošnjak.

Rade Džajić ističe da je i veličanje četništva uvreda za sve antifašiste.

Nama smeta razvoj Ravnogorskog četničkog pokreta. I nama smeta kada na obilježavanju u Drakuliću kod Banjaluke, kada je u toku II Svjetskog rata za jedan dan ubijeno 2.315 žitelja srpske nacionalnosti, bez ispaljenog metka, postrojava se četa ravnogorskih četnika i oni vode politiku. Mi smo to jedva spriječili ove godine da oni ne budu u prvom redu. Ali je to širenje uzelo maha, mogu reći evo u Knežici, kod Kozarske Dubice, osniva se Ravnogorski četnički pokret, tamo gdje nikad nije bilo četnika - priča Džajić.

Istoričarima bi trebalo dati šansu da objektivno izanaliziraju istoriju Drugog svjetskog rata te pri tome iskoristiti i još žive svjedoke tog vremena, jedna je od poruka sa Konferencije.

Zna se u Hrvatskoj ko su i šta su bile ustaše. Ja pripadam hrvatskom narodu i zna se da su ustaše provodile genocid. U Srbiji imamo zakon koji je Narodna skupština donijela 2004. godine gdje se izjednačavaju partizanski i četnički pokret. Ona je mogla većinom izglasati i da se Sunce okreće oko Zemlje, ali to nije predmet rada Skupštine, to je pitanje istorije, istoričara itd - zaključuje Zdenko Duplančić.

Na Konferenciji se nalazila i nekolicina mladih ljudi. Među njima je i članica SUBNORa Beograda i članica Saveza komunističke omladine Jugoslavije Nađa Pavlica. Ta mlada djevojka ističe kako se svestrano zalaže za borbu protiv savremenih oblika fašizma.

Zalažemo se za antifašizam u svakom pogledu i sarađujemo sa svim antifašističkim organizacijama. Smatram da je jako bitno da se mladi ljudi uključuju, jer smatramo da je fašizam vrhunac imperijalizma a imperijalizam divlja više nego ikad. Mladi su apatični dosta, ali mi se trudimo, organizujemo svakakve aktivnosti ne bi li ih pokrenuli i približili im današnju situaciju - istakla je Pavlica.

Jedna od inicijativa Konferencije je da se formira i jedinstvena organizacija koja bi predstavljala borce NOB-a. Ideja je dobro prihvaćena. No u pozadini Konferencije ostaje i mrlja jer na njoj nisu učestvovali predstavnici udruženja iz cijele BiH, već samo iz RS.

Nisu bili predstavnici SUBNORa BiH, već samo predstavnici SUBNORa RS.

U BiH od posljednjeg rata borci Narodno-oslobodilačke borbe nisu bili u stanju da se dogovore o formiranju jedinstvene organizacije koja bi ih zastupala, već su podijeljeni po entitetskim linijama. Ne mogu se dogovoriti čak ni oko jedinstvenog obilježavanja bitnih datuma iz NOB.

Konferencija je predstavljala i čast za Banjaluku koja 22. aprila obilježava i 71. godišnjicu obilježavanja oslobođenja od okupatora u Drugom svjetskom ratu.

Banjaluka je dala više od 3 000 boraca, od kojih je preko hiljadu poginulo, te 21 narodnog heroja.

izvor: slobodnaevropa.org-27686732

Pretraga: 7413 - Težak život partizana u Republici Srpskoj
Trajni link: http://sanela.info/blog/stolac_bola/?p=7413