HVO Akcija u Čeljevu u julu 1993

HVO Akcija u Čeljevu u julu 1993

Kratki rafal u čapljinskoj noći

Predmet: Čutura, Zovko, Krndelj i Raič

SIPA

Objavljeno: 11. maj 2016 | Balkan Investigative Reporting Network

"Prošla je ponoć, stajali smo 50-80 metara jedni od drugih. Na nekih 300-400 metara, nakon glasa s megafona, čuo se kratak rafal s druge strane...", priča svjedok.

Na suđenju za zločine počinjene u općini Čapljina, svjedoci Tužiteljstva BiH pričali su o policijskoj akciji u selu Čeljevo u srpnju 1993. godine.

Svjedok Niko Bunoza bio je jedan od policajaca koji su iz Policijske postaje u Čapljini krenuli u akciju, kako je rekao, hvatanja diverzanata i osiguravanja terena. Prije i nakon akcije nije vidio Nikolu Zovko, načelnika Policijske postaje (PS) Čapljina.

"Meni je zapovjednik bio Petar Krndelj. On i ja smo u to vrijeme bili na liniji u Mostaru, u Šantićevoj ulici. Došli smo kući na odmor, ali su nas podigli oko dva sata ujutro da idemo u Čeljevo. Krndelj nam je kazao da idemo privesti diverzante", izjavio je svjedok.

Bunoza je ispričao da ih je Krndelj rasporedio po nasipu kod sela, a da je uz njega, kada su u pitanju zapovjednici, bio još i Željko Arar. Na položaju prekoputa njih, rekao je svjedok, nalazila se njemu nepoznata vojna postrojba.

"Prije pucnjave, Krndelj ili Arar su u megafon govorili nekome da se preda. Nakon toga se čula pucnjava, koja je trajala kratko. Ja nisam ispalio ni metka. Sve je trajalo manje od sat vremena. Nakon toga smo opet čuli da nam netko megafonom govori da je akcija završena", kazao je Bunoza.

Svjedok je ispričao da je nakon akcije otišao kući, presvukao se i s Krndeljom vratio u Mostar. Tu mu je, mjesec-dva kasnije, Krndelj rekao da su u akciji u Čeljevu stradala braća Veledari.

"Čuo sam i da je netko bio zarobljen, ne znam tko, a i nije me zanimalo", kazao je svjedok.

Nikola Zovko
Nikola Zovko

Nikola Zovko, kao zapovjednik Policijske postaje u Čapljini, Petar Krndelj, kao pomoćnik zapovjednika, Krešo Rajič, kao zapovjednik voda Vojne policije, i Ivica Čutura, kao operativni radnik u Policijskoj postaji Čapljina, optuženi su za zločine počinjene u srpnju 1993. nad bošnjačkim civilima u Čapljini.

U optužnici se navodi kako su pripadnici Policijske postaje Čapljina, kojima je rukovodio optuženi Krndelj, te vojni policajci Hrvatskog vijeća obrane (HVO) 19. srpnja 1993. sudjelovali u akciji u selu Čeljevo (općina Čapljina), tijekom koje su ubijena tri civila Bošnjaka.

Svjedok Bruno Rebac bio je također jedan od policajaca koji su sudjelovali u akciji u Čeljevu. On je bio u pripravnosti kada je u PP-u oglašena uzbuna. Rekao je kako ih je pred postajom postrojio Petar Krndelj, kazao im da su na Adi diverzanti, te ih predvodio do Čeljeva.

"Prošla je ponoć, stajali smo 50-80 metara jedni od drugih. Na nekih 300-400 metara, nakon glasa s megafona, čuo se kratak rafal s druge strane. Nisam znao tko puca i zašto. Krndelj nam je zapovjedio da se povučemo u postaju nakon toga", izjavio je svjedok.

U akciji je, rekao je svjedok, sudjelovala i Vojna policija, ali s njima nisu imali kontakt, niti zna tko je njima zapovjedao te noći. Rebac je kazao da je u PP-u "glavni čovjek" bio Nikola Zovko, ali da ga prije i nakon akcije nije vidio.

Također, svjedok se nije mogao sjetiti je li Velimir Popović doveden da mijenja Petra Krndelja u vrijeme dok je ovaj bio u Mostaru, ali zna da je on bio kod njih u postaji.

Nastavak suđenja zakazan je za 18. svibnja.

izvor: bljesak.info-157194

 

Predmet: Čutura, Zovko, Krndelj i Raič

Čapljina: Uhićeni Ivica Čutura, Nikola Zovko, Petar Krndelj i Krešo Raič

Objavljeno: 11. jun 2016

Pripadnici Agencije za istrage i zaštitu (SIPA) jutros su na području Hercegovine uhitili četiri osobe zbog ratnog zločina počinjenog u logoru "Dretelj" na području Čapljine.

Kako je priopćeno je iz Tužiteljstva uhićeni su Nikola Zovko, rođen 19. listopada 1958. godine u Čapljini, Petar Krndelj, rođen 8. lipnja 1960. godine u Metkoviću, Krešo Raič, rođen 5. listopada 1956. godine u Stocu i Ivica Čutura, rođen 31. siječnja 1960. godine u Počitelju.

Osumnjičeni Ivica Čutura tereti se da je tijekom srpnja 1993. godine na području općine Čapljina, zajedno s njemu poznatim osobama, protupravno uhitio civile bošnjačke nacionalnosti, koje su odvezli u logor "Gabela".

Ostali osumnjičeni se terete da su za vrijeme rata u BiH, Nikola Zovko u svojstvu načelnika PS Čapljina, Petar Krndelj kao zapovijednik PS Čapljina i Krešo Raič u svojstvu zapovijednika voda VP postupali suprotno odredbi Ženevske konvencije o zaštiti civilnih osoba za vrijeme rata, tako što su zajedno s drugim pripadnicima Civilne policije PS Čapljina i Vojne policije u akciji na Čeljevskoj adi, kojom je rukovodio i bio prisutan Petar Krndelj, zarobili tri nenaoružane civilne osobe bošnjačke nacionalnosti, a potom ih na mjestu zarobljavanja ubili.

U istoj akciji su teško ranili i zarobili još jednog pripadnika bošnjačke nacionalnosti koji je odveden u PS Čapljina, gdje je od nepoznatih pripadnika civilne policije sve vrijeme bio izložen fizičkom maltretiranju. Zbog ranjavanja i zadobijenih ozlijeda ova osoba je duže vrijeme bila izložena teškim fizičkim patnjama.

Nakon uhićenja, osumnjičeni će biti ispitani, te će nakon toga biti odlučeno o pokretanju prijedloga za određivanje mjere pritvora ili mjera zabrane u skladu sa zakonom, priopćeno je iz Tužiteljstva BiH./HMS/

izvor: hms.ba

 

Svjedočenja za zločine u Čapljini: Ubojstva u Čeljevu

Objavljeno: 13. apr/tra 2016

Svjedok Kovačević je rekao da je desetak dana kasnije čuo da je bilo ubojstava na Čeljevskoj adi. Na pitanje Vijeća otkud Krndelj na nasipu, ako je bio preraspoređen u Mostar, Kovačević je kazao da ne zna.

Na suđenju za zločine počinjene u općini Čapljina, svjedoci Tužiteljstva BiH pričali su o detaljima policijske akcije u selu Čeljevo u srpnju 1993. godine.

Svjedok Ivica Rajič bio je dežurni policajac u Policijskoj stanici Čapljina kada je stigla obavijest da su pripadnici Vojne policije Hrvatskog vijeća obrane (VP HVO) uhitili 'nekog Veledara u Čeljevu'. Čuo je da su 'neki Konjičani, vojni policajci, uhitili Gabu Veledara'.

"Oko šest sati ujutro došli su policajci i doveli nekog Veledara kojeg su zvali Major. Bio je u majici i šorcu. Meni su kazali da je bio ranjen, ali na njemu nisam ništa primijetio. Uzeo sam mu podatke, unio u knjigu i kazao da ga, ako je ranjen, vode u Dom zdravlja. Krndelj je došao kasnije, prošao pored njega i otišao na kat", ispričao je Rajič.

On je dodao kako je sam čuo da su uhićena još tri Bošnjaka, ali da oni nisu dovedeni u stanicu. "Major je bio u holu nekih pola sata, preuzela ga je Vojna policija i odveden je u Dom zdravlja. Nakon toga ga nisam vidio. Načelnik Zovko u to vrijeme nije bio u stanici", rekao je Rajič.

Nikola Zovko, kao zapovjednik Policijske stanice (PS) u Čapljini, Petar Krndelj, kao pomoćnik zapovjednika, Krešo Rajič, kao zapovjednik voda Vojne policije i Ivica Čutura, kao operativni radnik u PS-u Čapljina, optuženi su zločine počinjene nad bošnjačkim civilima u srpnju 1993. u Čapljini.

U optužnici se navodi da su pripadnici PS-a Čapljina, kojima je rukovodio optuženi Krndelj, te vojni policajci HVO-a 19. srpnja 1993. sudjelovali u akciji u selu Čeljevo (općina Čapljina), tijekom koje su ubijena tri civila Bošnjaka.

Obrana Ivana Krndelja dokazivala je kako je u periodu kada je izvedena akcija, Krndelj bio jedan od 100 policajaca koji su, odlukom ministra unutarnjih poslova HZHB Branka Kvesića, poslani na ispomoć u mostarsku Šantićevu ulicu.

Kazali su kako je u to vrijeme bilo mnogo napada diverzanata Armije BiH na objekte i civile u pozadini, te da je Velimir Popović iz brigade 'Knez Domagoj' doveden da zamijeni Krndelja kako bi se osujetili pokušaji diverzanata. Svjedok Rajič je potvrdio njihove navode.

Svjedok Bruno Kovačević bio je jedan od policajaca koji su sudjelovali u akciji u Čeljevu. On je rekao kako je oko dva sata ujutro pozvan u policijsku stanicu. Tu je, kako je naveo, zatekao nekoliko policajaca, između ostalih, i Petra Krndelja, te Željka Arara. Krndelj ih je rasporedio, rekao im da su se u Čeljevu pojavili teroristi, te da idu tamo osigurati lokaciju.

"Bio sam sa kolegom Nikom Bunozom na nasipu prema klaonici. Krndelj je imao megafon i dva-tri puta je pozivao na predaju. Nastao je tajac. Nakon nekoliko minuta čuo se rafal. Onda nam je Krndelj megafonom desetak minuta kasnije kazao da je akcija gotova i da se vraćamo u stanicu", rekao je Kovačević, dodavši da je u akciji sudjelovala i vojna policija.

Svjedok Kovačević je rekao da je desetak dana kasnije čuo da je bilo ubojstava na Čeljevskoj adi. Na pitanje Vijeća otkud Krndelj na nasipu, ako je bio preraspoređen u Mostar, Kovačević je kazao da ne zna.

Svjedok Ivan Ivanković bio je kućni prijatelj obitelji Veledar čiji su članovi Nerman i Edin stradalai na Adi. Vijest o njima čuo je tijekom boravka na liniji. Kada se vratio kući, njegovoj ženi je susjeda donijela Nermanovu vozačku dozvolu koju su, kako je kazao, djeca našla igrajući se na Adi. Kako je saznao, pokopani su na Partizanskom groblju, mjestu na kojem su pokapana sva tijela koja je donosila Neretva.

"Žao mi ih je, i tada i danas mi je žao što ih nisam spasio. Oni su se krili u šumama iznad sela. Ja sam njihovog oca Ibru molio da se predaju meni, ja bih ih sakrio kod sebe kući ili bih isfingirao da ih vodim u logor kako bi ih prebacio u Hrvatsku. Otac to nije dao i kasnije su nastradali", rekao je Ivanković. Suđenje se nastavlja 20. travnja, objavio je BIRN.

izvor: bljesak.info-154369

Pretraga: 7955 - HVO Akcija u Čeljevu u julu 1993
Trajni link: http://sanela.info/blog/stolac_bola/?p=7955