EU mora konkretizovati svoj pristup prema BiH

EU mora konkretizovati svoj pristup prema BiH

Srećko Latal
Srećko Latal

Objavljeno: 09. jun 2016 | Nevena Šarenac

Za finalni dogovor MMF-a i BiH, pokazalo se, odlučujuće je to što nam je ova finansijska institucija na sto stavila nešto konkretno, a to je 550 miliona evra, te što je vrlo čvrsto i jasno pregovarao u proteklih godinu dana o uslovima tog aranžmana. S druge strane, EU ima ozbiljnih nedostataka u svom novom pristupu prema BiH, bez obzira na dobru volju i interes Unije da naša zemlja polako krene ka procesu pristupanja.

Međutim, EU još nema nikakvih jasnih poluga moći, konkretnih stvari koje bi mogla staviti na sto i ponuditi bh. liderima. Sve dok EU ne bude konkretizovala svoj pristup kako prema BiH, tako i prema ostatku Balkana, ova regija neće biti u potpunosti angažovan u tom procesu pristupanja EU, istakao je u razgovoru za Vijesti.ba politički analitičar i direktor Organizacije SOS Srećko Latal.

:: Organizacija SOS predstavilo je izvještaj koji govori o političkim prilikama u BiH. Zašto je BiH na prekretnici u 2016. godini, kako se u analizi kaže?

BiH ove godine je na prekretnici zato što se, s jedne strane, EU posebno potrudila da EU približi BiH, tj. da put pristupanja EU, koliko god u ovom trenutku je to za njih moguće i prihvatljivo, pripremi i otvori za BiH. S druge strane, drugi dio moguće prekretnice je rezultat dugogodišnje političke, ekonomske i socijalne krize, gde nakon zadnjih deset godina gotovo konstantnih političkih blokada, BiH se nalazi u situaciji da bez novog aranžmana sa MMF-om vrlo vjerovatno neće moći da isplati sve plate, penzije, socijalna primanja do kraja godine na svim nivoima. Pitanje je da li će, i u slučaju da bude odobren u julu, jedna nova tranša MMF-a, koja će biti isplaćena ove godine, biti dovoljna.

Mi smo se suviše dugo bavili samim sobom, suviše se dugo politika bavila sama sobom. Proces tenzija - političkih, socijalnih, etničkih, doveo je do ozbiljnog urušavanja i političke scene BiH i sistema vlasti u našoj zemlji. Jedan od naših zaključaka jeste da je suštinski bh. politička scena kolabirala, urušila se, te da više nije u stanju da funkcioniše na pravi način, odnosno da se bavi stvarnim pitanjima kojima svaka vlast treba da se bavi, a to je dobrobit građana, reforme i slično.

:: Kažete da se EU otvorila prema BiH. Je li to slučaj i u suprotnom smjeru? Koliko je BiH u ovom momentu otvorena prema EU? Evropa insistira na reformskoj agendi, no kakvi su njeni rezultati u BiH?

Kada je u pitanju priča o pristupanju EU, koja je već godinama deklarativno glavni cilj i političara i ostatka lokalne zajednice u BiH, jasno se pokazuje da je pretrpila ozbiljne promjene, te da barem dio političkog korpusa u našoj zemlji očigledno više ne vjeruje u mogućnost procesa pristupanja ili nije zainteresovan za to.

Primjer koji mi koristimo i citiramo u našem izvještaju jeste upravo nedavno dogovoren aranžman sa MMF-om. MMF je tražio vrlo teške, bolne i nepopularne reforme, koje su redom ispunjene. U proteklih godinu dana oba entiteta su donijeli nove zakone o radu, prihvaćen je novi sistem mnogo bolje i detaljnije kontrole rada banaka i zatvorena je Banka Srpske, što je Vlada RS dugo vremena pokušavala da izbjegne smatrajući da će zbog toga izgubiti dio popularnosti u narodu.

Međutim, za finalni dogovor MMF-a i BiH, pokazalo se, odlučujuće je to što nam je ova finansijska institucija na sto stavila nešto konkretno, a to je 550 miliona evra, te što je vrlo čvrsto i jasno pregovarao u proteklih godinu dana o uslovima tog aranžmana.

S druge strane, EU ima ozbiljnih nedostataka u svom novom pristupu prema BiH, bez obzira na dobru volju i interes Unije da naša zemlja polako krene ka procesu pristupanja. Međutim, EU još nema nikakvih jasnih poluga moći, konkretnih stvari koje bi mogla staviti na sto i ponuditi bh. liderima. Proces dogovaranja i pregovaranja još se bazira na verbalnom pritisku, od koga su naši političari odavno oguglali.

Naš zaključak je da sve dok EU ne bude konkretizovala svoj pristup kako prema BiH, tako i prema ostatku Balkana, ova regija neće biti u potpunosti angažovan u tom procesu pristupanja EU. Kontekst EU se u proteklih nekoliko godina bitno promijenio i to nagore. EU više nije ekskluzivni klub koji isključivo donosi dobrobit. Vidljiva je ekonomska i politička kriza u EU, kriza sa izbjeglicama, jačanje konzervativizma širom Evrope... U takvom kontekstu, naš zaključak je da bh. lideri čekaju da im EU ponudi nešto konkretno i da se konkretno postavi prema njima, nakon čega će oni odlučivati da li će konačno krenuti naprijed ili ne.

Dodao bih da je drugi elemenat toga lokalna zajednica. Naš izvještaj jasno govori da dio odgovornosti za ovakvu situaciju snose i ostali segmenti društva - civilno društvo, intelektualci, mediji, te na koncu i samo građani, zato što je u proteklih nekoliko godina zbog politizacije BiH došlo i do polarizacije. Razni segmenti lokalne zajednice pokušavaju da se prilagode ovom sistemu umjesto da ga promijene.

:: Da razjasnimo - vlast BiH očekuje sredstva od MMF-a i zbog toga je ispunila tražene uslove. Šta EU treba da ponudi kako bi naše političare pokrenula sa mrtve tačke, a da bi u konačnici građani ove zemlje osjetili napredak?

Ono što je postao relativno novi problem jeste ta relativno pozitivna netačna slika koju pokušavaju da progurajuneki evropski i neki domaći lideri. Ta taktika poboljšavanja imidža BiH, čiji je cilj bio da pomogne našoj zemlji, te da ohrabri građane i ostale segmente društva kako bi se konačno krenulo naprijed, imala je kontraefekat. Ona sve više zbunjuje i frustrira ljude, ali i slabi sam autoritet EU. Pojedini evropski zvaničnici javno kažu da BiH nikada nije imala tako uspješnu godinu kao 2015. a građani su na rubu totalnog haosa i bore se za preživljavanje, a ta poruka koja stiže iz EU samo udaljava BiH od EU i EU od BiH.

Jedna stvar koju EU može i treba da uradi jeste da konačno zauzme ozbiljniju političku poziciju u BiH, te da shvati dešavanja i pozadinu dešavanja u našoj zemlji, kao i da na sto stavi konkretne stvari koje bi mogle zainteresovati ne samo političke elite, nego i sve druge segmente društva. Tu možemo govoriti, prije svega, o finansijskim sredstvima, budžetskoj podršci, podršci velikim infrastrukturnim projektima.

Činjenica je da se BiH nakon toliko godina stalne političke krize nalazi u katastrofalnoj ekonomskoj i socijalnoj situaciji, te da nam u ovom trenutku zaista treba pomoć. Pitanje je kako ćemo mi tu pomoć iskoristiti, misleći i na sredstva MMF-a, ali i na sredstva koja EU, prema našim informacijama, namjerava da od sljedeće godine stavi na raspolaganje BiH.

Ono što je dio reformske agende jeste da mi polako moramo smanjiti administrativni sistem i javnu potrošnju. Međutim, to je vrlo osjetljivo pitanje, jer je javna potrošnja postala glavni dio ekonomskog života u zemlji. Ako naglo dođe do njenog smanjenja, to može imati vrlo nezgodne i opasne socijalne posljedice. Ono što je BiH potrebno kako bismo u narednom periodu krenuli u pravcu ozbiljnih, a ne površinskih i kozmetičkih reformi, jeste dobra i kvaliteta podrška kako od EU, tako i od drugih međunarodnih organizacija. U tome mi vidimo ključnu ulogu prije svega EU. Novi pristup EU, koji više i nije tako nov, i dalje ostaje najbolja ponuda na stolu, ali i kod tog pristupa neophodno je napraviti određene promjene.

:: Ima li EU, kada govorite o promjenama, uprkos problemima s kojima se suočava, vremena da se istinski posveti BiH?

Ono što je jasno rečeno, a to je ambasador Holandije jasno poručio, jeste da BiH nije ni blizu prioritet EU ili međunarodne zajednice. Suočavaju se s problemima za koje misle da su puno veći i ozbiljniji. U nekim segmentima, kod nekih evropskih zemalja postoji i razumjevanje i spremnost da se pomogne ne samo BiH nego i ostatku Balkana na putu ka EU. Mene još zbunjuju medijski naslovi da se sprema Dejton 2, da će međunarodna zajednica iznaći neko rješenje... Prema svim informacijama koje imam, to nije ni blizu tačnog.

EU je BiH spremna pomoći kroz tehnički proces pristupanja Uniji. Taj naš put mogu učiniti malo lakšim ili težim. Jasna je poruka da je na građanima BiH da odluče kakav će život imati i hoće li krenuti ka EU ili ne. EU će koliko bude mogla i htjela pomoći u tom procesu. U naredne dvije sedmice sprema se referendum o izlasku Velike Britanije. Rezultati će biti tjesni i velika je vjerovatnoća da će izaći iz EU. Ako i kada do toga dođe, interes i za BiH i za Balkan, pa čak i za veća globalna pitanja će biti smanjen. EU će se morati ozbiljno suočiti s unutrašnjom krizom i tražiti svoj put reformi.

izvor: vijesti.ba-312988

Pretraga: 8441 - EU mora konkretizovati svoj pristup prema BiH
Trajni link: http://sanela.info/blog/stolac_bola/?p=8441