Šta se krije iza termoelektrana u BiH

Šta se krije iza termoelektrana u BiH

Ugalj ubija po visokoj tarifi

Vladimir Putin
Vladimir Putin

• Kao najvažniji izazivač bolesti i uzrok smrti izdvajaju se sitne čestice koje potiču iz elektrana. Opasne materije, toliko male da ih ni dlake u nosu ne mogu zaustaviti, dospijevaju u krvotok i štete srcu i plućima

Objavljeno: 08. jul 2016 | Gero Rueter

Elektrane na ugalj su štetne za klimu, ali i za ljude. No razmjere su zastrašujuće, ako je vjerovati novoj studiji koju potpisuju Svjetska fondacije za prirodu, Evropska mreža za klimatsku akciju i Alijansa za zdravlje i životnu sredinu - inače sve organizacije koje se bore protiv upotrebe uglja. Prema toj studiji, godišnje samo u Evropskoj uniji oko 23.000 ljudi prerano umre od posljedica zagađenja vazduha zbog spaljivanja uglja. To je tek 3.000 žrtava manje nego što strada u saobraćajnim nesrećama.

Kao najvažniji izazivač bolesti i uzrok smrti izdvajaju se sitne čestice koje potiču iz elektrana. Opasne materije, toliko male da ih ni dlake u nosu ne mogu zaustaviti, dospijevaju u krvotok i štete srcu i plućima. Prema studiji, samo na to otpada 19.000 smrtnih slučajeva godišnje. Osim toga, štetni su i dioksid azot (3.800 smrtnih slučajeva) i ozon (200).

Studija ne daje precizne podatke o posljedicama 12 tona žive koju godišnje oslobode elektrane i toplane na ugalj.

Istraživači su uzeli u obzir podatke Svjetske zdravstvene organizacije, kao i zvanične navode iz 257 od 280 elektrana na ugalj u EU. Pomogao im je i računarski program koji simulira vremenske uslove i omogućava da se posmatra prekogranični efekat sagorijevanja uglja. Studija zvučnog imena "Europe's dark cloud" utvrđuje da posljedice više osjeća stanovništvo u blizini elektrane, ali i da čestice prašine i štetni gasovi stižu do 1.000 kilometara od pojedine elektrane.

Slijedeći ovu logiku, za najviše smrtnih slučajeva odgovorne su elektrane u Poljskoj (5.830), Njemačkoj (4.350), Velikoj Britaniji (2.860), Rumuniji (2.170) i Bugarskoj (1.570).

Ogromni troškovi

Autori računaju da je 2013. godine zbog posljedica izazvanih korišćenjem uglja bilo 11.800 novih slučajeva bronhitisa, napisana je 21.000 uputa na bolničko liječenje, a ljudi širom EU proveli su 6,5 miliona dana na bolovanju. To, zajedno sa preranim smrtima, samo 2013. izazvalo je i ekonomsku štetu od 33 milijarde evra.

Troškovi su možda i daleko veći - "Dugoročni troškovi zdravstvenih sistema, recimo zbog bolesti krvotoka, nisu sadržani u studiji jer o tome nema pouzdanih podataka" - kaže Julija Hušer, jedna od koautorki studije - "Zato su naše pretpostavke i brojke zapravo uzdržane" - navodi ona za DW.

Autori se nadaju da će njihov izvještaj biti novi impuls u borbi za čist vazduh u Evropi. Predlažu da se pri donošenju političkih odluka napravi analiza troškova i dobiti - a u troškove spadaju i ljudski životi, ali i novac koji privreda izgubi zbog bolovanja, a zdravstveni sistem utroši na liječenje. Ukoliko bi se to uračunalo, piše u studiji, vidjelo bi se da je struja od uglja zapravo dvostruko ili trostruko skuplja od svoje nominalne cijene na tržištu.

Tiče se svih

Proteklih godina je već više studija ukazivalo na negativne posljedice zagađenja vazduha na zdravlje i budžete.

Za nezdrav vazduh najodgovorniji su saobraćaj, zatim poljoprivreda, energija od uglja, i otvorene vatre. Stručnjaci Međunarodnog monetarnog fonda su procijenili da troškovi liječenja bolesti izazvanih spaljivanjem uglja u svijetu iznose oko 1,7 biliona evra godišnje.

"Ni za jedan drugi izvor energije ne plaćamo tako visoku cijenu eksternih zdravstvenih troškova kao što je to slučaj sa ugljem" - kaže Pol Vilkinson, profesor Londonske škole za higijenu i tropsku medicinu. Mihal Križanovski, bivši stručnjak Svjetske zdravstvene organizacije za kvalitet vazduha, pohvalio je novu studiju rekavši da ona produbljuje saznanja i prije svega pokazuje da se problematika uglja tiče - svih.

izvor: dw.com-19386426

 

Šta se krije iza najvećeg investicionog projekta u BiH u posljednjih 20 godina

Objavljeno: 29. jul 2014

Elektroprivreda BiH dobila je "zeleno svjetlo" da počne sa izgradnjom, kako mnogi misle, najvećeg investicionog projekta u posljednjih 20 godina. Riječ je o izgradnji bloka 7 Termoelektrane Tuzla i bloka 1 Termoelektrane Banovići. No, kako ništa u Bosni i Hercegovini ne može proći bez međusobnih optužbi pozicije i opozicije, tako ni ova oblast nije toga bila pošteđena. Pomalo čudno, postojeća vlast na čelu sa SDP-om (2014. godine) ovu tačku dnevnog reda, u formi informacije, Federalnom parlamentu je dostavila dva mjeseca uoči izbora.

Direktor Elektroprivrede BiH Elvedin Grabovica, također SDP-ov kadar, sudeći po izjavama koje daje, ovo smatra svojim najvećim uspjehom:

Nakon što izdefinišemo sve elemente ugovora, ponovo ćemo informisati Vladu, Skupštinu i Parlament, nakon čega dobijamo finalnu saglasnost, ja se nadam, i potpisivanje ugovora i početak gradnje najveće poslijeratne investicije u BiH.

No, kada je riječ o cjelokupnom projektu, otvorila su se dva pitanja. Prvo, u kojem opozicija tvrdi da se radi o prećutnom dogovoru SDP i SDA, strankama koje, prema njihovom mišljenju, pokušavaju dobiti dobru startnu poziciju pred početak predizborne utrke.

Ovo je čisti politički dil između SAD i SDP. Jedan projekat je dostigao jednu fazu do izvedbe, a drugi projekt ja tek počeo da se planira. Znači, oni su u različitim fazama, ali očigledno je potreba za kampanjama jednoj i drugoj stranci - kaže Marinko Čavara iz HDZ.

Drugo pitanje tiče se izbora izvođača radova. Federalna vlada je izabrala kineski konzorcij Gezuba Group koji, kako kaže bivši direktor Elektroprivrede Amir Jerlagić, za to nema potrebnu licencu:

To ukazuje da neko želi da zaradi dodatni novac svojim posredovanjem. Ja imam informacije da samo dvije evropske kompanije imaju licencu za izgradnju bloka 7 instalisane snage od 450 megavata.

Prema postojećem planu, kineski konzorcij bi finansirao gradnju sa 85 posto, a ostatak bi platila Elektroprivreda BiH, koja bi bila stopostotni vlasnik bloka 7 tuzlanske termoelektrane i imala, kako se navodi u informaciji Vlade, sva prava na njegovu eksploataciju. No, jedna tačka tog ugovora ukazuje na to da se radi o tzv. projektnom partnerstvu, odnosno predviđa se sklapanje posebnog ugovora o prodaji električne energije. Samim tim se postavlja i pitanje da li će kineski konzorcij imati pravo na prodaju struje i da li će određivati njenu cijenu.

Evo šta o tome kaže direktor Elektroprivrede Elvedin Grabovica:

Ko je god bio zainteresiran da se prijavi kao certificiran izvođač radova ili proizvođač opreme, ko je u stanju da nam obezbijedi zatvaranje finansijske konstrukcije, mi smo to omogućili. Javilo se 11 kompanija i na kraju je ostala jedina koja je imala validnu ponudu. U toj ponudi stoji da će vlasnik novoizgrađenog objekta biti Elektroprivreda u stopostotnom vlasništvu, te da će Elektroprivreda biti ta koja raspolaže stopostotnom energijom proizvedenom u tom bloku.

Skuplji od prethodnog projekta za 25 miliona evra

Ono što budi sumnju kod opozicije kada je riječ o izgradnji bloka 7 u Tuzli je i to što je odluka sadašnje SDP-ove vlade zasnovana na osnovu odluke njihovih prethodnika, kada je SDP bio protiv prijedloga za kojeg četiri godine poslije misli da je dobar.

I ne samo to. U odnosu na 2010., projekat iz 2014. je skuplji za 25 miliona eura:

Zadužujete BiH za milijardu i po u odnosu šta smo dobili prije četiri godine - da investitor investira 600 miliona, da mu vraćamo taj kredit 20 godina u struji, i da ne prodajemo nijedan posto svog kapitala državne svojine - kaže poslanik Stranke za BiH u Federalnom parlamentu Muhidin Alić.

U odnosu na nepoznanice u izgradnji tuzlanskog bloka, za gradnju bloka Termoelektrane u Banovićima za sada ne postoji nikakav projekat. Generalni direktor banovićkog Rudnika mrkog uglja Munever Čergić kaže da je 11 ponuđača zainteresovano za njegovu izgradnju, od čega osam iz Kine. Vrijednost investicije je 500 miliona eura:

Ovaj blok u Banovićima znači ne samo opstanak rudnika nego i proširenje kapaciteta i novo upošljavanje.

Ono što niko ne spori kada je riječ o izgradnji novog bloka tuzlanske termoelektrane i nove termoelektrane u Banovićima je potreba za novim investicijama u termoenergetski sistem Bosne i Hercegovine. Tim prije, jer je rok trajanja sadašnjih blokova u tuzlanskoj termoelektrani pri kraju. O tome Nedret Kikanović, predsjednik Privredne komore Tuzlanskog kantona, kaže:

Naše procjene su da bi naš sektor u izgradnji objekata mogao da bude između 20 i 30 posto učešća u izgradnji tih objekata, što kad uzmemo iznos od 2,5 milijarde znači da će privreda TK i privreda BiH moći dosta toga od ovih projekata dobiti.

Bilo kako bilo, izgradnja bloka 1 banovićke termoelektrane trebala bi biti završena 2020, a bloka 7 tuzlanske termoelektrane 2030. Inače, Federalna vlada o svim budućim aktivnostima vezanima za njihovu gradnju moraće informisati Parlament.

izvor: slobodnaevropa.org-25473870

Pretraga: 9141 - Šta se krije iza termoelektrana u BiH
Trajni link: http://sanela.info/blog/stolac_bola/?p=9141