Ljubiša Beara - Tvorac masakra u Srebrenici

Ljubiša Beara - Tvorac masakra u Srebrenici

Ljubiša Beara postao književni negativac

Ljubiša Beara
Ljubiša Beara

• Hrvatski novinar Ivica Đikić objavio je roman o životu ratnog zločinca Ljubiše Beare, koji je opisan kao "ko-kreator i glavni operativni organizator" masakra u Srebrenici

Objavljeno: 12. jul 2016 | Sven Milekić BIRN Zagreb

U svom nedavno objavljenom povijesnom romanu "Beara", hrvatski novinar i autor Ivica Đikić nudi detaljan profil pukovnika vojske bosanskih Srba Ljubiše Beare, koji je osuđen na doživotni zatvor za učešće u udruženom zločinačkom poduhvatu koji je u julu 1995. godine rezultirao genocidom nad Bošnjacima u Srebrenici.

Đikić je za BIRN izjavio da je odavno htio pisati o genocidu u Srebrenici - a kada je počeo istraživati kako su najgora masovna ubojstva u Europi nakon Drugog svjetskog rata zapravo organizirana - Beara se nametnuo kao glavni lik knjige.

Beara, koji je u vrijeme rata bio načalnik bezbjednosti Glavnog stožera Vojske Republike Srpske VRS, bio je "središnji negativac genocida u Srebrenici" - jer je planiranju i izvršenju ubojstava pristupio kao "ozbiljnom i odgovornom poslu":

Genocid je u velikoj mjeri počivao na organizacijskim sposobnostima Beare i na moći njegovog autoriteta, te stoga on nije bio puki izvršitelj, već ko-kreator i glavni operativni organizator genocida. On je bio taj koji je osmislio i preuzeo ključne aktivnosti u organizaciji i izvršenju genocida, a to znači da je on tražio one koji će izvršiti ubojstva, odredio lokacije na kojima će se ubojstva izvršiti, koordinirao mobilizaciju stotina autobusa i kamiona za prijevoz zatvorenika u logore i na mjesta egzekucija, te obezbijedio mašineriju i ljude da kopaju masovne grobnice.

Đikić, koji ima 39 godina, od 1997. radi kao novinar u tjedniku "Feral Tribune", a donedavno je bio glavni urednik u tjedniku "Novosti", u kojem sada ponovo radi kao novinar.

Ivica Đikić
Ivica Đikić

Njegov interes za Srebrenicu počeo je prije više od jedne decenije. U međuvremenu je pročitao više od 100.000 sudskih dokumenata o ovom slučaju.

U razgovoru s ljudima koji su imali osobne ili poslovne kontakte s Bearom, Đikićeva knjiga pokušava istražiti život pukovnika prije početka ratova 1991. godine.

Rođen 1939. godine, Beara je velik dio svog života živio u Splitu u Hrvatskoj, gdje je postao visokorangirani časnik Jugoslavenske narodne armije JNA.

Đikić pojašnjava da je Beara od tvrdokornog Jugoslavena i obožavatelja Josipa Broza Tita 1990-ih postao srpski nacionalista.

Đikić kaže da je u ranim 1990-im došlo do "oštrog preokreta" u Bearinom životu, kada napušta sve što je prethodno zastupao te zauzima "potpuno suprotnu ideologiju".

Ali ovaj preokret nije tako dramatičan i dubok kao što se čini na prvi pogled - jedno vjerovanje je preko noći zamijenjeno drugim - ali način razmišljanja je ostao uvijek isti; vjeran i poslušan, idolopoklonik i totalitaran.

Prema Đikiću, Beara je bio dosljedan u svojoj "želji da dokaže lojalnost i odsutnost dvojbi kada je riječ o naredbama i odlukama onih koje je vidio kao vlasti i idole - za dugo vremena to je bio Tito - kojeg je kasnije zamijenio Slobodan Milošević, i na kraju (vojni zapovjednik VRS) Ratko Mladić".

Naslovna stranica romana koji govori o Ljubiši Beari - foto: Ivica Đikić
Naslovna stranica romana koji govori o Ljubiši Beari - foto: Ivica Đikić

Đikić kaže da je ono što ga je najviše pogodilo u vezi sa Srebrenicom to da "ni među vojnicima, niti među civilima, nije bilo velikog otpora operaciji ubistva bošnjačkih zatvorenika".

U svojoj knjizi, kaže, pokušao je istražiti nešto što je "možda iznad razumljivog", ali bez osude ili pronalaženja izgovora.

Pokušao sam svesti genocid na najosnovnije činjenice i metode određenih ljudi, osobito pukovnika Beare, i pokušao sam ustvrditi motivaciju onih koji su sudjelovali u ubijanju, koji su organizirali ubijanje, prije svega, opet, pukovnika Beare.

Beara je od strane suda UN za ratne zločine u Haagu dobio dužu zatvorsku kaznu od bivšeg političkog čelnika bosanskih Srba Radovana Karadžića, ali Đikić kaže da ne vidi smisla u usporedbi presuda koje je izrekao ovaj sud, čiju ulogu, unatoč svim njegovim greškama, vidi kao "više pozitivnu nego negativnu stvar, pogotovo kada je riječ o genocidu u Srebrenici".

Đikić smatra da svijest javnosti o prirodi zločina počinjenog nad srebreničkim Bošnjacima u Srbiji polako raste, dok ovaj proces sporije teče u Republici Srpskoj RS.

Vlade Srbije i RS poriču da su ova ubojstva genocid. No, takva vrsta poricanja, sugeriše on, "ne šteti činjenicama, već ljudima koji ih poriču, i donosi novu bol žrtvama".

Đikić naglašava da sa svojim romanom nije imao ambiciju "promijeniti svijet ili ponovno educirati ljude".

"Knjiga - Beara - je rezultat moje unutarnje potrebe da kažem nešto što mislim da treba reći".

izvor: balkaninsight.com

Pretraga: 9279 - Ljubiša Beara - Tvorac masakra u Srebrenici
Trajni link: http://sanela.info/blog/stolac_bola/?p=9279