Hrvatski ustaša sa banjalučkom adresom

Ivo Miro Jović, visoki funkcioner bosanskog HDZ, sada je profesor prava u Banjaluci

Ivo Miro Jović
Ivo Miro Jović

• Gorljivi domoljub je prijetio da će se spaliti ispred spomenika poginulim hrvatskim braniteljima u Kiseljaku ako na praznik sv. Ilije, 20. jula 2013. godine, bude održan koncert srbijanske folk pjevačice Dragane Mirković

Objavljeno: 14. jul 2016

Ivo Miro Jović rođen je u Čapljini, 15. jula 1950. godine.

Imenovan je za hrvatskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine 9. maja 2005., nakon što je Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu smijenio Dragana Čovića zbog optužbi za korupciju.

Jović je na ovom mjestu ostao do 6. novembra 2006. godine. Na slijedećim izborima za Predsjedništvo BiH izgubio je od Željka Komšića. Mnogi se vjerovatno sjećaju prijenosa uživo sa Suzanom Stambol nakon izbora i urnebesne epizode kada je Jović polupijan jedva nabadao rečenice.

Tada je Jović izjavio: "Ako treba opet će Hrvati ratovati!"

Na zamolbu voditeljice Stambol da prokomentariše Jovićevu izjavu, Slavo Kukić je kazao: "Komentarišem samo izjave normalnih ljudi".

Mlađim generacijama je najpoznatiji po tome što je glasao protiv zakona o zabrani fašističkih organizacija. U tandemu s Dubravkom Lovrenovićem - Hrvatom iz Jajca, poznatim SDP-ovcem i članom Foruma Bosna.

Bakira Hasečić je početkom 2009. godine izjavila za "Avaz" da je prema njenim saznanjima Ivo Miro Jović bio gospodar ratnog Kiseljaka.

Niko od Bošnjaka sa šireg područja Kiseljaka nije mogao otići bez znanja Ive Mire Jovića. On je određivao imena onih koji će biti razmijenjeni. Govorio je koliko ko novca mora dati da bi bio razmijenjen. Na kraju je tako stekao ogromno bogatstvo. Tek nakon rata, nakon što su svjedoci progovorili, saznala se stvarna ratna uloga Ive Mire Jovića.

Čudno je da Bakira zna, a niko iz SDA ne zna i nikad nije postavio to pitanje - dopustili su da Jović obavlja najviše funkcije u politici?

Čudno je i to što jedan Hrvat iz Čapljine pokazuje svoje najružnije hrvatsko lice Bošnjacima - prije nego pobjegne u Banjaluku?

Nemanja Leo Pločkiniċ
Nemanja Leo Pločkiniċ

Kao još jedan od onih koji su htjeli ratovati i praviti liste za odstrijel. Kao Leo Pločkinić - bivši urednik bivšeg "croportal.ba", osnivač nevladinih udruga i narodni tribun koji je pozivao Hrvate na građanski neposluh.

To je dvostruka igra - Ivo Miro Jović je Bošnjacima ustaša a Srbima tajkun - baš kao banjalučki tajkun Miroslav Kutle.

Miroslav Kutle
Miroslav Kutle

Hrvatski tajkun Miroslav Kutle živi na svega pedeset metara od Palate Predsjednika RS Milorada Dodika. Kutle je u Hrvatskoj 2010. godine pravosnažno osuđen na dvije godine i osam mjeseci zatvora zbog privrednog kriminala u slučaju zagrebačkog "Gradskog podruma". U Banjaluci živi poslednje dvije godine, a druga destinacija mu je Kupres - niko ga ne traži i niko ga ne dira.

Ivo Miro Jović je gorljivi domoljub koji je prijetio da će se spaliti ispred spomenika poginulim hrvatskim braniteljima u Kiseljaku ako na praznik sv. Ilije, 20. jula 2013. godine, bude održan koncert srbijanske folk pjevačice Dragane Mirković.

Koncert Dragane Mirković je održan i bio je vrlo posjećen. Dragana Mirković je vrlo popularna u Kiseljaku. Puno popularnija od Ive Mire Jovića - kojem smeta pjevaljaka iz Požarevca - a ne smeta mu da drži predavanja u Banjaluci?

Ivo Miro Jović i Leo Šubić Zrinjski nisu jedini, ima još puno takvih na platnom spisku u Banjaluci - onih koji se predstavljaju kao Hrvati a rade svim silama na zavađanju ljudi u BiH.

Recimo Ivan Šušnjar... Tvrtko Milović... Nino Raspudić...

 

Predaje na tri fakulteta: Bivši član Predsjedništva BiH za godinu magistrirao i doktorirao

Ivo Miro Jović
Ivo Miro Jović

• Ivo Miro Jović, nekad jedan od najviše rangiranih zvaničnika HDZ BiH, danas je politički marginaliziran pa se odlučio vratiti nastavničkom poslu. Doktorirao je, predaje pravne nauke na tri privatna fakulteta i usput - što volonterski, što za pare - radi kao savEtnik preCednika

Objavljeno: 19. apr 2017 | P. Z.

Bivši hrvatski član Predsjedništva BiH živi u Kiseljaku. Rođen je 1950. u Trebižatu kod Čapljine, a na Filozofskom fakultetu u Sarajevu je 1974. diplomirao historiju. Postdiplomski studij je - koliko je poznato - samo odslušao na Ekonomskom fakultetu u Rijeci.

Od saradnika UDBe do vrha HDZa

Jović je nakon provjere kroz Savez komunista BiH i Jugoslavije dobio posao u školama u Ilijašu i potom u Kiseljaku, gdje je jedno vrijeme bio i direktor srednje škole.

Brojni su svjedoci koji tvrde da je 1980-ih godina, i to na vlastiti zahtjev, postao i saradnik zloglasne UDBa, slušao šta po selima pričaju lokalni Hrvati i eventualni simpatizeri (pro)ustaške "Bugojanske skupine" koja je 1972. pokušala iz srednje Bosne podići ustanak u Jugoslaviji.

Bilo je i onih koji ga pamte po trganju križeva sa lančića koje su mladi katolici najčešće dobijali od kumova za krizmu - kojom se krajem osnovne ili početkom srednje škole postaje zreli vjernik.

U politiku je ušao odmah početkom 1990-ih i to, naravno, u HDZ BiH.

Dragan Čović
Dragan Čović

Njegova ratna prošlost nikad nije propitivana iako su neki, poput predsjednice Udruženja "Žena - žrtva rata" Bakire Hasečić tvrdili da je "Jović određivao ko će biti razmijenjen i na tome stekao ogromno bogatstvo".

Poslije rata prvo je bio zamjenik ministra obrazovanja Srednjobosanskog kantona od 1997. do 1999. godine. Bilo je to doba kad je HDZ BiH još vodilo "generalsko" krilo na čelu s Antom Jelavićem.

S te pozicije je prešao na onu zamjenika ministra obrazovanja FBiH, gdje je bio do vremena samoproglašene "Hrvatske samouprave" koju su 2001. slomili međunarodna zajednica tenkovima SFOR-a i perom šefa OHR Wolfganga Petritscha.

Sljedeće godine je ušao u Zastupnički dom Parlamenta BiH i odradio trogodišnji mandat.

Potom je 2005. imenovan za člana Predsjedništva BiH iz hrvatskog naroda.

Iste te godine Dragan Čović je izabran za predsjednika HDZ BiH nakon čega se, podsjetimo, ta stranka rascijepila, a Božo Ljubić i Martin Raguž, čija struja je na unutarstranačkim izborima osvojila desetak glasova manje, osnivaju HDZ 1990.

Martin Raguž
Martin Raguž

Iako je Ivo Miro Jović ostao uz HDZ BiH i Čovića, te godine kreće i njegov politički "pad".

Od 2006. do 2010. Jović je indirektno izabran u Dom naroda Parlamenta BiH koji se neformalno i naziva "domom političkih penzionera".

Mandati na svim tim političkim funkcijama ostat će zapamćeni po neprekidnom mantranju o potrebi osnivanja kanala na hrvatskom jeziku.

Po isteku delegatskog mandata, nezaposleni Jović uzima jednogodišnji "bijeli hljeb" u iznosu od 4.611 maraka mjesečno.

Potom ga je Josip Kvasina, tadašnji predsjedavajući Skupštine Srednjobosanskog kantona, u julu 2012. postavio za savjetnika.

Magistarski i doktorski u dvije godine

Milorad Dodik
Milorad Dodik

Novac od "bijelog hljeba" Jović je uložio u svoje obrazovanje.

Godine 2010. ovaj diplomirani profesor historije i nesuđeni magistar ekonomije brani, međutim, magistarski rad na privatnom Univerzitetu Aperion u Banjoj Luci.

Na istom univerzitetu godinu kasnije brani i doktorsku disertaciju.

Istovremeno 2010. objavljuje i dva naučna i stručna rada: "Crvena Stijena, stratište Hrvata od 1945-51" u Zborniku radova hrvatskog žrtvoslovnog društva koji izlazi u Zagrebu, te "Pravo i pravda u srednjovjekovnoj župi Lepenica u vrijeme turske okupacije" - koji objavljuje u mostarskim "Motrištima".

Na Fakultetu pravnih nauka Sveučilišta Vitez angažman nalazi 2013. godine gdje kao docent predaje kolegij Teorija i historija prava, države i društva. Predaje i na Aperionu na kojem je i doktorirao.

Istovremeno, u pauzama između predavanja na tri fakulteta, do 2015. savjetuje i zamjenicu ministra odbrane BiH Marinu Pendeš, inače svoju "zemljakinju" i stranačku kolegicu iz srednje Bosne.

Savjetnik za praznovanje

Tužilaštvo BiH podiglo je optužnicu protiv Pendeš navodeći da je dr. sc. Jović na toj poziciji "zaradio" oko 17.000 maraka, a da se nije ni pojavio na poslu već ju je savjetovao "daljinski".

Na suđenju je ovaj doktor pravnih nauka kazao da je "radio sve ono što zamjenica Pendeš nije stizala" - misleći na obilježavanje godišnjica i vjerskih blagdana.

Na osnovu razložnih i uvjerljivih iskaza navedenih svjedoka, Sud je nespornim prihvatio da je Ivo Miro Jović, kao savjetnik, po ovlaštenju optužene bio prisutan na proslavama godišnjica brigada, raznim prigodnim svečanostima u vezi s boračkim udruženjima, vjerskim praznicima, kao i diplomatskim prijemima širom BiH.

Sasvim je jasno da je savjetnik Jović, kao bivši najviši funkcioner izvršne vlasti (član Predsjedništva BiH) bio najpogodnija ličnost da na protokolarnim događajima nastupa ispred Ministarstva odbrane - zaključio je Sud BiH i oslobodio Pendeš, a Jović se vratio nastavničkom poslu na Sveučilištu Vitez gdje je docent.

Zanimljivo, na spomenutom suđenju jedan od ključnih svjedoka bio je i načelnik Kiseljaka Mladen Mišurić Ramljak koji je donio nekoliko fotografija i općinskih zbornika na kojima se, tokom obilježavanja godišnjica poput osnivanja HVO u Kiseljaku, vidi i Jović.

Ivo Miro Jović je uvijek prisustvovao obilježavanju značajnih datuma u ime zamjenice ministra i kao njen izaslanik. Primao je učesnike rata u kancelariji koju je koristio u zgradi općine u maloj dvorani ili vijećnici i nikad nije ušao, a da se meni nije javio - kazao je kiseljački načelnik

Jović, nakon što je obavljao najviše političke funkcije, otišao je formalno-pravno u penziju i našao angažman na fakultetu - danas neformalni savjetnik načelnika Kiseljaka Mladena Mišurića Ramljaka.

Gorljivi domoljub će kao savjetnik Pendeš ostati zapamćen i po prijetnji samoubistvom.

Naime, uoči sv. Ilije zaprijetio je da će se "javno spaliti ispred spomenika poginulim hrvatskim braniteljima ako bude održan koncert srbijanske folk-pjevačica Dragana Mirković na blagdan koji Hrvati katolici u tom gradiću slave kao patrona/zaštitnika".

Koncert je tog 20. jula 2013. održan i bio je veoma posjećen.

Jovića su, izgleda, uspjeli odgovoriti od nauma.

izvor: faktor.ba-244850