Po Wikipediji, Stari Slaveni nisu imali subotu, subotu su dobili tek kad su prešli na hrišćanstvo. Imali su 6 dana u sedmici a kalendar su takođe ravnali prema poljskim radovima i prema kretanju sunca i mjeseca. Čak i tada je nedelja bila posebna i posebno se označavala na kalendarima. Vikend se jednostavno voli i gotovo...

Još od 2. vijeka dani imaju iste nazive. Imena dana usvojena su prema redu dana, prema sedmičnim obavezama ili od stare Vizantije. Ime subote usvojeno je od starih Jevreja i njihovog dana zvanog Sabat. Imena mjeseci su se mijenjala vremenom i vrlo je zanimljivo kako su nastajala. Najjasniji kalendar imali su Bugari, Slovaci i Česi pa su mnogi prihvatili mnoge njihove nazive za dane i mjesece.

Sloveni su godinu, naravno, dijelili na 4 godišnja doba i koncept od 6 dana u sedmici odlično se slagao sa radovima na njivi; mjesec od 30 dana bilo je lahko pratiti unutar godišnjih doba koja su pratili kroz mjesečeve mjene a period mjesečevih mjena traje približno tako: 29.53 dana. Jedna mjena - jedan mjesec; 3 mjene - godišnje doba; 4 doba - godina...

Kod Čeha je januar - Leden a juli im je Červenac. Ne može bolje - taman kako jes!

Neki nazivi graniče sa dobrim vicevima:

• ljuti - vrijeme opakih mećava i ljutih mrazeva, dugi, hladni, golemi mjesec
• veljača - vrijeme velike hladnoće i smetova, kad zima zaveje puteve i prolaze
• mežnik - vrijeme razmeđavanja zime i proljeća
• bokogrej - vrijeme kada se sa sunčane strane, sa boka, počinje osećati toplota
• suhi - vrijeme u kome su mraz i vjetar stvrdli i osušili sve u okolini
• protaljnik - vrijeme kada se na tlu ukazuju prokopnine
• letnik - vrijeme proljećnog otopljavanja
• žarki - vrijeme žega i pripeke
• gruden - vrijeme stvrdnjavanja zemlje i stvaranja grumenja, gruda, po njivama i putevima
• grjaznik - vrijeme blata i kaljuga od obilnih padavina
• studen - vrijeme hladne i zimomorne pozne jeseni
• snežanj - vrijeme snijega i smetova
• prosinac, prosinec - kada lijepo vrijeme prosenjuje, prosijava, kada se već pojavljuju bolji dani i, najprije mjestimično, nakon jesenskih magli i zimske tmurne oblačnosti, ukazuje se nebeska vedrina
• berezen, sakavik - vrijeme kada breze i drveće, s početkom proljeća i otopljavanjem, počinju da luče sokove
• biljar, travenj, cvetanj, kvitanj, svibanj, lažitrava - vrijeme bujnog rasta i cvijetanja
• lipenj - dani miomirisnog cvijetanja lipe
• trešnjar, čerešnjar - vrijeme dospijevanja prvih voćnih plodova
• crvenik, rujen - preodijevanje šume na jesen u zlatastu i rumenu boju
• veresenj - vrijeme ljekovitog vrijeska zelene šibljike u brdskim predelima
• žovtenj, listopad, šumopad - vrijeme kad lišće žuti, opada i gora ogoli
• derikoža - vrijeme klanja stoke na kraju zime kad ponestane zimnice za prehranu stoke
• izok - vrijeme pojavljivanja insekata i oglašavanja cvrčaka
• červenj - vrijeme crva, gusjenica i larvi pčela
• zarev - vrijeme revanja i rike jelena i stoke
• sečenj - vrijeme najpogodnije da se siječe ogrijev, jer tada ne luči sokove, vrijeme za usjeve
• berezozol - vrijeme krčenja breza i pretvaranja njihovih panjeva i korijenja u pepeo (paljevinska zemljoradnja)
• serpenj, žnjiven, žetvar - vrijeme žetve
• gumnik, kolovoz - vrijeme kada se ljetina odvozi sa njiva i žito vrše na gumnima
• grozdober - vrijeme berbe vinograda (veresenj, kastričnik)
• pazdernik - vrijeme mlaćenja konoplje i lana i izvlačenja vlakana za pređu:
  vresati = mlatiti
  kostrika = konoplja
  pozder = usitnjena drvenasta stabiljka konoplje...
• kaledar - vrijeme kretanja obrednih povorki u susret novom ljetu (koledari, maskare)
• koložeg - vrijeme paljenja vatri na domaku zime
• svadbenik - vrijeme svadbovanja i ženidbi ostavljalo se za zimu kad nije bilo drugog posla...