Žgaravica je osjećaj pečenja koji se javlja u srednjem ili donjem dijelu prsišta, koji se širi iz želuca prema vratu i ustima. Procjenjuje se da se simptomi žgaravice javljaju svakodnevno u 8-10% populacije, a mjesečno kod oko 15% bolesnika. Na putu od usta do želuca hrana prolazi jednjakom, koji je od želuca odvojen prstenastim mišićem - donjim ezofagealnim sfinkterom. Ako je fukcija tog mišića neadekvatna, dio sadržaja želuca, uključujući želučanu kiselinu, vraća se u donji dio jednjaka, stvarajući osjećaj pečenja. Pri dodiru želučane kiseline sa sluznicom donjeg dijela jednjaka, javlja se bol i žarenje. U djece bolest može biti praćena povraćanjem, kašljem i respiracijskim tegobama.
U terapiji su neophodne dijetetske mjere i promjena stila života, ali i korištenje lijekova. U ljudi se u takvim slučajevima može posumnjati i na ishemijsku bolest srca. Nastanku žgaravice mogu doprinijeti hijatalna hernija, alkohol, pušenje, obilni obroci u večernjim satima, debljina, sagnuti položaj te neadekvatna odjeća. Glavni simptom je osjećaj žarenja, ali se može javiti i osjećaj boli u prsima, smetnje gutanja, osjećaj zaostajanja hrane iza prsne kosti te suhi kašalj i promuklost.
Hijatalna hernija, kao jedan od najvažnijh uzroka, zahtijeva i posebno liječenje. Nastaje kada se gornji dio želuca izdiže iznad dijafragme. Može se raditi o prirođenoj anomaliji ili posljedici traume. Hernija može biti pomična, kada prolazi kroz otvor u dijafragmi, ili paraezofagealna, kada prolazi uz ezofagus (jednjak). Dijafragma je mišićna membrana koja dijeli trbušnu šupljinu od prsišta. Smatra se da oko 50% zdrave populacije ima barem malu hijatalnu herniju. Dijagnoza se može postaviti radiološkim metodama - ezofagografijom, endoskopijom (gastroskopijom), praćenjem pH...
Smjernice u liječenju
Potrebno je promijeniti dosadašnji način života tako da:
- prestanete pušiti
- smanjite konzumaciju alkohola
- konzumirate manje obroke
- izbjegavate hranu koja pojačava aciditet želučanog soka
- kavu, čaj, gazirana pića, prženu, masnu ili jače začinjenu hranu, kiselo voće (limun, grejp), luk, čokoladu, mlijeko, pepermint - izbjegavate ležanje do 3 sata nakon obroka
- spavate s lagano podignutom glavom
Prema uputi liječnika, koristite određene grupe lijekova:
- antacidi - primjenjuju se nakon jela i prije spavanja
- blokatori histaminskih H2 receptora inhibiraju lučenje želučane kiseline
(npr. cimetidin-Belomet, ranitidin-Peptoran, famotidin-Ulfamid). Smanjuje se volumen i aciditet želučanog soka - inhibitori protonske pumpe omeprazol-Ulzol, patoprazol-Controloc...
U većine bolesnika dobri rezultati se postižu uz kombinaciju H2 blokatora i inhibitora protonske pumpe navečer prije spavanja - prokinetici - poboljšavaju funkciju sfinktera i pomičnost jednjaka
Prema potrebi koriste se kirurške metode koje poboljšavaju funkciju gastroezofagealnog sfinktera te sprječavaju vraćanje hrane u jednjak.
Komplikacije
Ponekad gastroezofagealni refluks može uzrokovati teže komplikacije:
- upalu donjeg dijela jednjaka i razvoj Barrettovog jednjaka, stanja koje možemo smatrati prekancerozom i koje može napredovati do karcinoma. Radi se o promjeni svojstava epitela u oštećenom dijelu jednjaka
- jača suženja u distalnom dijelu jednjaka nastaju kao posljedica agresivnog refluksa i kronične upale cijele stijenke jednjaka
- krvarenja kao posljedica difuznog vrijeda (ulkusa) ezofagitisa ili točkastih promjena; u težim slučajevima može doći do perforacije
- može uzrokovati ili pogoršati astmu, fibrozu pluća ili kašalj u oko 10% bolesnika
Glavni simptom žgaravice je osjećaj žarenja, ali se može javiti i osjećaj zaostajanja hrane iza prsne kosti te suhi kašalj. Žgaravica je najčešći simptom refluksne gastroezofagealne bolesti, karakterizirana žarenjem u srednjem dijelu prsišta. Neophodna je ispravna dijagnoza radi odgovarajućeg liječenja i izbjegavanja komplikacija.
U terapiji su neophodne dijetetske mjere, izbjegavanje hrane koja doprinosi zakiseljavanju sadržaja želuca i promjena stila života, ali i korištenje lijekova: antacida, blokatora H2 receptora, inhibitora protonske pumpe. U težim slučajevima ili kod nastalih komplikacija treba primijeniti i kirurške mjere.
Prim. dr. sci. Spomenka Ljubić, dr.med
Radi kao liječnik specijalist internist, endokrinolog-dijabetolog na Sveučilišnoj klinici Vuk Vrhovac, trenutno na mjestu rukovoditelja Odjela za bolesti metabolizma. Doktor je znanosti iz dijabetologije i magistar znanosti iz kliničke farmakologije...
Bol u želucu posljedica je naših krivih poteza. Želite li uspostaviti ravnotežu, trebate isključiti iz ponašanja navike koje su je narušile. Osjećaj punoće, kiselo podrigivanje, bol, grčevi, nagon na povraćanje i gubitak apetita... sve su to simptomi takozvanog gastritisa. Uzroci tom stanju mogu biti mnogi, ne samo upala sluznice, koja bi opravdala nastavak - itis (kojim se u medicini označava upala). Zbog toga bi bilo pravilnije nazvati to stanje osjetljivošću želuca. Točan uzrok ovih poremećaja ne znamo, a vjerojatno ih postoji mnogo.
Središnje mjesto tih smetnji predstavlja kiselina koju luči želučana sluznica. Kod nekih stanja kiseline se luči previše, kod drugih malo ili nimalo. Po tome bi bilo vrlo jednostavno postupati: ako ima viška kiseline, treba uzimati lijekove koji smanjuju lučenje kiseline, odnosno koji je neutraliziraju, te jesti odgovarajuću hranu koja ne izaziva lučenje kiseline, odnosno koja je neutralizira. Svaka hrana neutralizira kiselinu, samo je uvijek pitanje podražava li ta hrana više na lučenje kiseline ili je više neutralizira. Kod manjka kiseline morali bismo postupiti suprotno...
Želučane smetnje su usko vezane uz naše psihičko stanje i to još više komplicira problem. Najčešće smetnje nam izazivaju: pržena i pečena hrana, jači začini (najviše crveni luk), jako masni obroci, kava, alkohol i pušenje, pogotovo na prazan želudac (jer onda nema ničega što bi neutraliziralo kiselinu koja se trenutno stvara u želucu). No, nekima (individualno) smetaju i druge vrste hrane, što je često vezano uz naše predodžbe o teže probavljivoj hrani (psihički utjecaj)...
Što se preporuča?
Zato pojednostavnimo: izbjegavajte svaku hranu ili piće koji su već nekoliko puta izazvali smetnje i u količinama u kojima izazivaju smetnje te redovito konzumirajte obroke miješane hrane u prihvatljivim količinama. Svakako pitajte svog liječnika trebate li koristiti još i lijekove za suzbijanje kiseline: dulje djeluju tzv. antagonisti H2 receptora (Peptoran, Belomet, Famosan i drugi) te inhibitori protonske crpke (Lanzul, Controloc, Ulzol i drugi), a za trenutno stišavanje smetnji, prvenstveno "kiselog podrigivanja", prožvačite 1 - 2 tablete Gastala ili slično.
Iako vam to liječnik to ne bi smio reći, kada ste pred nekom hranom koja vam škodi, razmislite je li veći užitak pojesti je ili veća neugodnost u želucu nakon toga. Jer, trajne štete neće biti.
Neke od mjera koje u većini slučajeva djeluju povoljno:
- isključite alkohol i sve gazirane napitke
- izbjegavajte mesne juhe ili one od kockica ekstrakta te začine u većim količinama
- izbjegavajte čaj, kavu i čokoladu
- prekinite ili jako ograničite pušenje (osobito nemojte pušiti na prazan želudac)
- izbjegavajte neke lijekove (aspirin, kortikosteroide, eneteroidne antireumatike - npr. Voltaren, Lubor, Indometacin – najblaži je Ibuprofen – Brufen)
- jedite u mirnoj okolini, bez žurbe, ne opterećujući želudac, s češćim ali manjim obrocima. Hranu dobro sažvačite.
Savjet dijetetičara
Ukoliko osjetite poteškoće, u najvećem broju slučajeva pomaže "pošteda" želuca. Suzdržavanje od unosa hrane, posebno krute, pridonosi bržem nestanku poteškoća. U takvim periodima predlažu se čajevi, i to kamilica, roiboos, menta, zeleni čaj ili pak mješavina domaćih čajeva. Čaj bi se trebao piti mlak, dakle bez leda i ne vreo. Poželjno ga je piti nekoliko puta dnevno i po mogućnosti svježe skuhan.
Kvalitetan med brzo nadoknađuje energiju dok ujedno djeluje blago protuupalno. Nakon stišavanja smetnji uz odgovarajuću terapiju i odmaranje, uvodite lagane kašaste obroke. U povoljne obroke ubrajamo: dobro prokuhanu rižu sa sluzi, kuhanu mrkvu (pire od mrkve), kuhanu jabuku (pire od jabuke), griz s mlijekom, puding, zobenu kašicu…
Svakako je važno ne zanemariti poteškoće i ne oslanjati se isključivo na dijetu i/ili lijekove. Vraćanje u mirnu ravnotežu znači da trebate isključiti iz ponašanja navike koje su tu ravnotežu narušile. Bol u želucu posljedica je naših krivih poteza…
Zanimljivo je da su se jela od soje (mlijeko od soje, puding od soje, sir i namazi, juha od soje i variva) kao i ekstra djevičansko maslinovo ulje dodano u gotovo jelo pokazali kao namirnice koje pogoduju osobama s gastritičnim i sličnim poteškoćama.
credits: www.coolinarika.com
