Georg Wilhelm Friedrich Hegel (27. avgust 1770. Stuttgart - 14. novembar 1831. Berlin) je njemački filozof i sa Fichteom i Schellingom jedan od predstavnika Njemačkog idealizma. Hegel je utjecao na pisce različitih položaja uključujući njegove poklonike (Bauer, Marx, Bradley, Sartre, Küng) i njegove kritičare (Schelling, Kierkegaard, Schopenhauer, Nietzsche, Heidegger). Hegel je raspravljao, možda čak i kao prvi, o odnosu između prirode i slobode, imanencije i transcedencije i ujedinjavanju tih dualnosti bez eliminiranja obaju pola ili reduciranja jednog na drugog. Njegovi utjecajni koncepti su spekulativna logika ili dijalektika, apsolutni idealizam, dijalektika Gospodara/Roba, etički život te važnost povijesti...
Ideja je bit svega, po Hegelu - ideja, um, umnost su bit i bitak svega. To apsolutno, sveobuhvatno, sveopća bit svijesti i svijeta, duha i prirode, subjekta i objekta, razvija se tako da tek na kraju procesa dolazi do svijesti o sebi. Tek na svršetku ono je što doista jest. Spoznaja je moguća, smatra Hegel, tek uz tu pretpostavku identiteta svijesti i svijeta. Da subjekt spozna i pronikne objekt, te da čovjek u svijetu djeluje svrhovito i smisleno, moguće je jedino ako su subjekt i objekt u svojoj biti istovjetni, ako prirodu i čovjeka prožima ista umna osnova. Umnost i zbilja dakle istovjetni su, jedinstveni u svom temelju. Hegel zato i insistira na tome "da se ono istinito shvati i izrazi ne samo kao supstancija nego i kao subjekt. Svijet prožima jedinstvena zakonitost.
Hegel time potvrđuje i domišlja bitnu pretpostavku svakoga racionalizma: mišljenje i bitak su istovjetni: zakonitost uma ujedno je i zakonitost zbilje. Taj panlogizam stoji u temeljima racionalizma od prvih njegovih početaka od Heraklita i Parmenida, kasnije Platona i stoika, a tu su i ostali... Hegel je pak izriče u eksponiranijoj formuli svog vlastitiog panlogizma: Pojmiti ono što jest zadaća je filozofije, jer ono što jest - jest um i što je umno, to je zbiljsko, a što je zbiljsko to je umno.
Svaka egzistencija nije zbiljnost (nije zbiljska), pa Hegel razlikuje pojavu i zbiljnost. Egzistencija je dijelom pojava (slučajna - prolazna egzistencija, ono što je samo moguće, pa može i ne biti kao što jest), a dijelom je zbiljnost - nužni bitak, što u sebi sadrži bit. Dok se u običnom životu ta distinkcija pojave i zbilje ne provodi, filozof je mora imati u vidu. Ideja je ono zbiljsko. Hegel uvijek traži ideju, ono umno, misao kao osnovu, bit što se u svemu ostvaruje.
Uz tezu panlogizma (apsolutnog idealizma) dijalektika je druga bitna značajka Hegelovog učenja. Ona prožima sav njegov filozofski sustav. Dijalektika u Hegela nije samo metoda, posebno ne samo kakva vanjska vještina, nego "duša i pojam sadržaja": ona je sveobuhvatna znanost po kojoj se sve zbiva. U svemu Hegel otkriva dvostrukost subjektivnog i objektivnog: tokovi svijesti paralelni su s tokovima svijeta. Dijalektika je tako logika, ali i ontologija. Dijalektika je put samorazvoja apsolutne ideje...
Ne moraš biti obućar da bi znao da li ti cipele pašu
We do not need to be shoemakers to know if our shoes fit
Wikipedija; Georg Wilhelm Friedrich Hegel
/1/24/1052
Onima koji svijet posmatraju racionalno - svijet im se nameće racionalno. Odnos je uzajaman
To him who looks upon the world rationally, the world in its turn presents a rational aspect. The relation is mutual
Wikipedija; Georg Wilhelm Friedrich Hegel
/2/24/1052
Bolje je boriti se i izgubiti bitku nego nikada se ne boriti
Wikipedija; Georg Wilhelm Friedrich Hegel
/3/24/1052
Ja sam vrlo ružan - moja ljepota je u ukupnom stvaranju
I'm not ugly, but my beauty is a total creation
Wikipedija; Georg Wilhelm Friedrich Hegel
/4/24/1052
Ništa veliko u svijetu nije postignuto bez muke i strasti
Nothing great in the world has ever been accomplished without passion
Wikipedija; Georg Wilhelm Friedrich Hegel
/5/24/1052
Povijest Svijeta i ljudske vrste je ustvari samo napredak Ljudske Svijesti o Slobodi
The history of the world is none other than the progress of the consciousness of freedom
Wikipedija; Georg Wilhelm Friedrich Hegel
/6/24/1052
Istina u filozofiji znači harmoniju unutarnjeg koncepta i vanjske realnosti
Truth in philosophy means that concept and external reality correspond
Wikipedija; Georg Wilhelm Friedrich Hegel
/7/24/1052
Usred pritiska velikih događaja, načela su slaba pomoć
Amid the pressure of great events, a general principle gives no help
Wikipedija; Georg Wilhelm Friedrich Hegel
/8/24/1052
Kada se pomene sloboda, uvijek morate pažljivo razmotriti da li se stvarno govori o slobodi ili se radi samo o nečijem vlastitom interesu
When liberty is mentioned, we must always be careful to observe whether it is not really the assertion of private interests which is thereby designated
Wikipedija; Georg Wilhelm Friedrich Hegel
/9/24/1052
Dobrota može postići vrlo malo protiv snage prirode
Mere goodness can achieve little against the power of nature
Wikipedija; Georg Wilhelm Friedrich Hegel
/10/24/1052
Nekolicina pretpostavljaju da su zakonski predstavnici Većini, vrlo često oni su samo smetnja i kamen spoticanja Većine
The Few assume to be the deputies, but they are often only the despoilers of the Many
Wikipedija; Georg Wilhelm Friedrich Hegel
/11/24/1052
Učenici uvijek započinju pronalaženjem grešaka u svemu, oni koji stvarno nešto znaju oni uvijek vide pozitivne strane u svemu što postoji
The learner always begins by finding fault, but the scholar sees the positive merit in everything
Wikipedija; Georg Wilhelm Friedrich Hegel
/12/24/1052
Previše jednostavno da bi bilo savršeno a previše savršeno da bi se moglo voliti
Too fair to worship, too divine to love
Wikipedija; Georg Wilhelm Friedrich Hegel
/13/24/1052
Vlade nikada nisu ništa naučile iz povijesti, niti su postupale po načelima polučenim iz nje
Governments have never learned anything from history, or acted on principles deducted from it
Wikipedija; Georg Wilhelm Friedrich Hegel
/14/24/1052
Obrazovanje je umjetnost stvaranja etičke ljudske prirode
Education is the art of making man ethical
Wikipedija; Georg Wilhelm Friedrich Hegel
/15/24/1052
Povijest je Sud
World history is a court of judgment
Wikipedija; Georg Wilhelm Friedrich Hegel
/16/24/1052
Ideja je generalizacija; generalizacija je karakteristika razmišljanja. Generalizirati znači misliti
An idea is always a generalization, and generalization is a property of thinking. To generalize means to think
Wikipedija; Georg Wilhelm Friedrich Hegel
/17/24/1052
Ne moraš biti obućar da bi znao da li ti cipela odgovara, tek toliko malo profesinalizma treba da se spozna suština univerzalnog ljudskog interesa
We do not need to be shoemakers to know if our shoes fit, and just as little have we any need to be professionals to acquire knowledge of matters of universal interest
Wikipedija; Georg Wilhelm Friedrich Hegel
/18/24/1052
Samo je jedan čovjek u životu uspio da me razumi, pa ni on me nije razumio kako treba
Only one man ever understood me, and he didn't understand me
Wikipedija; Georg Wilhelm Friedrich Hegel
/19/24/1052
Nakon što se osnuje država, tu više ne može biti heroja. Heroji postoje samo u neciviliziranim uvjetima
Once the state has been founded, there can no longer be any heroes. They come on the scene only in uncivilized conditions
Wikipedija; Georg Wilhelm Friedrich Hegel
/20/24/1052
Upamti ovo dobro Ponosni Čovječe od Akcije! Ti si ništa više od nesvjesnog instrumenta onima koji misle
Mark this well, you proud men of action! you are, after all, nothing but unconscious instruments of the men of thought
Wikipedija; Georg Wilhelm Friedrich Hegel
/21/24/1052
Lakše je otkriti nedostatak pojedinca, države ili Proviđenja, nego otkriti njihove stvarne vrijednosti i važnost
It is easier to discover a deficiency in individuals, in states, and in Providence, than to see their real import and value
Wikipedija; Georg Wilhelm Friedrich Hegel
/22/24/1052
Prave tragedije nisu u sukobu ispravnog i neispravnog. Prave tragedije nastaju u sukobu dva ista koncepta, dva ispravna ili dva neispravna
Genuine tragedies in the world are not conflicts between right and wrong. They are conflicts between two rights
Wikipedija; Georg Wilhelm Friedrich Hegel
/23/24/1052
Životinje posjeduju same sebe, njihova duša je u posjedu njihova tijela. Ali one nemaju volju, zato nemaju snagu da odlučuju o svom životu
Animals are in possession of themselves; their soul is in possession of their body. But they have no right to their life, because they do not will it
Wikipedija; Georg Wilhelm Friedrich Hegel
/24/24/1052
|
| Amazon books: Georg Wilhelm Friedrich Hegel |
|
| Amazon dvd: Georg Wilhelm Friedrich Hegel |
Pogledajte sve unose iz kategorije:
Zrnca Mudrosti
Sindikacija:
Zrnca Mudrosti RSS2
This entry was posted
on Wednesday, January 20th, 2010 at 00:08 and is filed under Zrnca Mudrosti.
You can follow any responses to this entry through the RSS 2.0 feed.
You can skip to the end and leave a response. Pinging is currently not allowed.
Georg Wilhelm Friedrich Hegel (27. avgust 1770. Stuttgart - 14. novembar 1831. Berlin) je njemački filozof i sa Fichteom i Schellingom jedan od predstavnika Njemačkog idealizma. Hegel je utjecao na pisce različitih položaja uključujući njegove poklonike (Bauer, Marx, Bradley, Sartre, Küng) i njegove kritičare (Schelling, Kierkegaard, Schopenhauer, Nietzsche, Heidegger). Hegel je raspravljao, možda čak i kao prvi, o odnosu između prirode i slobode, imanencije i transcedencije i ujedinjavanju tih dualnosti bez eliminiranja obaju pola ili reduciranja jednog na drugog. Njegovi utjecajni koncepti su spekulativna logika ili dijalektika, apsolutni idealizam, dijalektika Gospodara/Roba, etički život te važnost povijesti...
