Postoji sprega između politike i organizovanog kriminala u BiH
Istraživačica Sheelagh Brady objavila je sveobuhvatan izvještaj o organizovanom kriminalu u BiH, koji obuhvata period od prije rata do danas. Izvještaj, pod nazivom "Tihi rat koji iz zasjede vode bezubi tigrovi ili rat koji još nije vođen" - prvi je ove vrste i cilj mu je ponukati mnoge da preispitaju svoje stavove prema organizovanom kriminalu.
Kroz intervjue vođene sa brojnim domaćim i stranim akterima, uključujući tu i pojedince koji su osuđeni za djela organizovanog kriminala, Brady predočava dalekosežan dokument, koji je relevantan za sve one koji se žele ozbiljno baviti pitanjem organizovanog kriminala u BiH. Brady je u srijedu predstavila ovaj rad na konferenciji za novinare u Sarajevu.
Povodom prezentacije ovog izvještaja razgovarali smo sa autoricom Sheelagh Brady.
:: Ovih dana u BiH predstavljate Vaše opsežno istraživanje o stanju organizovanog kriminala. Pa kakvi su Vaši zaključci, kakvo je stanje u BiH kada je riječ o organizovanom kriminalu?
Moje istraživanje ukazuje da je veoma teško procijeniti pravi obim organiziranog kriminala u BiH, i to iz mnogih razloga, kao što su kvalitet podataka i postupak njihove razmjene, složena policijska struktura i nedostatak zvaničnih statističkih podataka. Bilo je nagovještaja da se ovakva nejasna slika koristi na takav način, kako bi se manipuliralo predodžbom o organiziranom kriminalu, a u svrhu zaštite ličnih i profesionalnih interesa moćne elite. Uz to, nalazi ukazuju da postoje direktne, ali češće indirektne, veze između moćne elite i pripadnika organiziranog kriminala.
:: U BiH je politika involvirana u sve, da li je tako i kada je riječ o organizovanom kriminalu, drugim riječima koliko je politički ambijent stvoren nakon rata u Bosni i Hercegovini pogodovao razvoju i širenju organizovanog kriminala?
Moje istraživanje ukazuje da politika može imati veze sa organiziranim kriminalom u BiH i da ne postoji politička volja da se bori s tom pojavom. Naglašene su oblasti u kojima je to očito, kao što je proces nabavke, tenderski postupak, privatizacija, i finansijske transakcije. Uz to, navedeno je da je politički ambijent, u izvjesnoj mjeri, pogodovao rastu organiziranog kriminala, prije, tokom kao i poslije rata, kao i da se veza između političara i kriminalaca održala tokom rata, čak i pojačala, i da su se mnoge od tih veza održale do danas.
:: Koji su najčešći oblici organizavanog kriminala u BiH? Organizovani kriminal u privredi, narkotici, trafficking?
Izvještaj obuhvata period od prije rata pa do danas, i očigledno je da postoji razlika u vrsti kriminala tokom ovog perioda. Danas, kriminal koji se odnosi na narkotike i oružje još uvijek preovladava, ali spominju se i organizirane grupe koje rade provale i krađe. Drugi naglašenih oblici kriminala se odnose na korupciju na polju nabavke, tenderske procedure i finansijskih aktivnosti.
:: Vrlo zanimljiva teza koja se provlači kroz Vaš izvještaj jeste ona da organizovani kriminal nije postojao prije rata u BiH, da li se sa tim slažete?
Ne slažem se da nije bilo organiziranog kriminala prije rata, i moje istraživanje i dokazuje da to nije tačno. Postojao je, i to naročito u oblasti narkotika i crnog tržišta. Potvrdilo se da su prije rata kriminalci iz BiH putovali kroz Evropu i da su ovdje donosili svoje tako zarađene dobiti, nailazeći na veoma malo ili nikako prepreka. Uz to, mnogi su izjavili da su pripadnici tog miljea bili prvi koji su pozvali na odbranu ulica tokom rata, jer su imali već razrađenu strukturu.
:: Podnaslov vašeg izvještaja je "tihi rat koji iz zasjede vode bezubi tigrovi ili rat koji još nije vođen"? Da li se može boriti protiv organizovanog kriminala u državi u kojoj se političari ne mogu dogovoriti niti oko bazičnih stvari? Vidite li volju među bh. političarima da se bore sa organizovanim kriminalom u BiH?
Vjerovatno jedina jedinstvena stvar koju sam zaključila je da ne postoji politička volja da se nosi sa problemom organiziranog kriminala na političkom nivou, ali ovo ne znači da se ne možete boriti protiv njega. Priznajem, to otežava stvar, ali vjerujem da svako može imati određenu ulogu u ovoj borbi. Ovo zahtjeva više koordinacije između organa sprovođenja zakona, naročito policijskih snaga, kao i između policije i tužilaštva, kako bi se osiguralo ispravno postupanje u tim slučajevima. Ali ono što je najpotrebnije je promjena razmišljanja ljudi iz svih segmenata društva. Ljudi i organi sprovođenja zakona moraju pronaći svoju snagu i suprotstaviti se sistemu. Popuštanje pruža utočište onima koji iskorištavaju sistem; svako može dati svoj doprinos kako bi se umanjile prilike za pojavu organiziranog kriminala i korupciju.
:: Korupcija i kriminal vezan za finansijske malverzacije gotovo pa su sastavni dio BH stvarnosti, može li se boriti protiv pošasti zvane korupcija?
Da, može; ali mislim da morate imati i određenu promjenu mentaliteta za to, gdje će stvaranje strategija usmjerenih samo na krivce, zamijeniti strategije i intervencije promjene struktura, praksi i postupaka, kako bi se osiguralo da ne može doći do korupcije, ili da se njena pojava izuzetno oteža. Poboljšanje transparentnosti, odgovornosti i nadzora obezbjeđuju sredinu koji štiti nevine, u isto vrijeme označavajući zloupotrebe i korumpiranost drugih. Ovo se može raditi na bilo kojem nivou, od strane bilo koje organizacije ili agencije. Samo je potrebna prava motivacija.
:: Šta je potrebno za uspješnu borbu protiv organizovanog kriminala, i gdje vidite BiH u tom smislu?
Vjerujem da je potrebna želja na svim nivoima društva za borbu. Organizirani kriminal je po svojoj prirodi stvoren na povezanosti grupa i mreža, tako da ako oni koji se bore protiv toga nisu ujedinjeni, kriminalci će iskoristiti slabe karike koje postoje između policijskih agencija, tužilaštava, sudija, vlasti, itd. Istraživanje ukazuje da nedostakak odgovarajuće saradnje između ovih grupa u BiH ima negativne posljedice na borbu protiv organiziranog kriminala ovdje. Mora se obnoviti debata između javnih zvaničnika i javnosti na ovom polju, kako bi se izgradila bolja strategija odbrane. Nadam se da će moj izvještaj biti pokretač toga.
:: Koliko je opravdana bojazan od islamskog terorizma u BiH? Kakvi su nalazi Vašeg izvještaja po tom pitanju?
Islamski terorizam je označen da je u porastu, i po jačini i kao prijetnja, ali pravi obim te pojave leži van dometa ovog dokumenta. Ipak, navedeno je da postoji povezanost između određenih islamskih grupa i proizvodnje sintetičkih narkotika kao i trgovine oružjem, gdje se tako ostvarena dobit koristi za finansiranje terorističkih aktivnosti. Druga grupa ekstremista je označena kao oni koje slijede tradicionalni etos četništva. Ipak, oni predstavljaju manju prijetnju.
Objavljeno: 01. nov 2012 | hamdocamo-wordpress-com Elvir Padalović
