Izbori u BiH: krađe identiteta i mrtvi glasači
Pola miliona nevažećih listića: Bunt građana ili izborna prevara?
Nakon što sam razaslala na mnogo adresa tekst o krađi na izborima, počeli su mi se javljati ljudi koji, očigledno, mnogo više znaju o KRAĐAMA NA IZBORIMA, nego ja. Zato ću razaslati i ovo što sam dobila zadnjih nekoliko dana, a ako dobijem još, nastavak slijedi. Molim sve one koji znaju više o krađi glasova, da mi to jave. Tako ćemo se zajedno boriti protiv ovog zla.
Hvala. Srdačan pozdrav
Dr Radojka Praštalo
Evo pristiglih tekstova:
Poštovana gospđo!
Želim da Vam pomognem u razobličavanju krađa glasova, kad ste već imali dovoljno hrabrosti da o tome progovorite. Priznajem, ja nisam, ali ipak želim pomoći u tome. Čak i u vukojebini kakva je BiH, kupovina i krađa izbora je veoma kompliciran i zahtjevan projekt, jer uključuje mnogo ljudi i uvijek je problem da se spriječi odliv informacija. Postoji nekoliko ustaljenih tehnologija krađe i kupovine glasova. Evo nekih:
• UPIS PREFERENCIJALA - To amateri samo tako zovu. Stvari stoje prostije. Radi se o tajnom dogovoru svih članova Biračkog odbora koji, kada se razbroje listići za stranke, svako dobije listiće svoje stranke i upisuje križiće za one stranačke kandidate za koje su dali obećanje ili pare. To nije krađa glasova između stranaka već krađa glasova unutar stranaka. Zbog ovog procesa rezultati kasne u Općinsku Izbornu Komisiju ili u CIK.
• BUGARSKI VOZ - Bugarski voz je proces u kojem je potrebno prethodno otuđiti, ukrasti, smuvati, jedan prazan glasački listić. Ili imati falsifikat koji se neće uočiti, što je manje vjerojatno. Onda se taj listić popunjava u interesu određene stranke i kandidata i daje glasaču koji ga samo ubacuje u kutiju, a iznosi prazan. Prazan listić se, od strane lopovske inženjerije, opet popunjava i daje sljedećem. I tako do zatvaranja birališta, odnosno do broja birača koje kontrolišeš.
Bugarski voz je znak da neko kontrolira određeni broj birača na biračkom mjestu. To mogu biti razni načini kontrole, od financijskih, rodbinskih, ideoloških, interesnih do kriminalnih i do prijetećih i ucjenjivačkih. Bugarski voz je tek kontrola tog procesa koji je već unaprijed obavljen. Suština krađe samo je u krađi jednog - prvog praznog listića.
• LAŽNI IZVJEŠTAJ SA BIRAČKIH MJESTA - To je proces koji također podrazumijeva konsenzus svih članova biračkog odbora. Bez obzira kakav je rezultat, u izvještaju se upisuju dogovorene i doplaćene brojke. Bitno je da korekcija nije previše očigledna jer bi to moglo izazvati dodatno brojanje, negdje na nekom udaljenom mjestu što bi razotkrilo cijeli proces. Mada je to rizično i za više izborne instance i tome se teško pristupa.
• LAŽNI IZVJEŠTAJ IZ OPĆINSKE IZBORNE KOMISIJE - To je prevelik zalogaj. Ali je moguć u malim općinama. I moguć uz vezu sa nekim u glavnom biračkom tijelu zemlje.
• KUPOVINA POJEDINAČNIH GLASOVA - To je proces od birača do birača. Pri čemu se rijetko pare daju unaprijed već se traži neki dokaz, snimak mobilnim telefonom, određena boja olovke, što će registrirati član Biračkog odbira i slično.
• KUPOVINA GRUPNIH GLASOVA - To rade seoski i drugi Džambasi kojih se često zovu Vođama mišljenja i drugim lirskim nadimcima. Vođa mišljenja uzima pare i garantira sto, dvjesta, trista, glasova (nekad i čitavog sela). U pravilu, to obećanje se ispunjava. Nitko se pretjerano ne raspituje kako se to ostvarilo ali je bitno da se zainteresirani obraćaju onima koji su već provjereni, koji garantiraju i koji za svake izbore glasove mogu prodavati drugom kupcu.
• VREĆE - O tome ne treba da se razglaba. Tu je sve moguće. Prepravke listića u vrećama noć prije slanja u CIK u Sarajevu...
Cijenjena gospođo!
Evo jedna analiza:
Jedan od načina da se stvara haos i zabuna na biračkom mestu a samim tim da se otvori prostor za manipulacije je neutvrđivanje tačnog broja glasačkih listića pre početka glasanja. Dešavalo se na izborima da izborne komisije ne dostave biračkim odborima dovoljan broj glasačkih listića i da se glasanje prekida kako bi se doneli naknadno. Dešavalo se da izborne komisije namerno dostave male biračke kutije koje se brzo napune a kada se to desi šalju nove "prazne", dok su "napunjene" bez kontrole predstavnika svih stranaka drže u izbornim komisijama.
Glasati može samo birač koji je upisan u izvod iz biračkog spiska. Ni pod kakvim uslovima ne sme se dozvoliti da glasa birač koji nije upisan u izvod iz biračkog spiska. Ova pojava je moguća u malim sredinama, gde se svi poznaju. Poznati su slučajevi kada je jedan čovek glasao za čitavu porodicu.
Jedan od sistema izborne krađe koji je sistem "Duplo upisani". Jedan birač se upisuje više puta u birački spisak ali svaki drugi put mu se u matičnom broju menja godina rođenja ili mesec.
Poznat je i sistem glasanje "mrtvih duša". Pojedini članovi biračkih odbora koriste trenutak nepažnje ostalih članova BO da zaokruže onoliko "mrtvih" i "odsutnih" koliko treba ubaciti glasačkih listića naknadno.
Poznat je i sistem krađe glasova "Puno za prazno" (bugarski voz). Birač koji je "tipovan" od strane predstavnika određenih stranaka odlazi kod određenog čoveka koji mu predaje glasački listić koji je već zaokružen. On sa tim listićem odlazi na biračko mesto, uzima regularno glasački listić. Kada se nađe iza paravana on uzima regularan, "čist" glasački listić i stavlja ga u džep a u glasačku kutiju ubacuje glasački listić koji je dobio ranije. Pošto izađe sa biračkog mesta odlazi tamo gde je dobio popunjen listić i predaje prazan. Zauzvrat dobija novac. Na ovaj način dovoljan im je samo jedan glasački listić sa kojim mogu čitav dan da rade.
Glasanje van biračkog mesta je izuzetak a ne pravilo. Dešavalo se da predsednik biračkog odbora "juri" birače, sam im ulazi u kuće kako bi glasali. Pošto u tom trenutku sa njima nema predstavnika svih stranaka rezultat se zna.
Ukoliko predstavnici nekih stranaka ne mogu da ubace višak glasačkih listića poslaće provokatora koji će pokušati da napravi haos na biračkom mestu. Najčešće je to pijan čovek koji će vređati ili pokušati da napad na nekog od članova biračkog odbora. Taktika je jednostavna: dok jedni "brane" svog kolegu drugi će ubacivati višak listića u kutiju, uglavnom u svežnjevima.
Moguće je i stvaranje gužve ispred glasačkog mesta koja bi odvukla pažnja predstavnika nekih stranaka. U nekim situacijama pojedini članovi biračkih odbora biće nuđeni pićem i hranom kako bi im bila odvraćena pažnja sa izvoda sa biračkog spiska i biračke kutije. Dok se oni "zabavljaju" neko će ubacivati listiće u kutiju.
Poseban problem mogao bi da bude napijanje pojedinih članova biračkih odbora tokom izbora.
Veoma često se krade prilikom prebrojavanja glasova. Kada se otvori glasačka kutija, svi listići se istresu na sredinu stola. Jedna od tehnika krađe je da neko "slučajno" obori listiće na pod, a da zatim prilikom podizanja - sa pravim - ubaci i one listiće koje ima pripremljene u džepu. Listići se prebrojavaju jedan po jedan, sa jedne gomile i tako da prolaze kroz više ruku. Ovaj proces je sporiji ali zato onemogućava manipulacije.
Nevažeći listići
Ko prebrojava glasačke listiće ne sme pri sebi da ima olovku ili bilo kakvo drugo sredstvo kojim može uništiti glasački listić. Ukoliko neko ima olovku, on može, koristeći trenutak nepažnje ostalih, na glasačkom listiću, na kome je zaokružena jedna lista, zaokružiti još jednu listu i tako je učiniti nevažećim. Prilikom upisivanja cifara u zapisnik treba voditi računa da cifre odgovaraju faktičkom stanju.
Pojedini članovi biračkih odbora imaju uputstva da ukoliko izgube izbore pokušaju da - koristeći nepažnju ostalih predstavnika - upišu pogrešne cifre u zapisnik. Ako to urade dovoljno je da o tome samo obaveste svog predstavnika u nadležnoj izbornoj komisiji koji će traziti ponovno prebrojavanje izbornog materijala. Izbori će biti poništeni.
Takođe je moguća izborna krađa i prilikom odnošenja izbornog materijala sa biračkog mesta - putem, u automobilu.
Podnošenje prigovora RIK-u će biti moguće u roku od 24 sata od časa kada je doneta odluka, izvršena radnja ili učinjen propust, dok je rok za donošenje i dostavljanje rešenja po prigovoru u roku od 48 sati od prijema prigovora. Rok za žalbu Upravnom sudu protiv rešenja RIK po prigovoru je 48 sati od prijema rešenja, a rok za donošenje odluke o žalbi 48 sati od prijema žalbe.
Objavljeno: 13. sep 2014 | prastaloradojka-wordpress-com
Pola miliona nevažećih listića: Bunt građana ili izborna prevara?
- Opći izbori u Bosni i Hercegovini održani su u nedjelju, 7. oktobra 2018, a pobjednici su uglavnom poznati za sve nivoe vlasti
Većina problema ponavlja se iz izbornog ciklusa u ciklus - problem su umrli ljudi na biračkim spiskovima, problem je što su neki ljudi dobili više glasova od onog što im je zvanično prikazano, problem su masovne zamjene članova u biračkim odborima, problem su velike razlike između broja birača i broja građana na popisu, a jedan od najvećih jeste veliki broj nevažećih listića i idemo provjeriti tu matematiku.
Kada je riječ o Predsjedništvu Bosne i Hercegovine, obrađeno je 93,04 posto biračkih mjesta (5.132 od 5.516). Prebrojano je 1.604.584 glasačkih listića, od toga je nevažećih bilo 107.337 ili 6.69 posto. U FBiH je bilo 32.314 nevažećih praznih listića, i 35.465 nevažećih listića po drugim kriterijumima. U RS-u 20.124 je nevažećih praznih listića, a 19.434 nevažećih listića po drugim kriterijumima.
Mala je razlika
Razlika u glasovima između Šefika Džaferovića i Denisa Bećirovića je 15.978 glasova. Razlika između Željka Komšića i Dragana Čovića je 64.781 glasova, a razlika između Milorada Dodika i Mladena Ivanića je 65.591 glasova. Dakle, najmanja je razlika između Džaferovića i Bećirovića pa se sve više mogu čuti "glasovi" kako je potrebno učiniti dublju analizu ovim povodom. Vehid Šehić, bivši član Centralne izborne komisije (CIK) BiH i aktuelni član Koalicije za fer i poštene izbore Pod lupom, smatra da bi se izbori mogli i poništiti te ponovo zakazati na mjestima gdje je ova razlika očigledna i čudna.
No, idemo provjeriti i Parlament Bosne i Hercegovine, za koji su pregledani podaci sa 89 posto biračkih mjesta - prebrojano je 4.909 od 5.516. Nevažećih listića bilo je čak 135.971! Od toga, u FBiH je bilo nevažećih praznih listića - 44.332, a nevažećih listića po drugim kriterijumima - 37.090. U RS-u je bilo nevažećih, praznih listića - 29.470, a nevažećih po drugim kriterijumima - 25.079.
Kada je riječ o Parlamentu Federacije BiH, bilo je 68.909 nevažećih listića - obrađeno je 84 posto biračkih mjesta. Za Narodnu skupštinu RS-a, pak, bilo je 37.722 nevažećih glasačkih listića (obrađeno je 90% biračkih mjesta). Za izbor predsjednika i potpredsjednika RS-a bilo je rekordnih 43.969 nevažećih glasačkih listića.
Kada je riječ o skupštinama kantona, nevažećih listića bilo je 58.416 od prebrojanih 821.937 glasačkih listića.
Dakle, na ovim izborima, na svim nivoima vlasti bilo je 452.324 nevažećih glasačkih listića. Znači, pola miliona glasova otišlo je ili u vjetar, zbog građanskog ili neznanja ili (bespotrebnog) pokušaja bunta ili se radi o mnogo ozbiljnijim stvarima, kao što su izborne prevare - na što ukazuju gubitnici izbora.
Ipak, vratimo se još jednom matematici. Na izborima je glasalo više od 1,7 miliona ljudi. Pomnožimo li to sa četiri (jer svaki je glasač dobio četiri listića), dobijemo broj od oko 6,8 miliona glasačkih listića, što znači da je ukupno oko sedam posto glasačkih listića bilo nevažeće.
- "Nemoguće", govori na početku našeg razgovora Vehid Šehić.
Nakon što smo mu ponovili brojke, koje je CIK na svojoj stranici ažurirao jutros, Šehić govori:
Poništiti izbore?
- "Preveliki je to procenat, ali, nažalost, on se ponavlja iz izbornog procesa u izborni proces. Ono što je najgore jeste to da niko ne pravi posebne analize - koje su kategorije nevažećih listića, da li je u pitanju građansko neznanje ili nesavjesno i nezakonito djelovanje biračkih odbora koji služe kao produžena ruka kreatora vlasti", priča naš sagovornik.
I on ponavlja da je razlika u glasovima za člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda prilično mala, a broj nevažećih listića veliki: "Sve je sad na CIK-u. "
Šehić naglašava da je nemoguće utvrditi, npr, da li su članovi biračkih odbora namjerno uništili glas. Podsjećamo, članovi biračkih odbora trebali bi se na dan izbora služiti samo olovkama koje pišu crvenom bojom (birači se služe olovkama koje pišu plavom bojom), ali to "trebali" često i ostane samo na tome.
- "Tako da je nemoguće utvrditi koji je križić dopisan, a koji je slobodna volja birača. Eh sad, kako to niko ne može utvrditi, na biračkim mjestima gdje se utvrdi visok nivo nevažećih listića, ja bih tu poništio izbore i trebali bi ih ponoviti, samo za bošnjačkog člana Predsjedništva", cijeni Vehid Šehić.
Šta kažu u CIK-u
Maksida Pirić, glasnogovornica CIK-a, procent nevažećih glasačkih listića u prosjeku je s prethodnim izborima.
Prije 12 godina, na Općim izborima je bilo 8,73 posto nevažećih, od čega je 6,6 posto bilo praznih listića. Prije osam godina, procenat je iznosio 7,97 posto, a od toga je praznih bilo 5,5 posto. Upravo je te godine naređeno novo brojanje glasačkih listića za člana srpskog Predsjedništva BiH sa više od dvije hiljade biračkih mjesta.
Ono što su oni uočili jeste da se većina nevažećih odnosi na upisivanje parola ili označavanje više od jednog kandidata (!), no smatraju da je to volja birača.
Iz CIK-a navode i da je rano podnositi zahtjeve za ponovno brojanje glasova:
- "Utvrđeni izborni rezultati će uslijediti tek kada se objedine rezultati sa redovnih biračkih mjesta, biračkih mjesta za glasanje u odsustvu, rezultati glasanja iz inostranstva, putem mobilnog tima i glasanja na nepotvrđenim glasačkim listićima", dodaju iz CIK-a te poručuju:
- "Tek nakon što se objave utvrđeni izborni rezultati, subjekti navedeni u odrebama Izbornog zakona BiH mogu u roku od tri dana podnijeti zahtjev za ponovno brojanje, i to isključivo pod uslovima i na način propisan zakonom."
Objavljeno: 10. okt 2018 | radiosarajevo-ba
Izbori u BiH: krađe identiteta i mrtvi glasači
U BiH su utvrđene brojne nepravilnosti na popisu birača za predstojeće lokalne izbore. Mnogi sumnjaju da se radi o organiziranoj akciji u kojoj možda sudjeluju i "službe susjednih zemalja".
Na vrijeme sam se prijavio za izbore i sve dokumente poslao na adresu CIK-a (Centralna izborna komisija) BiH. Bio sam neugodno iznenađen kad sam 2. listopada u centralnom biračkom spisku za glasanje izvan BiH za grad Banjaluka vidio ime moje umrle majke Senije Trokić, s lažiranim datumom rođenja i uz to još i prijavom za glasanje u Srbiji. Iznenađenje je bilo još veće kad sam ustanovio da mog imena uopće nema na spisku - kaže bh. državljanin Esad Trokić koji živi i radi u Kanadi.
Trokić se žalio CIK-u tražeći da se njegova preminula majka izbriše s popisa birača, da se njegovo ime uvrsti na popis i da mu se dostavi glasački materijal. "Nažalost, nisam dobio odgovor od CIK-a, pa sam kopiju prigovora uputio i pravosudnim organima zahtijevajući pokretanje kaznenog postupka. Birački popis sam ponovo provjerio 8. listopada, ime moje mrtve majke bilo je još tamo, a mog imena nema", kaže Trokić.
Probleme imaju i birači u BiH
Provjerom popisa birača Banjalučanka Tanja Palačković utvrdila je da će glasati u Srbiji. "Rođena sam i živim u Banjaluci i stvarno sam se iznenadila kada sam vidjela da sam prijavljena za glasanje poštom u Bajinoj Bašti gdje nikad prije nisam bila", kaže Tanja, inače aktivistica opozicijske Partije demokratskog procesa.
Iz inicijative "Moja adresa: Srebrenica" pozivaju CIK i druge nadležne da ponište "neregularne prijave putem pošte iz Srbije". Navode da je 60 Bošnjaka registrirano za glasanje poštom u Srbiji, iako žive u drugim državama. "Osim njih, mnogi građani srpske nacionalnosti koji žive i rade u Srebrenici također su registrirani za glasanje poštom iz Srbije. Sve upućuje na zloupotrebe", priopćeno je iz inicijative.
Prijave za glasanja na dva mjesta
Oporba u BiH vjeruje da su ove malverzacije režirane u vladajućim političkim krugovima. Ove sumnje iznosi predsjednik Srpske demokratske stranke Mirko Šarović. On upozorava da je "8.000 građana s pravom glasa u BiH prijavljeno za glasanje na dva mjesta, ili da je blizu 6.000 onih koji se nalaze na adresama gdje je prijavljeno više od šest glasača". U Novom Sadu na jednoj adresi prijavljeno je 90 glasača za glasanje putem pošte, a mjesta gdje je prijavljeno po 70, 50, 30, ili 40 glasača je bezbroj", kaže Šarović.
Živi u Njemačkoj, a za glasanje prijavljena u Švicarskoj i Konjicu
Prigovora u vezi s glasanjem izvan BiH ima i oporba u Federaciji BiH. Lider Socijaldemokratske partije BiH Nermin Nikšić upozorava na "novu taktiku vladajućih stranaka - fiktivnu registraciju birača izvan BiH". "Moja kćerka živi u Njemačkoj, a provjerom smo ustanovili da je prijavljena za glasanje izvan BiH u Švicarskoj. Također, vidjeli smo da je i na biračkom spisku za glasanje u Konjicu, na biralištu u Domu izviđača", kaže Nikšić.
Vladajuće stranke dijele zabrinutost zbog uočenih nepravilnosti i pozivaju na hitno djelovanje nadležnih. Alma Čolo iz Predsjedništva Stranke demokratske akcije kaže da izborne krađe nikome neće donijeti dobar rezultat i da su ovakve pojave "kazneno djelo za koje netko mora odgovarati". Predsjednica Republike Srpske (Savez nezavisnih socijaldemokrata) Željka Cvijanović kaže da bi nadležne službe sada trebale utvrditi tko sve ima pristup takvim podacima, na koji način se rade popisi birača i "kako se netko tko tradicionalno glasa u Kotor Varošu odjednom nađe na popisu za glasanje negdje vani".
Čelnici oporbe upozoravaju na "novu taktiku vladajućih stranaka - fiktivnu registraciju birača izvan BiH"
Sumnje u službe bh. susjeda
Na adresu CIK-a stiglo je oko 3.500 prijava zbog raznih nepravilnosti. Na biračkom spisku ima preminulih osoba, mnogi su prijavljeni za glasanje na više mjesta, a nekih uopće nema na popisima birača. CIK poziva građane da provjere biračke spiskove kako bi se utvrdile eventualne nepravilnosti. Član CIK-a Suad Arnautović sumnja da se radi o "organiziranom poduhvatu u kojem ne sudjeluju samo pojedinci, već i službe susjednih zemalja".
Sada se postavlja pitanje hoće li reagirati pravosuđe i nadležne policijske i sigurnosne službe i hoće li počinitelji odgovarati za zloupotrebe i malverzacije?
Rad pravosuđa "u skladu s političkom voljom"
Bivši član CIK-a i sudac Vehid Šehić kaže da Tužiteljstvo BiH mora započeti istragu, ali da se u istragu moraju uključiti i državne sigurnosne agencije. "Ovdje se očito radi o prekograničnom kriminalu. Treba provjeriti i da li neke administrativne jedinice u susjednim državama izdaju određene potvrde da netko iz BiH stanuje na određenoj adresi, što bi u ovakvim slučajevima predstavljalo falsificiranje službenih isprava i zloupotrebu službenog položaja. Ovaj slučaj će pokazati da li institucije BiH, Srbije i Hrvatske uopće surađuju", kaže Šehić.
Bivši član CIK-a smatra da su politički centri moći "suspendirali" mnoge institucije države BiH "dijelom i državno Tužiteljstvo":
I ranije smo čuli izjave nositelja visokih funkcija u pravosuđu, u Tužiteljstvu, da se ne mogu efikasno boriti protiv organiziranog kriminala i korupcije 'jer ne postoji politička volja'. Upravo takva rečenica pokazuje da oni osluškuju što će politika reći, umjesto da primjenjuju kazneni zakon - kaže Šehić.
120.000 prijavljenih birača za glasanje izvan BiH - to je skoro dvostruko više nego na prošlim izborima
Tužiteljstvo BiH formiralo predmete
Tužiteljstvo BiH primilo je prijave CIK-a o izbornim neregularnostima i formiralo određene predmete. To je u izjavi za BH radio 1 potvrdio glasnogovornik Tužiteljstva Boris Grubešić. On podsjeća da su praćenje regularnosti izbornog procesa, uređivanje konačnog biračkog spiska, te sprečavanje zloupotreba, u nadležnosti CIK-a. "U slučaju da u tom procesu dođu do saznanja o elementima kaznenih djela, trebaju informirati nadležne pravosudne institucije - entitetske ili Brčko Distrikta ako su u pitanju lokalni izbori, odnosno državne ukoliko se radi o izborima na razini BiH", navodi Grubešić.
Za glasanje na lokalnim izborima u BiH registrirano je 3.283.194 birača. Od tog broja oko 120.000 prijavljeno je za glasanje izvan BiH, što je gotovo dvostruko više nego na prošlim izborima. Zbog uočenih nepravilnosti, CIK je odbio upis oko 28.000 birača za glasanje izvan BiH.
Do brojnih žalbi došlo je nakon što je CIK prvi put na svom internetskom portalu objavio izvod iz Centralnog biračkog spiska za glasanje izvan BiH. Agencija za zaštitu osobnih podataka BiH potom je zabranila CIK-u da na svojoj web stranici izbori.ba objavljuje osobne podatke birača upisanih u spomenuti izvod. Iz CIK-a je priopćeno da nisu objavljeni osobni podaci birača, već izvod iz popisa birača, jer su u skladu s Izbornim zakonom BiH birački spisak i njegovi izvodi javni.
Objavljeno: 12. okt 2020 | dw-com Samir Huseinović
