VELIKA ANALIZA: Ekspert za rusku vojsku o prvih 96 sati invazije: U čemu su sve Rusi pogriješili i što sada slijedi
ZORANA BAKOVIĆ ZA JUTARNJI: "Putin je, kažu mi u Pekingu, očito opet prevario Kinu! Tamo se stvara velika tjeskoba, dirnuo je točku koju nije smio"
• Američki analitičar boji se da najgore tek dolazi jer Rusija odbija priznati svoje neuspjehe
Michael Kofman, stručnjak za Rusiju pri neprofitnom američkom centru CNA te u Međunarodnom centru Woodrow Wilson u Washingtonu, u seriji objava na društvenoj mreži Twitter napisao je svoje viđenje aktualne situacije, odnosno, ruske invazije na Ukrajinu.
Kofman se specijalizirao za Rusiju, ali i ratne sukobe te je objavio brojne radove i analize o ruskoj vojsci, koje je radio i za američke vlasti.
- Moskva se gadno preračunala. Nakon 96 sati teško je donijeti dobar zaključak, no mislim da već možemo vidjeti što se zbiva. Inicijalne operacije pokrenute su na temelju pogrešne procjene o ukrajinskim obrambenim sposobnostima, kao i volji ukrajinskog naroda da se brani - napisao je.
Tvrdi kako je ruski plan bio u što je kraćem roku osvojiti Kijev, prisiliti grad na predaju te na brzinu u akciju ubaciti manji broj vojnih skupina, kako bi se izbjegli veći sukobi sa ukrajinskim snagama. Zaobilazili su velike gradove, a išli su pokraj manjih mjesta.
- Čini se da Moskva nije Ukrajinu shvatila ozbiljno. Htjeli su provesti brzu akciju bez velikih posljedica, ljudskih žrtava, kao i izbjeći da javnost vidi ljudske i materijalne posljedice ratovanja, što je motivirano i političkim razlozima. Moguće je i da je Rusija htjela izbjeći veću devastaciju, svjesni da odluka o pokretanju invazije neće biti popularna među Rusima. Nadalje, većina ruskih vojnika mladići su koji nemaju većeg interesa boriti se protiv Ukrajinaca. Prema onome što sam dosad vidio, čini se da je većina vojnika bila potpuno nesvjesna da će morati krenuti u napad, te da im to nije bilo nimalo drago. Oni ne gledaju na Ukrajince kao neprijatelje i moral im je prilično nizak, osim kod Čečena - napisao je Kofman.
Dodaje kako je to neodrživ vojni koncept. Kaže kako su Rusi mislili brzo i jeftino projuriti kroz Ukrajinu i pritom izbjeći najgore sankcije i bijes Zapada. No, plan je neslavno propao, a Rusija se suočava sa sve većim potrebama za održavanje ratne mašinerije. Kofman ističe kako rat traje tek nekoliko dana, tijekom kojih se ukrajinska vojska držala iznimno dobro, no podsjeća i da su svi analitičari koji znaju ukrajinske obrambene sposobnosti govorili kako Ukrajina neće pasti u samo četiri dana, kako je najavljivano u ruskim i proruskim medijima.
Kofman ukazuje i na iznenađujuću neorganiziranost ruske vojske - piše kako se ruske trupe i mehanizacija kreću u manjim skupinama, tenkovi su često bez ikakve podrške, a neke postrojbe, koje zaostaju, često budu zarobljene u zasjedama.
Paradoksalno, javlja se i suprotni problem - goleme kolone ruske vojske koja ostaje zarobljena u vlastitim prometnim gužvama, što ih čini pogodnim metama, a zračne snage, kao ni protuzračna obrana, ne pružaju im podršku. Potonji zato jer su i sustavi protuzračne obrane zarobljeni u gužvama.
Logistika je, smatra Kofman, potpuno zakazala.
- Većinu bitaka koje sam vidio čine manji, doduše intenzivni okršaji, ali ne i veliki, pravi sukobi. Do propasti ruskog inicijalnog plana dijelom je došlo i zato što su pogrešno planirali punu invaziju na Ukrajinu, bez da su uračunali i potrebne vojne operacije, vjerujući da većinu borbi mogu - izbjeći. Velik broj ruskih trupa još je neiskorišten i oni tek trebaju ući u borbu. Naime, tek je nekoliko dana prošlo od početka rata i neke zaključke još uvijek je prerano donositi.
Navodi kako je ruska strateška vojna avijacija u prva četiri dana uglavnom stajala "u zapećku", osim nekoliko zrakoplova Su-25. Stotine zrakoplova i helikoptera upućeni su u Ukrajinu, no većina ih je dosad neiskorištena, osim velikog desanta na aerodrom Antonov. Ruska vojska vjerovala je da može krstarećim i balističkim projektilima brzo uništiti ukrajinsku protuzračnu obranu i zračne baze, no slabo koriste borbene avione, navodi Kofman i dodaje da je tek danas primijetio prvi bombarder Su-34 u akciji.
- Oružani napadi znatno su ograničeniji od onoga na što smo navikli u tipičnim ruskim vojnim operacijama. Ruska vojska inače prvenstveno koristi artiljeriju, a u dosadašnjem tijeku rata vrlo ju je malo koristila. Stoga, smatram da većina ruske vojske tek treba ući u borbu - navodi analitičar.
Dodaje kako su ruski gubici zasad značajni, ali je također činjenica da je njihova vojska po nekim pravcima napredovala. S druge strane, kaže kako Ukrajinci slave vojne uspjehe, dok kod Rusa to nije slučaj.
- U očajničkom pokušaju da prikriju svoje vojne neuspjehe u domaćoj javnosti, Moskva je inicijativu u informacijskom ratu gotovo u potpunosti prepustila Ukrajini. To je dodatno ujedinilo Ukrajince i povećalo im moral, što je bila još jedna pogrešna odluka Kremlja. S druge je strane Kijev koji radi sjajan posao kada je propaganda u pitanju, ali brojkama uništenih vozila, aviona, helikoptera te stradalih ruskih vojnika koje Ukrajina objavljuje ne treba u potpunosti vjerovati. Ruska strana čini greške u nekim osnovnim stvarima, čini se da se ne bore na način za koji su vježbali ako dođe do velikog konvencionalnog rata. Neki njihovi potezi podsjećaju na situaciju iz Groznog tijekom Prvog čečenskog rata.
Što je sljedeće
- Ruske vlasti i dalje ne odustaju od plana brzog zauzimanja Kijeva, ne priznaju poraz. Vidimo da se otvaraju prema sve većoj uporabi artiljerije, udara projektila i zračnih napada. Žalosno je, ali bojim se najgore tek dolazi i da bi ovaj rat mogao postati mnogo ružniji - kaže Kofman.
Dodaje i da je vidio i neka druga objašnjenja o dosadašnjim ruskim neuspjesima u ratu, ali još jednom ističe da su tek prošla prva četiri dana invazije.
- Čini mi se da su se u petom danu ruske trupe počele reorganizirati i opskrbljivati. Ukrajinska vojska dosad se držala dobro, ali sada slijedi drugačiji ruski pristup, zaključuje Kofman.
Objavljeno: 28. feb 2022 | jutarnji-hr
ZORANA BAKOVIĆ ZA JUTARNJI: "Putin je, kažu mi u Pekingu, očito opet prevario Kinu! Tamo se stvara velika tjeskoba, dirnuo je točku koju nije smio"
• Baković tvrdi da Putinovo mijenjanje granica unosi tjeskobu u Kinu i otvara dugo zatvoreno pitanje: što s teritorijima koje je Rusija uzela Kini?
- Kina mora biti u nekoj vrsti saveza s Putinom. Ne može ga podržati iako nikada neće izreći ni osudu Putinove invazije na Ukrajinu. Kina je zbog toga u nezahvalnoj poziciji. Nitko ne zna o čemu su točno Putin i kineski šef države i partije Xi Jinping razgovarali uoči početka Zimskih olimpijskih igara u Pekingu, ali se zna da Kina nikada nije odobrila rusku aneksiju Krima niti priznala Abhaziju i Južnu Osetiju, pokrajine u Gruziji koje su osvojili Rusi jer Kina svetinjama svoje vanjske politike smatra nedodirljivost granica, teritorijalni integritet i suverenitet država - kaže za Jutarnji novinarka i komentatorica slovenskog Dela Zorana Baković, dugogodišnja dopisnica tog lista iz Pekinga i vodeća poznavateljica situacije u Kini na našim prostorima, u Sloveniji, Hrvatskoj, pa i šire.
Daje nam odgovor na pitanje kako će se Kina postaviti prema ruskoj invaziji u Ukrajini s obzirom na to da je do sada samo pozvala na - suzdržanost. Otkriva nam kako njezini kineski izvori tvrde da je Putin očito još jednom prevario Kinu.
Ona podsjeća kako je Vladimir Putin došao u Kinu na dan otvorenja Zimskih olimpijskih igara 4. veljače ove godine i da je prije same ceremonije sa Xijem Jinpingom razgovarao puna četiri sata, nakon čega su izdali zajedničko priopćenje, što znači da to nije bio samo protokolarni susret, nego i dio Putinovih priprema za obračun s Ukrajinom.
Između ostaloga, u tom se priopćenju navodi "kako prijateljstvo između dviju država nema granica i kako nema područja u kojem između njih nije moguća suradnja".
Međutim, iz rječnika zajedničkog priopćenja se, ističe Zorana Baković, moglo vidjeti da Kina ne odustaje od svetinja svoje vanjske politike, a to je teritorijalni integritet država.
- Iz unutarnjih izvora se čulo, a na ceremoniji otvorenja Igara u Pekingu se moglo i vidjeti, da je Putin nakon tih razgovora bio vrlo neraspoložen. Činilo se da je Xi jači igrač koji je uspio Putina nagovoriti da se u najmanju ruku ništa ne smije dogoditi dok traje Olimpijada i to nije bilo bez razloga. Naime, Putin je kao ruski premijer 8. kolovoza 2008. došao na otvorenje ljetne Olimpijade u Peking gdje je atmosferu velike proslave globalnoga mira pod kineskom zastavom pokvario viješću da je upravo toga dana poslao svoje trupe u Južnu Osetiju u Gruziji. Dakle, Kina je bila svjesna da Putin sada priprema nešto slično u Ukrajini i bila je zabrinuta da će u tu akciju krenuti onda kada Kini to ne odgovara, a to je vrijeme Olimpijskih igara koje su za Kinu veliki politički događaj, a ne samo sportski - govori Baković.
Kada su ruske trupe, dodaje ona, prošli tjedan ušle u Donbas, Kina je još uvijek vjerovala da će se dogoditi nešto slično kao u Gruziji.
- Kao što Kina nikada nije podržala rusku akciju u Gruziji, tako je bila spremna ne priznati ni Putinovo priznanje Donjecka i Luganska, ali tolerirati istu formulu kažnjavanja NATO-a zbog prevelikog prodora na istok. Kina i Rusija se slažu da se NATO ne smije širiti na istok ako već uopće mora i postojati. Kinesko je stajalište da nakon propasti Varšavskog pakta nema potrebe za NATO-om, osim ako se taj savez ne pojavljuje kao oličenje zapadne volje da ograniči rast dviju velesila: Rusije i Kine. Ta dodirna točka između Kine i Rusije je ostala po strani kada je postalo jasno da Putin kreće u okupaciju cijele Ukrajine. Glasnogovornica kineskog Ministarstva vanjskih poslova Hua Chunying tada u prvoj reakciji nije osudila rusku agresiju, ali je rekla da je Amerika pravi krivac za situaciju u Ukrajini. Htjela je zapravo reći da je za ulazak Rusa u Donbas odgovoran NATO koji nikako ne shvaća da se ne smije širiti na istoku jer to ni Kina ni Rusija ne žele trpjeti. Međutim, Kina ima izuzetno dobre odnose s Ukrajinom od koje je napravila vrstu svoje žitnice, od koje kupuje razne proizvode i u koju puno izvozi. S Ukrajinom je Kina uspostavila diplomatske odnose čim se ta zemlja odcijepila od SSSR-a. Stoga Kina ne može podržati nastavak ruske agresije u Ukrajini preko formule koja je primijenjena u Gruziji - govori Baković i pojašnjava kako su Gruzija i Ukrajina, prema toj formuli, za namjeru da uđu u NATO trebale biti kažnjene oduzimanjem dijela teritorija.
- Činjenica da Putin na ovaj način brutalno mijenja granice, unosi veliku tjeskobu na kineskoj strani i otvara dugo zatvoreno pitanje: što s teritorijima koje je Rusija tijekom posljednjih 150 godina uzela Kini. To su granična područja poput Mandžurije koja je sada pod Rusijom, a koju je svojedobno Japan oteo Kini, ali i cijela Mongolija koja je nekada pripadala Kini i u kojoj je Staljin podržao referendum o neovisnosti. Razlog kineske tjeskobe i neizgovorenog nezadovoljstva Putinovim stupnjem invazije na Ukrajinu je taj što je Putin dodirnuo onu točku u kojoj se kriju mnoga neriješena pitanja između Kine i Rusije koja Kina nije imala namjeru rješavati u ovom trenutku. Činjenica da je invazija izazvala vrlo opasne sankcije prema Rusiji, sada Kinu dovodi u situaciju da odluči hoće li otvoriti vrata zaobilaženju tih sankcija kako bi pomogla svom velikom prijatelju. Kina je Putinu dala do znanja da će kupiti dio nafte i plina koji Rusija sada neće izvesti Europu te je odobrila uvoz veće količine ruske pšenice. No, problem je što su ruske banke izbačene iz SWIFT-a. Kina ima svoj platni sustav CISP kojim bi mogla pustiti ruskim bankama da premoste SWIFT, ali tim bi činom Kina silno riskirala da i njezine banke budu izbačene iz SWIFT-a što si kao najveći svjetski izvoznik ne može dozvoliti - komentira Baković.
Napominje kako Kina ostvaruje 15 posto globalnog izvoza što je dvostruko više od SAD-a. Stoga su kineske banke već blokirale račune za plaćanje ruske nafte. To je, zaključuje Baković, prva naznaka da bezgranično prijateljstvo ipak ima granica jer Kina ne želi trpjeti od ruskih sankcija više nego što je predvidjela. Ne može se dovesti u situaciju da joj Zapad nametne sankcije i to zbog Putina.
- Kina sve zalihe svog međunarodnog ugleda, ekonomske moći, kao i devizne rezerve čuva za vlastitu intervenciju na Tajvanu koju brižljivo priprema kao što je Putin pripremao svoju intervenciju u Ukrajini - kaže Baković, pa nam odgovara na pitanje hoće li Putinova ukrajinska avantura utjecati na odluku Pekinga da krene u osvajanje Tajvana.
- To ćemo tek vidjeti. Lako je moguće da je obim Putinove invazije odgodio planove Pekinga jer je Kina shvatila da je točno ono što je Joe Biden kazao: NATO neće braniti Ukrajinu, ali će Amerika braniti Tajvan. Trenutna svjetska atmosfera je takva da bi za Kinu bilo prerizično krenuti u invaziju jer od Putina ne može dobiti apsolutno nikakvu pomoć, a on bi mogao izazvati treći svjetski rat što Kina nikako ne bi htjela - ističe Zorana Baković.
Objavljeno: 28. feb 2022 | jutarnji-hr Boris Orešić
