{"id":1466,"date":"2012-03-16T13:38:55","date_gmt":"2012-03-16T20:38:55","guid":{"rendered":"https:\/\/sanela.info\/blog\/stolac_bola\/?p=1466"},"modified":"2022-03-07T22:30:30","modified_gmt":"2022-03-08T05:30:30","slug":"tudman-i-milosevic-dogovoreni-rat","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/sanela.info\/wp\/bola\/08\/1466\/tudman-i-milosevic-dogovoreni-rat","title":{"rendered":"Tu\u0111man i Milo\u0161evi\u0107 - dogovoreni rat?"},"content":{"rendered":"<h3>Sasvim je jasno da su neki dogovori postojali<\/h3>\n<p class=\"nfo\">DW 16. mar 2012. Autor: Sini\u0161a Bogdani\u0107, odg. urednik: Nemanja Rujevi\u0107<\/p>\n<p>Dve decenije od krvavog raspada SFRJ narodi te biv\u0161e dr\u017eave jo\u0161 tragaju za istinom. Zagreba\u010dka projekcija srpskog dokumentarnog filma \"Tu\u0111man i Milo\u0161evi\u0107 - dogovoreni rat?\" potvr\u0111uje - potrazi se ne nazire kraj.<\/p>\n<p>Re\u010d je o filmu koji je producirala i prikazala Radio-televizija Srbije (RTS), a koji su videli i gledaoci na nedavno zavr\u0161enom festivalu dokumentarnog filma ZagrebDox. Autorka Sla\u0111ana Zari\u0107 u razgovoru za DW obja\u0161njava da je film snimljen povodom 20. godi\u0161njice raspada Jugoslavije kao svojevrsna rekonstrukcija \u010diju okosnicu \u010dini odnos Slobodana Milo\u0161evi\u0107a i Franje Tu\u0111mana. Oni su se, ponekad i bez svedoka, tokom rata sastali gotovo 50 puta.<\/p>\n<h3>Sastanci iza zatvorenih vrata<\/h3>\n<p>Iako je za mla\u0111e generacije dr\u017eava koja je brojala oko 22 miliona stanovnika tek istorijski pojam, Srbi i Hrvati jo\u0161 uvek preispituju odgovornost, ponajvi\u0161e onih drugih, za rat koji je svom \u017eestinom zahvatio tri republike biv\u0161e dr\u017eave. Stoga i ne \u010dudi veliko zanimanje koje je ovaj dokumentarac pobudio u javnosti. Autorka napominje da je interes u Srbiji za tu pri\u010du manji nego \u0161to je bio u Hrvatskoj. \"Kada je film emitovan na RTS-u, mnogi su procenili da je to prohrvatski film jer naslovnu tezu apsolutno negiraju politi\u010dari iz Srbije ili se, kao \u010dlan predsedni\u0161tva SFRJ Borislav Jovi\u0107, na neki na\u010din prave ludi i tvrde da ni\u0161ta ne znaju\", obja\u0161njava Zari\u0107eva. Samu naslovnu tezu autorka stavlja pod upitnik kao svojevrsnu provokaciju i ne nudi kona\u010dan odgovor, ali je sasvim jasno da su neki dogovori postojali. \"Postavljeno je pitanje do koje mere su se oni dogovarali i koliko to ru\u0161i percepciju koju su zara\u0107ene strane imale o tome za\u0161to je vo\u0111en rat devedesetih\", navodi Zari\u0107eva, sigurna da apsolutnih dogovora zapravo i nije bilo.<\/p>\n<p>Svoj stav zasniva na razgovorima s brojnim saradnicima Milo\u0161evi\u0107a i Tu\u0111mana, koji su, smatra, jedini relevantni svedoci za ovu temu, pogotovo kada se radi o podeli Bosne i Hercegovine (BiH) koja je navodno dogovarana na sastancima predsednika u Kara\u0111or\u0111evu i Tikve\u0161u. Re\u010d je o susretima bez pisanog traga na kojima se razgovaralo \"u \u010detiri oka\", ali oni koji su ih pripremali i ne sumnjaju - raspravljalo se i o sudbini BiH.<\/p>\n<h3>Mali iz Milo\u0161evi\u0107eve kuhinje<\/h3>\n<p>Biv\u0161i hrvatski predsednik Stjepan Mesi\u0107, poslednji predsednik Predsedni\u0161tva SFRJ nije jo\u0161 pogledao film, ali upravo zbog toga, ka\u017ee, mo\u017ee rastere\u0107enije da razgovara o postavljenoj tezi. Smatra da se SFRJ raspala zahvaljuju\u0107i nestanku glavnih integrativnih faktora koje su \u010dinili Josip Broz i Komunisti\u010dka partija, dok je istovremeno Jugoslovenska narodna armija (JNA) tra\u017eila sponzora. Novi model za pre\u017eivljavanje u vi\u0161estrana\u010dju i tr\u017ei\u0161nom dru\u0161tvu nije prona\u0111en, iako su Hrvatska, BiH i Slovenija nudile konfederaciju na tri do pet godina nakon kojih bi se videlo kojim putem se mo\u017ee i\u0107i dalje, ali svakako prema Evropi:<br \/>\n- \"To nije uspelo. Milo\u0161evi\u0107 je varao svet kako se bori za Jugoslaviju, a Srbe je varao govore\u0107i im kako \u0107e \u017eiveti u jednoj dr\u017eavi pod uslovom da oru\u017ejem pripoje delove Hrvatske i BiH etni\u010dki \u010distoj Velikoj Srbiji. Istovremeno je u plan ugradio i zlo\u010din genocida i ratni zlo\u010din\", nastavlja Mesi\u0107 u razgovoru za DW.<\/p>\n<p>Za Tu\u0111mana ka\u017ee da je bio impresioniran Milo\u0161evi\u0107evim uspesima, ponajvi\u0161e \u010dinjenicom da mu svet sve to dopu\u0161ta. Zbog toga je zaklju\u010dio da bi trebalo za\u0161titi hrvatske interese u BiH \u0161to je dovelo do toga da je jedan stvarao Republiku Srpsku, a drugi Herceg-Bosnu. \"Ne mo\u017ee se re\u0107i da je bilo re\u010di o dogovoru, ve\u0107 je bilo re\u010di o procenama\", tvrdi biv\u0161i jugoslovenski i hrvatski predsednik u dva mandata. Mesi\u0107 je komentarisao i tvrdnje Borislava Jovi\u0107a da je Nema\u010dka \"rasturila\" Jugoslaviju, \u0161to je, navodno, bilo suprotno \u017eeljama me\u0111unarodne zajednice i SAD. \"To su nategnute misli bez osnove. Bora Jovi\u0107 je bio 'pomo\u0107ni radnik u kuhinji\u00b4 i sprovodio je ono \u0161to je Milo\u0161evi\u0107 tra\u017eio, a on je hteo samo Veliku Srbiju. JNA je u njemu videla sponzora i Milo\u0161evi\u0107 je i\u0161ao u rat. To je sprovodio Bora Jovi\u0107, koliko je to mogao u Predsedni\u0161tvu SFRJ. Jasno je njemu da je za rat kriv Milo\u0161evi\u0107ev re\u017eim\", odgovara Mesi\u0107. Smatra da Srbija kao krivac za raspad Jugoslavije i smrt 100 hiljada ljudi nije do\u017eivela katarzu. \"Srbija treba da do\u017eivi katarzu i Srbi moraju da shvate da sre\u0107u i zadovoljstvo moraju da tra\u017ee u granicama Srbije. To bi morao shvatiti i Bora Jovi\u0107\", ka\u017ee na\u0161 sagovornik.<\/p>\n<h3>Tu\u0111man izbegavao Beograd<\/h3>\n<p>Hrvoje \u0160arini\u0107, tada\u0161nji \u0161ef kancelarije Franje Tu\u0111mana, ne negira podatak iznesen u dokumentarnom filmu da su se Tu\u0111man i Milo\u0161evi\u0107 tokom rata susreli \u010dak 48 puta, a i sam je 11 puta putovao na sastanke s Milo\u0161evi\u0107em. \"Sastanci su, naravno, bili dogovoreni i organizovani, a Bosna je bila sredi\u0161nja tema svih tih sastanaka. Je li na sastancima Tu\u0111mana i Milo\u0161evi\u0107a bilo ne\u010dega \u0161to bi prejudiciralo podelu BiH, to vam ne mogu re\u0107i, ali verujem da jeste\", ispri\u010dao nam je \u0160arini\u0107 koji poput Stjepana Mesi\u0107a jo\u0161 nije video dokumentarac Sla\u0111ane Zari\u0107. Na sastanke s Milo\u0161evi\u0107em je, ka\u017ee, odlazio po nare\u0111enju Tu\u0111mana, jer hrvatski predsednik nije \u017eeleo da odlazi u Beograd.<\/p>\n<p>Uprkos razli\u010ditim interpretacijama ratnih doga\u0111aja u BiH, Mesi\u0107 sa sigurno\u0161\u0107u tvrdi da Hrvatska nije formalno-pravno bila agresor na tu biv\u0161u jugoslavensku republiku. Kao dokaz navodi \u010dinjenicu da Sabor RH nikada nije doneo odluku o delovanju Hrvatske vojske na teritoriji BiH. \"Nije bilo ni takvih predloga. A da je bilo politike i onih koji su \u017eeleli pripajati delove BiH Hrvatskoj, bilo je. Pojedinci i grupe su i sprovodili takvu politiku, ali legalno Hrvatska nije bila agresor\", smatra Mesi\u0107.<\/p>\n<h3>Budu\u0107nost BiH nije svetla<\/h3>\n<p>Kada govori o budu\u0107nosti BiH, Mesi\u0107 ka\u017ee da je Dejtonski sporazum prekinuo brutalan i krvavi rat kojeg je trebalo zaustaviti po svaku cenu. Na\u017ealost, on nije dao mehanizam prema kojem BiH mo\u017ee delovati kao pravno ure\u0111ena zemlja. \"Zbog toga me\u0111unarodna zajednica mora shvatiti da ne mo\u017ee ostati ovakvo nedefinisano stanje u kojem entitet Republike Srpske ne prihvata BiH. Zato mora reagovati dogradnjom Sporazuma ili pritiskom kojim \u0107e se dati ve\u0107a ovla\u0161\u0107enja centralnoj vlasti. Svako otezanje \u0107e samo ote\u017eati situaciju u BiH\", poru\u010duje Mesi\u0107, a kao nu\u017enost navodi omogu\u0107avanje povrataka izbeglica u RS.<\/p>\n<p>Trenutna situacija u BiH je vrlo komplikovana i vrlo je te\u0161ko dati bilo kakve prognoze, ka\u017ee \u0160arini\u0107. \"Sve ve\u0107e osamostaljenje Republike Srpske koja je dr\u017eava u dr\u017eavi je suprotno svemu dogovorenom. Li\u010dno nisam optimista\", zaklju\u010duje.<\/p>\n<h3>Zapeli u devedesetima<\/h3>\n<p>No, jesu li tada\u0161nji kreatori politike danas druga\u010diji ljudi? Gledaju li sa \u017ealjenjem na istoriju koju su pisali devedesetih godina? Misle li da su pogre\u0161ili? Sla\u0111ana Zari\u0107 ka\u017ee da je neugodno iznena\u0111ena \u010dinjenicom da su neki ostali na nivou te 1991. godine, dok kao najiskrenijeg sagovornika isti\u010de tada\u0161njeg predsednika Slovenije Milana Ku\u010dana. Kao posebnu vrednost filma koji je zaintrigirao javnost nagla\u0161ava \u010dinjenicu da je snimljen i prikazan na javnoj televiziji Srbije te da su u njemu otvoreno progovorile i srpska i hrvatska strana. \"Film je u Srbiji okarakterizovan kao prohrvatski, a u Hrvatskoj kao prosrpski. Svaka strana \u010duje ono \u0161to \u017eeli da \u010duje i \u0161to joj smeta\", napominje autorka i zaklju\u010duje da reakcije pokazuju da je bilo kakva kritika Franje Tu\u0111mana u Hrvatskoj jo\u0161 uvek problemati\u010dna.<\/p>\n<p>Objavljeno: <a class=\"external\" title=\"external\" href=\"https:\/\/www.dw.com\/sr\/tu%C4%91man-i-milo%C5%A1evi%C4%87-dogovoreni-rat\/a-15812850\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">16. mar 2012 | dw-com<\/a><\/p>\n<div  class=\"sn-data-post\"  data-id=\"1466\"  data-date=\"mar 16, 2012\"  data-title=\"Tu\u0111man i Milo\u0161evi\u0107 - dogovoreni rat?\"  data-href=\"https:\/\/sanela.info\/wp\/bola\/08\/1466\/tudman-i-milosevic-dogovoreni-rat\"  data-categories=\"Bosna\"><\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Sasvim je jasno da su neki dogovori postojali DW 16. mar 2012. Autor: Sini\u0161a Bogdani\u0107, odg. urednik: Nemanja Rujevi\u0107 Dve decenije od krvavog raspada SFRJ narodi te biv\u0161e dr\u017eave jo\u0161 tragaju za istinom. Zagreba\u010dka projekcija srpskog dokumentarnog filma \"Tu\u0111man i Milo\u0161evi\u0107 - dogovoreni rat?\" potvr\u0111uje - potrazi se ne nazire kraj. Re\u010d je o filmu [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":1470,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[12],"tags":[],"class_list":["post-1466","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-biha"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sanela.info\/wp\/bola\/08\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1466","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/sanela.info\/wp\/bola\/08\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/sanela.info\/wp\/bola\/08\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sanela.info\/wp\/bola\/08\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sanela.info\/wp\/bola\/08\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1466"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/sanela.info\/wp\/bola\/08\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1466\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":37544,"href":"https:\/\/sanela.info\/wp\/bola\/08\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1466\/revisions\/37544"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sanela.info\/wp\/bola\/08\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1470"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sanela.info\/wp\/bola\/08\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1466"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/sanela.info\/wp\/bola\/08\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1466"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sanela.info\/wp\/bola\/08\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1466"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}