:: Po\u010detkom prosinca pro\u0161le godine, u raspravi o provedbi Deklaracije o polo\u017eaju hrvatskog naroda u BiH u hrvatskom Saboru, saborski klub Zeleno-lijeve koalicije predstavio je svoju, alternativnu viziju hrvatske politike prema BiH, a vi ste razobli\u010dili najmo\u0107nijeg hrvatskog politi\u010dara u BiH, Dragana \u010covi\u0107a. Gradi li Zeleno-lijeva koalicija, ili \"Mo\u017eemo!\" kao politi\u010dka platforma, cjelovitu i dugoro\u010dnu strategiju alternativne politike prema BiH, ili je va\u0161 nastup u Saboru bio vezan samo uz spomenuti povod?<\/strong><\/p>\n Kao nacionalna politi\u010dka stranka jasno je da gradimo i novu zeleno-lijevu vanjsku politiku. Iako vanjskopoliti\u010dka pitanja, osim kada je u pitanju BiH i Srbija, nisu od velikog interesa javnosti, mi vidimo da se vanjska politika RH mo\u017ee zna\u010dajno unaprijediti. To je vidljivo i na lokalnoj razini, na primjer u gradu Zagrebu, gdje smo u prilici izvr\u0161ne vlasti, i gdje smo u prvih sto dana krenuli i s konkretnim koracima vanjske lokalne politike.<\/p>\n Primjerice, Grad Zagreb \u0107e sredinom rujna podr\u017eati inicijativu \"slobodnih gradova\" koju su inicirali glavni gradovi vi\u0161egradskih zemalja. Time pokazujemo da je mogu\u0107a druga\u010dija lokalna politika prema, primjerice, Budimpe\u0161ti i Var\u0161avi. U pogledu Bosne i Hercegovine, gradimo druga\u010diji narativ: kao prvo, jasno je da BiH nedvosmisleno tretiramo kao samostalnu i cjelovitu dr\u017eavu, a kao drugo, trudimo se afirmirati pitanja gra\u0111anske jednakosti u Bosni i Hercegovini.<\/p>\n To ne zna\u010di da se ne prepoznaje ili ne priznaje etni\u010dka pripadnost, ali da pored toga postoji dimenzija gra\u0111anstva kroz koju javne funkcije moraju biti pod jednakim uvjetima dostupne svima, a gra\u0111ani tretirani jednako pred zakonom. To sada, na\u017ealost, nije slu\u010daj.<\/p>\n Mi smo se jasno odredili protiv nacionalisti\u010dkih politika \"\u010distih\" podru\u010dja, a prevalentne nacionalisti\u010dke politike u Bosni i Hercegovini dijele se na one koje vode podjeli BiH i kona\u010dnom \"amenu\" na etni\u010dka \u010di\u0161\u0107enja po\u010dinjena u ratu, i one koje koriste, dodu\u0161e, argument cjelovitosti i jedinstvenosti BiH, ali uz namjeru dominacije ve\u0107ine nad manjinom. Trenutno niti jedna od tri najve\u0107e stranke u BiH - SDA, HDZ BIH i Dodikova SNSD - ne vode politiku koja bi osigurala institucionalnu i teritorijalnu odr\u017eivost BiH uz jednakost gra\u0111ana i u politi\u010dkom i dru\u0161tvenom i ekonomskom smislu.<\/p>\n Sve tri stranke oslanjaju se na politike Hrvatske, Srbije, pa i Turske prema BiH, odnosno na vanjsku podr\u0161ku nacionalisti\u010dkom narativu.<\/p>\n Rekla bih da postoji razlika. Mesi\u0107 je zasigurno provodio razli\u010ditu politiku prema BiH od Tu\u0111mana. Na kraju krajeva, jedan od razloga za\u0161to su se njih dvojica razi\u0161li i jest bio odnos RH prema BiH. Jedan od indikatora kako se RH odnosi prema BiH je i provedba me\u0111unarodne razvojne suradnje. Kroz projekte koje financira RH u BiH vidi se i vanjska politika prema BiH.<\/p>\n :: Koje su va\u0161e temeljne zamjerke dosada\u0161njoj hrvatskoj politici prema BiH? \u0160to je temelj alternative koju nude Mo\u017eemo i Zeleno-lijeva koalicija?<\/strong><\/p>\n :: Postoji li kontinuirana politika Hrvatske prema BiH? Prepoznaje li se jedinstvena temeljna nit u vlastima Franje Tu\u0111mana, Ra\u010dana i Mesi\u0107a, Ive Sanadera, Ive Josipovi\u0107 ili Andreja Plenkovi\u0107a ili su to razli\u010dite politike?<\/strong><\/p>\n Glavna zamjerka je da vanjska politika RH prema BiH podr\u017eava politiku Dragana \u010covi\u0107a, politiku koja je kompromitirana i u pogledu u\u010dinaka za hrvatsku zajednicu u BiH, kao i na razini lidera \u010covi\u0107a. Za nas je to potpuno pogre\u0161an smjer jer se radi o iznimno kompromitiranim politi\u010darima koji iza sebe nemaju zapa\u017eenih politi\u010dkih rezultata, ali imaju rezultata u stjecanju privatnih resursa.<\/p>\n Dragan \u010covi\u0107 je prototip BiH politi\u010dara koji je nastao na ranama rata u BiH i koji koristi nacionalizam za odr\u017eavanje statusa quo u BiH te pogodovanja svom interesu i interesu njegovih uskih krugova. Takve politi\u010dare vidimo i u drugim dijelovima BiH. Mi ne vjerujemo da takvi politi\u010dari i takve politike mogu napraviti napredak BiH. Imali su priliku to u\u010diniti zadnjih 25 godina i nisu uspjeli.<\/p>\n Ne vidimo argumenata da im treba dati priliku jo\u0161 idu\u0107ih 25 godina. Njihov modus operandi bio je jasno vidljiv na proslavi \u010covi\u0107evog ro\u0111endana prije tjedan dana: \u010covi\u0107 koji naru\u010duje da mu se izradi obiteljski grb koji potom \"aplicira\" na ro\u0111endansku tortu, rasko\u0161na proslava na koju Milorad Dodik doslovno \"ulije\u0107e\" helikopterom, pa sve do ministra vanjskih poslova RH koji u tome sudjeluje.<\/p>\n Ta parada ki\u010da, nametljivog pokazivanja osobnog bogatstva i privilegija, osobnog dru\u017eenja i \u010da\u0161\u0107enja ljudi koji su politi\u010dki profitirali od podjela, mr\u017enje i rata i koji jo\u0161 dan danas podgrijavaju te podjele kada im je to politi\u010dki oportuno - to\u010dno ta slika je sve \u0161to je potrebno da se shvati kako funkcioniraju politi\u010dke elite u BiH.<\/p>\n :: Kako ocjenjujete hrvatsku kulturu sje\u0107anja ili politiku sje\u0107anja prema BiH i ratu devedesetih u toj zemlji?<\/strong><\/p>\n Tu smo jo\u0161 uvijek krhki. Dvadeset pet godina nakon zavr\u0161etka rata vidimo da se pojedini politi\u010dki pokreti mogu i dalje mobilizirati na ranama rata. To je zarobljavanje politike u pro\u0161lost. Mi vjerujemo kako se o ratu i devedesetima danas mo\u017ee i mora slobodno govoriti, ali taj proces ne smije biti ispolitiziran ve\u0107 mora biti planiran i integriran u razli\u010dite dru\u0161tvene aktivnosti kako bi osigurao siguran prostor u kojem ljudi mogu podijeliti i zacijeliti svoje ratne rane.<\/p>\n Do\u0161lo je vrijeme da se kultura sje\u0107anja integrira u obrazovni sustav. Voljeli bismo vidjeti da se i pravosu\u0111e po\u010dne kvalitetnije nositi s povredama ljudskih prava iz 90-ih, i tako dalje. Ali, te politi\u010dke odluke moraju biti unutar \u0161ireg paketa odluka koje omogu\u0107uju gra\u0111anima da po\u010dnu kvalitetnije \u017eivjeti, da je manje socio-ekonomskih nejednakosti, i da smo spremni \u017eivjeti s izazovima 21. stolje\u0107a koje nam donosi klimatska kriza.<\/p>\n :: Priznaje li Hrvatska, po va\u0161em mi\u0161ljenju, presudu Ha\u0161kog suda \u0161estorici politi\u010dkih i vojnih du\u017enosnika Herceg-Bosne? Kako, posebno, ocjenjujete odnos sada\u0161njega hrvatskog predsjednika Zorana Milanovi\u0107a prema toj presudi?<\/strong><\/p>\n Pojedini politi\u010dari selektivno gledaju na presude ha\u0161kog suda. Prihva\u0107aju one koje nam idu u korist, a zaobilaze one koje govore i o na\u0161oj odgovornosti. Selektivni pristup prema odlukama tijela zadu\u017eenih za ja\u010danje me\u0111unarodne pravde nije dobar jer uru\u0161ava krhke mehanizme kojima se poku\u0161ava doprinijeti sankcioniranju, a ubudu\u0107e i prevenciji ratnih zlo\u010dina.<\/p>\n U tom smislu, na\u0161a stranka s ozbiljno\u0161\u0107u gleda i prihva\u0107a presude Ha\u0161kog suda - u potpunosti svjesni politi\u010dkog konteksta u kojemu su te presude donesene. Voljeli bi da i drugi politi\u010dari i politi\u010darke imaju taj pristup tim presudama. Te presude trebale bi nam slu\u017eiti kao pomo\u0107 da gradimo kvalitetniji \u017eivot ljudi na prostorima koji su bili obuhva\u0107eni ratnim sukobima 90-ih, a ne kao alat kojim se produbljuju razlike me\u0111u ljudima.<\/p>\n Smatramo da je du\u017enost svakog politi\u010dara koji obna\u0161a javnu funkciju da govori o sadr\u017eaju svjedo\u010danstava u tim presudama, ulogama razli\u010ditih strana i odgovornosti koje su politi\u010dki i vojni du\u017enosnici \"Herceg-Bosne\" pri tome imali. Ako se ne mo\u017eemo kriti\u010dki odnositi prema vlastitim zlo\u010dinima, kako mo\u017eemo o\u010dekivati da \u0107e to u\u010diniti pripadnici drugih naroda?<\/p>\n Osobno smatram da mi u tim procesima trebamo voditi, a ne kaskati.<\/p>\n :: Odnos hrvatskog predsjednika Milanovi\u0107a, nominalnog socijaldemokrata, prema BiH, iznenadio je mnoge. Kako vi do\u017eivljavate njegov odnos prema BiH, i razlike koje iskazuje prema srpskim, bo\u0161nja\u010dkim i hrvatskim politi\u010darima u toj zemlji?<\/strong><\/p>\n Nije mi poznato za\u0161to je predsjednik odlu\u010dio zauzeti stav kakav ima prema BiH. Na\u0161 stav je poznat: politike nacionalizma su u BiH imale priliku 25 godina da se doka\u017eu. Nisu uspjele.<\/p>\n Ako ih se ve\u0107 i dalje promovira, \u017eeljeli bismo \u010duti jo\u0161 neki argument za\u0161to bi im se sada trebala dati opet prilika? Osim sna\u017enog zagovaranja o konstitutivnosti tri naroda, ne \u010dujemo nikakve \"policy\" preporuke koje bi u tom paketu trebale oja\u010dati vladavinu prava u BiH, smanjiti korupciju, zadr\u017eati mlade da se ne iseljavaju, oja\u010dati polo\u017eaj radnika i smanjiti socio-ekonomske nejednakosti u BiH. O tome ni rije\u010di.<\/p>\n Uza sve to, one koji zagovaraju multietni\u010dnost, koji zagovaraju trajan mir, koji su protiv etni\u010dke \u010disto\u0107e teritorija - jer znaju da to neminovno vodi u novi rat - njih se osu\u0111uje i marginalizira. Govorim konkretno o franjevcima Bosne Srebrene poput fra Drage Boji\u0107a, Marka Or\u0161oli\u0107a i drugih, koji godinama upozoravaju na \u0161tetnost politike etni\u010dkog \u010di\u0161\u0107enja i njegove \"legalizacije\" u obliku zasebnih entiteta. Oni s pravom postavljaju pitanje - u koji entitet \u0107e spadati Hrvati iz srednje Bosne ili oni iz Posavine? Koja \u0107e prava u njemu imati: da li \u0107e biti gra\u0111ani drugog reda i da li nam je to prihvatljivo? Ili \u0107e pak morati odseliti na teritorij gdje su Hrvati ve\u0107ina?<\/p>\n Fra Ivan \u0160ar\u010devi\u0107 je upozorio:<\/p>\n Bosna se ne mo\u017ee dijeliti tako da bi se stvarale male dr\u017eavice \u010distih prostora. To je ono \u0161to je sada tako dijaboli\u010dno, tako \u0111avolski postavljeno, kao odre\u0111ena vrsta ovozemaljske utopije. Sve je to opomena koja vodi u novu katastrofu.<\/p><\/blockquote>\n :: Kako bi se, po va\u0161em sudu, Hrvatska trebala odnositi prema toj presudi Ha\u0161kog suda? Kako \u010dinjenice iz te presude u\u010diniti legitimnim dijelom kolektivne svijesti u Hrvatskoj?<\/strong><\/p>\n Mislim da je va\u017eno ponoviti da presude Ha\u0161kog suda nisu presude koje name\u0107u nekakvu kolektivnu krivnju i odgovornost za po\u010dinjena zla svim gra\u0111ankama i gra\u0111anima. One su presude grupama, pojedincima i politikama vremena devedesetih, i utvr\u0111ene \u010dinjenice koje nam trebaju i mogu slu\u017eiti kao upozorenje za ono \u0161to se dogodi kad do\u0111e do potpunog raspada \u010dovje\u010dnosti.<\/p>\n Pomo\u0107u tih \u010dinjenica moramo podizati svijest o tome koliko je rat kao takav zapravo \u0161tetan i opasan, ne samo dok traje, nego i desetlje\u0107ima poslije. Va\u017eno je da o takvim stvarima govorimo iskreno i \u010dinjeni\u010dno, jer samo tako mo\u017eemo nau\u010diti prepoznati one pojedince i grupe kojima je rat sasvim prihvatljiv na\u010din stjecanja osobnog bogatstva i mo\u0107i, i koji ne zaziru od spaljivanja budu\u0107nosti ljudi na loma\u010di mr\u017enje. O takvima ne smijemo i ne\u0107emo \u0161utjeti.<\/p>\n :: Ho\u0107e li se mo\u0107i normalizirati odnosi dvije zemlje, ako se to ne u\u010dini?<\/strong><\/p>\n Mislim da postoji mnogo staza koje nas mogu dovesti do budu\u0107nosti kakvu \u017eelimo za na\u0161e dvije zemlje - budu\u0107nosti koja je prijateljska, ravnopravna i neoptere\u0107ena ratnim traumama. Vjerujem da je takva budu\u0107nost mogu\u0107a. Trebamo cijelo vrijeme raditi na suo\u010davanju s pro\u0161lo\u0161\u0107u, lije\u010diti ratne rane unutar na\u0161ih zajednica kroz organizirani i otvoreni proces suo\u010davanja s pro\u0161lo\u0161\u0107u. Ali to nije jedina va\u017ena stvar.<\/p>\n Jednako je va\u017eno rje\u0161avati problem siroma\u0161tva i socijalne isklju\u010denosti, jer nacionalizam i mr\u017enja najbolje rastu onda kad postoji bijeda i kad trgovci mr\u017enjom mogu parazitirati na ljudskim strahovima. Budu\u0107nost gradimo zajedni\u010dki na ta dva kolosijeka. Kad na jednom zapne, trebamo raditi intenzivnije na drugom, gurati tamo gdje se mo\u017ee. Gdje postoji volja - uvijek \u0107emo na\u0107i na\u010din.<\/p>\n :: Nijedna hrvatska vlast nikada nije ni poku\u0161ala cjelovito se suo\u010diti s ratom u Bosni i Hercegovini. Ne uspijeva to \u010dak ni hrvatskoj historiografiji, uz neke rijetke iznimke; o javnosti da i ne govorimo. Ima li u hrvatskom dru\u0161tvu snage za taj pothvat, i, ako je vidite, gdje je?<\/strong><\/p>\n Mislim da slika u dru\u0161tvu nije toliko mra\u010dna, i da snaga itekako postoji. O tome svjedo\u010de brojni utjecajni pojedinci, poput novinara i pisaca, pa i politi\u010darki i politi\u010dara, koji kroz svoj rad ustrajno stvaraju prostor za suo\u010davanje s tim aspektom rata. Ne mislim da su u pitanju iznimke, mislim da je u pitanju pravilo, i to vrlo perzistentno, od devedesetih naovamo. To\u010dno je da je taj prostor, barem u politici, nedovoljan, ali on je cijelo vrijeme prisutan. I to isto ne\u0161to govori o nama. Govori da ne odustajemo od toga, da postoji snaga da se tema suo\u010davanja s ratom u BiH kao tema kontinuirano odr\u017eava u javnom prostoru.<\/p>\n Koliko god da to nije dovoljno, svjesni smo da suo\u010davanja s pro\u0161lo\u0161\u0107u nema preko no\u0107i. Uostalom, taj odnos treba promatrati i kroz neke druge aspekte dru\u0161tvenih kretanja u Hrvatskoj, recimo, kroz podr\u0161ku koju na\u0161a koalicija dobiva u javnosti. A na\u0161i su stavovi o tim pitanjima u javnosti poznati.<\/p>\n :: Mo\u017eemo i Zeleno-lijeva koalicija postale su relevantna politi\u010dka snaga u Hrvatskoj, \u0161to je istodobno i prednost, ali i ograni\u010denje: dobili ste svoj udio u politi\u010dkoj mo\u0107i, pa ste utoliko sna\u017eniji, ali ste, s druge strane, prisiljeni djelovati u uskom okviru politi\u010dke pragme i \"umjetnosti mogu\u0107ega\", pa ste prisiljeni na politiku malih koraka, da ne izgubite bira\u010de. Mo\u017eete li opisati tri prva poteza koje biste povukli kada biste mogli odlu\u010divati o promjeni hrvatske politike prema BiH?<\/strong><\/p>\n Prvi: Izdvajanja za me\u0111unarodnu razvojnu suradnju usmjerili bismo prema \u010ditavoj BiH te bismo stavili naglasak na financiranje projekata koji doprinose ja\u010danju vladavine prava u BiH kao i na one projekte koji doprinose smanjenju socio-ekonomskih nejednakosti i borbi sa posljedicama klimatske krize.<\/p>\n Drugi: Politi\u010dki bismo sura\u0111ivali sa svim odrednicama bosanskohercegova\u010dkog dru\u0161tva, uklju\u010duju\u0107i i civilno dru\u0161tvo, kulturu i tako dalje, neovisno o nacionalnoj obojenosti, koji imaju vizije BiH u 21. stolje\u0107u koja nije optere\u0107ena nacionalizmom ali koja sna\u017eno po\u0161tuje prava svih svojih gra\u0111ana te dokida diskriminaciju temeljenu na etni\u010dkom podrijetlu.<\/p>\n Tre\u0107i: Ponudili bismo BiH sva znanja koja smo stekli u procesu pristupa EU i bili bismo sna\u017ean partner cjelovitoj BiH u EU.<\/p>\n Hrvatska ima vitalan nacionalan interes da BiH u\u0111e u EU.<\/p>\n![\"Zoran](\"https:\/\/sanela.info\/wp\/bola\/08\/wp-content\/uploads\/2020\/12\/zoran-milanovic-milorad-dodik.png\")
<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n