\u2022 Biv\u0161i ministar gospodarstva, Goranko Fi\u017euli\u0107, gostovao je u Novom danu i komentirao posljedice koje \u0107e po gospodarstvo imati rat u Ukrajini<\/strong><\/p>\n N1 danima poku\u0161ava doznati kakvo je stanje s robnim zalihama, no bezuspje\u0161no. Odgovor nismo dobili. Na pitanje mo\u017ee li se do\u0107i do podatka kolike su robne zalihe u Hrvatskoj, Goranko Fi\u017euli\u0107<\/strong> je rekao da Ministarstvo gospodarstva jednom godi\u0161nje objavljuje izvje\u0161\u0107e o robnim zalihama te da se iz toga mo\u017ee doznati \u0161to se \u010duva. Mjesto gdje se \u010duva uvijek je tajna, kazao je Fi\u017euli\u0107.<\/p>\n Kad su se dogodili potresi, prvo u Zagrebu, a onda i na Baniji, isplivao je problem s robnim zalihama, istaknuo je. Prvo se pojavio problem s kontejnerima, pa onda paketa s hranom i svega ostalog \u0161to je tada bilo nu\u017eno potrebno.<\/p>\n Robne zalihe, osim nekoliko iznimki, nemaju svoja vlastita skladi\u0161ta, nemaju vlastite rezervoare, kao one gdje se \u010duva nafta ili silose za p\u0161enicu i kukuruz. To za njih rade privatna poduze\u0107a. Njihov ukupni opseg u financijskoj vrijednosti je oko 500 milijuna kuna, od toga se 18 posto nalazi u p\u0161enici, 10-12 posto u kukuruzu, ne\u0161to u nafti. To nisu koli\u010dine kojima se na tr\u017ei\u0161tu mogu posti\u0107i odre\u0111eni efekti - rekao je Fi\u017euli\u0107.<\/p><\/blockquote>\n Nafta je najtrgovaniji tr\u017ei\u0161ni instrument i u njenoj cijeni ima i puno straha i puno nepoznanica vezanih s budu\u0107om sudbinom ruske nafte na svjetskom tr\u017ei\u0161tu, rekao je biv\u0161i ministar.<\/p>\n Kad se gleda globalno, Rusija proizvodi 10-11 posto svjetskih koli\u010dina, raspola\u017ee sa 6 posto svjetskih rezervi. Nafta koju Amerikanci kupuju iz Rusije je zanemariva, za razliku od Europe koja kupuje ne\u0161to vi\u0161e od \u010detvrtine svojih koli\u010dina u Rusiji. Nafta nije toliki problem, daleko je vi\u0161e no\u0107na mora za Rusiju, nego za svijet - rekao je Fi\u017euli\u0107.<\/p><\/blockquote>\n Objasnio je i za\u0161to.<\/p>\n Tih 5-7 posto je relativno brzo nadomjestivo i to na nekoliko na\u010dina. Van tr\u017ei\u0161ta je Venezuela i Iran. Venezuela raspola\u017ee sa 17 posto dokazanih rezervi, a trenutno proizvodi pola posto. Nadomjestiti ruske koli\u010dine je daleko manji problem, nego nadomjestiti plin u Europi i ruska nafta nikad ne\u0107e u potpunosti biti eliminirana. Stvarno se mo\u017ee dogoditi da za godinu dana Europa i Amerika ne\u0107e kupovati rusku naftu i to \u0107e imati enormnih ekonomskih posljedica na Rusiju.<\/p>\n \u0160to se ti\u010de Rusije, problem je koliko dr\u017eava optere\u0107uje cijenu benzina. Kod ovako visoke cijene benzina dr\u017eava mo\u017ee vrlo lako nadoknaditi gubitke smanjenjem tro\u0161arina kroz PDV. Ona samo treba pokazati volju da smanji tro\u0161arine i na taj na\u010din \u0107e u bitnom utjecati na cijenu goriva - rekao je Fi\u017euli\u0107.<\/p><\/blockquote>\n Komentiraju\u0107i \u010dinjenicu da je cijena goriva u Hrvatskoj bli\u017ea cijenama u razvijenijim europskim zemljama, dok je u Ma\u0111arskoj, primjerice, znatno ni\u017ea, Fi\u017euli\u0107 je rekao da ma\u0111arski premijer Viktor Orban dobro pazi da za\u0161titi svoje glasa\u010dko i bira\u010dko tijelo:<\/p>\n On je zamrzavanjem mar\u017ei i cijena energenata i hrane poku\u0161ao ograni\u010diti rast cijena u Ma\u0111arskoj - dodao je.<\/p><\/blockquote>\n Upitan koliko bi se stvar promijenila da je INA sa\u010duvana u hrvatskom vlasni\u0161tvu, Fi\u017euli\u0107 je rekao da se tu mo\u017ee povu\u0107i analogija s HEP-om.<\/p>\n Dr\u017eava i Vlada jednostavnom odlukom mogu donijeti kolika je cijena struje i ne obazirati se kolika je ona u Europi. Tako bi se moglo i s naftom, samo je pitanje tko bi platio razliku koja bi nastala - rekao je Fi\u017euli\u0107.<\/p><\/blockquote>\n