Biv\u0161i visoki predstavnik Valentin Inzko je, naprimjer, godinama pozivao doma\u0107e institucije da zabrane negiranje genocida i ratnih zlo\u010dina, a zatim se ta ta\u010dka prona\u0161la i u dr\u017eavnom parlamentu gdje nije dobila podr\u0161ku u vi\u0161e navrata. Tek tada je Inzko nametnuo izmjene Krivi\u010dnog zakona.<\/p>\n
Za razliku od Inzka, Schmidt ima plan nametnuti izmjene Ustava FBiH i Izbornog zakona BiH koje se ti\u010du Federacije BiH, a da prije toga ta tema nikada nije bila u Federalnom parlamentu.<\/p>\n
Tako\u0111er, Schmidt javnosti nije ponudio mogu\u0107nost da se upozna<\/strong> sa potencijalnim izmjenama zakon i ustava, \u010dime je tako\u0111er prekr\u0161ena jedna od nepisanih procedura. Tek kada su mediji po\u010deli roviti i istra\u017eivati ovu temu do\u0161lo je do pritiska politi\u010dkih stranaka i javnosti te analiziranja dokumenta. Tome u prilog ide i \u010dinjenica da je razgovarao s nekim politi\u010dkim liderima, a da im nije govorio o svojim namjerama.<\/p>\n Ono \u0161to je veoma va\u017eno po ovom pitanju jeste da visoki predstavnik djeluje na osnovu Poglavlja 7 Povelje UN-a - Intervencionizam gdje se ka\u017ee da prvo treba pru\u017eiti priliku<\/strong> doma\u0107im institucijama, a tek onda intervenisati.<\/p>\n Dalje, u nacrtu koji je procurio u javnost, Schmidt defini\u0161e i izmjene instituta za\u0161tite vitalnog nacionalnog interesa. Taj institut postoji na svim nivoima vlasti, dakle i na dr\u017eavnom i entitetskom, no pitanje koje se postavlja Schmidtu glasi kako \u0107e intervenisati samo u ustav jednog entiteta<\/strong>, ako se zna da je visoki predstavnik zadu\u017een za implementaciju Dejtonskog mirovnog sporazuma, prema Aneksu 10, a entitetski ustav nije dio tog teksta, za razliku od dr\u017eave BiH.<\/p>\n Ako bi i htio definisati listu u vezi s za\u0161titom vitalnog nacionalnog interesa, to je prvo trebalo uraditi na dr\u017eavnom nivou, a zatim je spustiti na oba entiteta. U ovom slu\u010daju se stvara vakum i konfuzija za sudije Ustavnog suda BiH koji \u0107e imati jednu listu za FBiH, drugu za RS i tre\u0107u za dr\u017eavni nivo.<\/p>\n Kada je visoki predstavnik Wolfgang Petrich pravio amandmane na entitete ustava, po\u010detkom 2000-tih godina, to je ra\u0111eno na osnovu odluke Ustavnog suda i ura\u0111eno je u oba entiteta<\/strong> odmah prema sporazumu i politi\u010dkom dogovoru.<\/p>\n Pitanje koje se tako\u0111er postavlja jeste kako je Schmidt do\u0161ao do cifre od 3 posto za uvo\u0111enje cenzusa<\/strong> za svaki kanton u Federaciji BiH. Za\u0161to to nije bilo manje od tri posto ili vi\u0161e od tri posto i kako se do\u0161lo do ta\u010dno tri posto? Takve osnove nema niti u ustavu niti igdje. O\u010digledno da se do tri posto cenzusa do\u0161lo gledaju\u0107i rezultate izbora tamo gdje idu u korist HDZ-a.<\/p>\n I za kraj, jo\u0161 jedna gre\u0161ka u koracima. Visoki predstavnik ima namjeru koristiti rezultate popisa iz 2013. godine. Prema evropskim pravnim standardima, gra\u0111ani su trebali prije popisa biti informisani<\/strong> da \u0107e ono \u0161to napi\u0161u biti kori\u0161teno i na ustavne odnose. Dakle, ne mogu se korisitit podaci ukoliko gra\u0111ani nisu pravovremeno znali da \u0107e odnosno reflektirati na promjene ustava.<\/p>\n Objavljeno: 22. jul 2022 | klix-ba<\/a><\/p>\n <\/p>\nKom\u0161i\u0107 tvrdi da je Schmidt po\u017eurio s izmjenama jer se o\u010dekuje nova presuda iz Strazbura<\/h3>\n
![\"\u017deljko](\"https:\/\/sanela.info\/wp\/bola\/08\/wp-content\/uploads\/2019\/08\/zeljko-komsic-2019-300x202.png\")
<\/a><\/p>\n