\u2022 EKSKLUZIVNO: Nacional je prvi dobio tek otisnute memoare Stjepana Mesi\u0107a \"Progon i nacionalno bu\u0111enje - borba za demokratsku Hrvatsku\" u kojima otkriva zatajenu povijest suvremene Hrvatske<\/strong><\/p>\n \u2022 \u0160u\u0161kova \"inicijacija\" u obavje\u0161tajne vode po\u010dela je vrlo rano - pi\u0161e Mesi\u0107 navode\u0107i dokument po kojem je budu\u0107i ministar \"kao socijalisti\u010dki svjestan omladinac svjedo\u010dio o nesocijalisti\u010dkim ispadima svojih vjerou\u010ditelja\"<\/strong><\/p>\n \u2022 Biv\u0161i predsjednik Stjepan Mesi\u0107, koji 2024. navr\u0161ava 90 godina \u017eivota i 75 godina bavljenja politikom<\/strong><\/p>\n Boris Paveli\u0107 04 nov 2023<\/span><\/p>\n Nacional je proteklog petka ekskluzivno dobio prve primjerke upravo otisnute knjige \"Progon i nacionalno bu\u0111enje - borba za demokratsku Hrvatsku\", prvog dijela politi\u010dke autobiografije jednog od najva\u017enijih politi\u010dara suvremene Hrvatske Stjepana Mesi\u0107a. Rije\u010d je o dva sveska prvoga dijela monumentalnih memoara politi\u010dara koji je, uz Franju Tu\u0111mana, vjerojatno najsna\u017enije utjecao na politi\u010dke procese u Hrvatskoj tijekom posljednjih desetlje\u0107a. Ve\u0107 bi i to bio dovoljan razlog da autobiografija posljednjeg predsjednika Predsjedni\u0161tva SFRJ, biv\u0161eg hrvatskog premijera i predsjednika Republike u dva mandata - da spomenemo samo neke od brojnih Mesi\u0107evih politi\u010dkih du\u017enosti - izazove velik interes naj\u0161ire javnosti, ali sadr\u017eaj Mesi\u0107evih politi\u010dkih sje\u0107anja sugerira da bi \"Progon i nacionalno bu\u0111enje - borba za demokratsku Hrvatsku\" moglo postati svjedo\u010danstvo od prvorazrednog politi\u010dkog zna\u010daja i poticaj za novo promi\u0161ljanje klju\u010dnih politi\u010dkih osoba i procesa u posljednjih pola stolje\u0107a u Hrvatskoj, pa i na podru\u010dju biv\u0161e dr\u017eave. U svakom slu\u010daju, ve\u0107 sada se mo\u017ee re\u0107i da je \"Progon i nacionalno bu\u0111enje - borba za demokratsku Hrvatsku\" iznimno va\u017ena knjiga i prvorazredan historiografski izvor, a bit \u0107e sve\u010dano predstavljena u utorak, 21. studenoga, u 12 sati, u Velikoj dvorani zagreba\u010dkog hotela Sheraton, gdje \u0107e uz autora Stjepana Mesi\u0107a govoriti i urednik i prire\u0111iva\u010d knjige Franjo Maleti\u0107 te recenzenti Vlatko Cvrtila, Slaven Ravli\u0107 i Tvrtko Jakovina.<\/p>\n \"Progon i nacionalno bu\u0111enje - borba za demokratsku Hrvatsku\", izdanje Golden marketinga - Tehni\u010dke knjige, prvi je dio Mesi\u0107evih memoara u kojemu autor, uz pomo\u0107 prire\u0111iva\u010da i urednika knjige Franje Maleti\u0107a, prikazuje razdoblje od svojeg ro\u0111enja 1934. do kraja 1990. godine i uspostave prve vlade u neovisnoj Hrvatskoj. Razdoblje od 1990. naovamo Mesi\u0107 \u0107e obraditi u drugome dijelu svojih memoara, koji \u0107e biti objavljen u sljede\u0107im mjesecima. Autobiografija je opsegom uistinu monumentalan pothvat, jo\u0161 nedostignut u hrvatskoj memoaristici: prvi dio, \u010diji su prvi primjerci iz tiskare iza\u0161li u \u010detvrtak 26. listopada, objavljen je u dva sveska koja obuhva\u0107aju vi\u0161e od 1200 stranica: prvi 442, a drugi 904 stranice. Samo prilozi na kraju druge knjige - dokumenti, literatura, popis kratica i kazalo imena - obuhva\u0107aju vi\u0161e od sto stranica. Valja, me\u0111utim, o\u010dekivati da \u0107e se iznimnim pokazati i sam sadr\u017eaj knjige s obzirom na to da neki od njenih dijelova ve\u0107 i na prvi pogled donose novo i dosad neuobi\u010dajeno, a u odnosu na dosada\u0161nje interpretacije nerijetko i subverzivno tuma\u010denje va\u017enih doga\u0111aja, osoba i procesa u hrvatskoj politici tijekom posljednjih \u0161ezdesetak godina. To, uostalom, Stjepanu Mesi\u0107u i jest bio jedan od povoda da napi\u0161e politi\u010dke memoare. \"\u017delio sam\", rekao je u razgovoru s novinarom Nacionala proteklog petka, \"ispraviti ili doprinijeti da se pojedine ve\u0107 etablirane istine jo\u0161 jednom preispitaju. Kao svjedok i sudionik doga\u0111anja bio sam u brojnim prilikama da vidim i \u010dujem ono \u0161to je ostalo i danas dijelom nepoznato u\u017eoj, a posebno \u0161iroj politi\u010dkoj javnosti\".<\/p>\n Jedan od va\u017enih politi\u010dkih doga\u0111aja suvremene hrvatske politi\u010dke povijesti za koji Mesi\u0107, na temelju vlastitog iskustva i dokumenata, nudi osebujnu osobnu interpretaciju, svakako je Prvi op\u0107i sabor HDZ-a. Taj doga\u0111aj Mesi\u0107 opisuje u sklopu petnaestog poglavlja koje nosi naslov \"Prvi vi\u0161estrana\u010dki Sabor, strana\u010dka konsolidacija i prvi poraz lijevih snaga u HDZ-u\". Biv\u0161i predsjednik pi\u0161e: \"Tko su delegati iz inozemstva vjerojatno je znao samo Franjo Tu\u0111man i, dakako, SDS SRH (Slu\u017eba dr\u017eavne sigurnosti Socijalisti\u010dke Republike Hrvatske, op.a.). Naju\u017ei krug Tu\u0111manovih suradnika tada nije ni pomi\u0161ljao da je operacija dolaska inozemnih delegata zapravo dijelom i obavje\u0161tajna operacija SDS-a koji je tih dana obavljao poslove s dugoro\u010dnim ciljem. Naime, mjesecima kasnije bit \u0107e nam jasno da je Prvi op\u0107i sabor zapravo poslu\u017eio da se zna\u010dajni broj obavje\u0161tajne mre\u017ee SDS-a SRH, ali i drugih jugoslavenskih slu\u017ebi, legalno vrati u zemlju i integrira u novu stranku HDZ, tada ve\u0107 jasno vode\u0107u hrvatsku stranku. Tako su se na Prvom saboru profilirali i javno prezentirali pojedinci suradni\u010dke mre\u017ee SDS-a kriti\u010dkim opservacijama na povijest, naravno, ne otkrivaju\u0107i svoju povezanost s politi\u010dkom policijom i ulogu u politi\u010dkom djelovanju.\" Mesi\u0107 pritom ne ostaje tek na op\u0107im primjedbama. Pi\u0161e: \"Spomenut \u0107u samo neka poznata imena. Iz zemlje Dalibor Brozovi\u0107 i Ivan Veki\u0107, a iz inozemstva fra Tomislav Duka i Gojko \u0160u\u0161ak. I jedan i drugi na sjednicama Prvog op\u0107eg sabora ostali su zapam\u0107eni po svojim osebujnim istupima i govorima. Naravno, imena je mnogo vi\u0161e.\"<\/p>\n Ne\u0161to dalje, Mesi\u0107 obja\u0161njava: \"Pristigli emigranti, prikriveni suradnici SDS-a i stranih slu\u017ebi koji su se tih dana nalazili me\u0111u nama, bili su istaknuti emigranti s tobo\u017ee velikim dosjeima dr\u017eavnog neprijatelja. \u0160to je pojedinac imao ve\u0107i dosje, dobivao je ve\u0107u pa\u017enju i time smo ga, zapravo, s ve\u0107im povjerenjem prihva\u0107ali i integrirali u svoj pokret. Bili smo, dakako, naivni, premalo informirani o onom \u0161to je emigracija tada stvarno predstavljala (...) Dugo sam vjerovao da su eufori\u010dno stanje u dvorani, transparenti, zastave, pjesme, izraz spontanosti \u010dlanova \"novog pokreta\", na\u0161eg pokreta, no kako su se spoznaje o dijelu delegatske strukture \u0161irile, postajalo je jasno da je rije\u010d o dobro sinkroniziranoj aktivnosti kojom je upravljala Udba. Svi ekstremni istupi na koje me je upozoravao ministar Mulc (Vilim Mulc, posljednji sekretar unutarnjih poslova socijalisti\u010dke Hrvatske, op.a.) i molio da ih se klonimo, da nastojimo kao organizatori sputavati takve pojave, dolazili su iz usta radikalnih delegata, vjerojatno pripadnika agentske mre\u017ee SDS-a SRH, onih na koje me je Mulc upozoravao, a on kao \u010delni \u010dovjek policije nije oti\u0161ao dalje i djelovao u skladu s tada va\u017ee\u0107im propisima. No to nije bila njegova osobna odluka, takve odluke donosio je tada Ivica Ra\u010dan.\" Kako bi potkrijepio svoje tvrdnje, Stjepan Mesi\u0107 u prilozima knjizi, u dijelu u kojem su objavljeni dokumenti, na stranicama 844 do 851, objavljuje dokument s naslovom \"Izvadci iz \u017eivotopisa emigranata - sudionika 1. op\u0107ega sabora HDZ-a (prema dosjeima SDS-a SRH)\". Imena tih ljudi u Mesi\u0107evoj knjizi objavljena su samo s inicijalima.<\/p>\n Biv\u0161i predsjednik za Nacional je otkrio razloge zbog kojih je odlu\u010dio napisati politi\u010dka sje\u0107anja. \"Idu\u0107e godine navr\u0161avam devedeset godina \u017eivota i 75 godina bavljenja aktivnom politikom\", kazao je, navode\u0107i kako je htio sa\u010duvati od zaborava \"cijelu jednu skupinu onih koji su svoje ideale, kao i ja, ugra\u0111ivali u boljitak Hrvatske, a da im nitko nije rekao: Hvala vam na doprinosu koji ste dali za demokratsku Hrvatsku\". \"Drugi je razlog\", nastavio je Mesi\u0107, \"ispraviti ili doprinijeti tome da se pojedine ve\u0107 etablirane istine jo\u0161 jednom preispitaju. Kao svjedok i sudionik doga\u0111aja bio sam u brojnim prilikama da vidim i \u010dujem ono \u0161to je i danas ostalo dijelom nepoznato u\u017eoj, a posebno \u0161iroj politi\u010dkoj javnosti. Razli\u010dite interpretacije doga\u0111aja nisu sporne, svatko ima pravo izre\u0107i svoj vrijednosni sud ili svoje vi\u0111enje doga\u0111aja, pa tako i ja koristim to pravo. Moja knjiga nije sinteza, ona je skup priloga utemeljenih na onome \u0161to sam znao ili do\u017eivio\". Mesi\u0107 je kazao i da je \"jedan od motiva za pisanje knjige bio i sve izra\u017eeniji zahtjev za revizijom hrvatske povijesti, posebice one novije\". \"Uvijek su do sada politi\u010dki pobjednici pisali povijest. Vjerojatno \u0107e to tako biti i ubudu\u0107e. Ali ja dr\u017eim da je i dalje moja obveza prema bira\u010dima koji su me dva puta birali za predsjednika Republike, svjedo\u010diti istinu i nakon isteka mandata, da je moja obveza doprinositi daljnjoj demokratizaciji dru\u0161tva, ma koliko ta istina za pojedine skupine u dru\u0161tvu nije prihvatljiva\", istaknuo je biv\u0161i predsjednik.<\/p>\n Mesi\u0107eva istina zasigurno ne\u0107e biti prihvatljiva po\u0161tovateljima, primjerice, Gojka \u0160u\u0161ka. Ratnom ministru obrane Mesi\u0107 je posvetio prili\u010dan prostor, naro\u010dito u dijelu u kojemu opisuje odabir ministara za prvu vladu neovisne Hrvatske, u kojoj je bio premijer. Mesi\u0107 pi\u0161e da je Tu\u0111man rezolutno tra\u017eio da \u0160u\u0161ka postavi u vladu, makar i na polo\u017eaj ministra bez portfelja, premda Mesi\u0107 to nije planirao, pa se Mesi\u0107 dodatno zainteresirao za malo poznatog i mu\u010daljivog emigranta jer mu je bilo \u010dudno da Tu\u0111man inzistira na naizgled neva\u017enom imenovanju. Mesi\u0107 tada prili\u010dno detaljno opisuje \u0160u\u0161kove veze s jugoslavenskim tajnim slu\u017ebama, navode\u0107i kako je \"\u0160u\u0161kova \"inicijacija\" u obavje\u0161tajne vode po\u010dela vrlo rano\". Navodi sudski dokument iz kojeg je vidljivo da je budu\u0107i ministar \"kao socijalisti\u010dki svjestan omladinac svjedo\u010dio o nesocijalisti\u010dkim ispadima svojih vjerou\u010ditelja fra Blage Kara\u010di\u0107a i fra Ferde Vla\u0161i\u0107a\" te \"pomogao utvrditi Udbine navode i kao svjedok optu\u017ebe spremiti na dvomjese\u010dnu robiju svoje vjerou\u010ditelje\", napominju\u0107i kako je \"taj nemili doga\u0111aj opisao jedan sudionik doga\u0111anja jasno prokazav\u0161i Gojka \u0160u\u0161ka kao Udbina suradnika\". Mesi\u0107 navodi jo\u0161 detalja, me\u0111u kojima i \u010dinjenicu da je \"nesvr\u0161enog studenta Pedago\u0161ke akademije pri samom kraju studija, u prolje\u0107e 1968. u Rijeci posjetilo dvoje suradnika vojne obavje\u0161tajne slu\u017ebe, od kojih je jedan o\u017eenjen Gojkovom sestri\u010dnom, izvjesni Maru\u0161i\u0107, te mu uru\u010dilo putnu ispravu kako bi mogao prije odslu\u017eenja vojnog roka legalno napustiti Jugoslaviju\". \"Dono\u0161enje putovnice\", pi\u0161e dalje Mesi\u0107, \"\u0160u\u0161ak mo\u017ee zahvaliti svojemu bratu Jozi koji je bio rukovodilac u Sekretarijatu za narodnu obranu \u0160iroki Brijeg. Rade\u0107i na regrutnim poslovima, bio je nadaleko poznat kao komunist unitaristi\u010dke opredijeljenosti te po svojevrsnom zlostavljanju mladi\u0107a iz \u0160irokog Brijega (Li\u0161tice) i okolice, koje bi u suradnji s Udbom upu\u0107ivao u grupama na odslu\u017eenje vojnog roka u garnizone za preodgoj, naj\u010de\u0161\u0107e u Ki\u010devo. Bila je rije\u010d o mladi\u0107ima hrvatske nacionalnosti koji potje\u010du iz obitelji koje su imale \u010dlanove u usta\u0161koj vojsci ili su bili politi\u010dki protivnici re\u017eima\".<\/p>\n Nakon \u0161to je Josip Manoli\u0107 postao \u010dlan Predsjedni\u0161tva SRH, u lipnju 1990. otputovao je u Kanadu, nastavlja opisivati Mesi\u0107. \"Jedan od doma\u0107ina u Kanadi bila je i obitelj Gojka \u0160u\u0161ka. Susreo se i s Gojkovom majkom Stanom koja mu je povjerila i najva\u017eniju tajnu: \"Gojko nije usta\u0161a, on pripada istom jatu kojem i vi, gospodine Manoli\u0107u.\" Manoli\u0107 se s tvrdnjom takve vrste nije susreo samo u Ottawi. Imao je brojne susrete i s iseljenicima koji su pripadali staroj mre\u017ei Ivana Kraja\u010di\u0107a, susretao se i sa svojim biv\u0161im suradnicima koji su emigrirali u Kanadu.\" Mesi\u0107 ka\u017ee kako je \"bio uvjeren kako se Franjo Tu\u0111man zala\u017ee u vladu postaviti \"ekstremnog usta\u0161u\", opasnog emigranta kojeg se mora\u0161 \u010duvati, a ono ispadne da je Tu\u0111man u vladu nastojao postaviti \u0161utljivog \"komunista\" i \u010dovjeka koji je bio povezan s jugoslavenskim slu\u017ebama.\" Biv\u0161i predsjednik zaklju\u010duje: \"Gojko nije bio jedini \"Mefisto\" u Tu\u0111manovu okru\u017eenju, nije bio jedini la\u017eni in\u017eenjer povratnik iz Kanade, do\u0161lo ih je nekoliko, nije samo on sudjelovao i carevao u nepotizmu, nakaradnoj ideologiji koju naj\u010de\u0161\u0107e nije znao ni obrazlo\u017eiti, dr\u017eavu nije samo on tretirao kao svoju privatnu imovinu, nije on bio jedini \"za\u0161titnik bandita\" koji su danas ve\u0107inom ugledni gra\u0111ani, a obogatili su se na \u0161vercu oru\u017eja, droge ili rane privatizacije. \u010cinili su to mnogi drugi, no on je nesumnjivo dobio za sve \u0161to je u\u010dinio najvi\u0161a hrvatska dr\u017eavna odli\u010dja i najvi\u0161i \u010din u Hrvatskoj vojsci, a da nijedan dan nije bio na boji\u0161tu.\"<\/p>\n Golem je posao napisati memoare koji iscrpno, gotovo iz dana u dan, opisuju politi\u010dki turbulentno razdoblje od gotovo \u0161ezdeset godina, koliko traje Mesi\u0107eva aktivna politi\u010dka karijera, tim vi\u0161e zato \u0161to Mesi\u0107 nije pisao dnevnik. Za suradnika, prire\u0111iva\u010da i urednika na tom poslu Mesi\u0107 je odabrao Franju Maleti\u0107a, 72-godi\u0161njeg pravnika, doktora informacijskih znanosti i sveu\u010dili\u0161nog profesora te, me\u0111u ostalim, prire\u0111iva\u010da knjiga koje se u prili\u010dnoj mjeri preklapaju s temom Mesi\u0107eve autobiografije: rije\u010d je o sje\u0107anjima Josipa Manoli\u0107a \"Politika i domovina\" te \"\u0160pijuni i politika\", a u stanovitoj mjeri i o knjizi \"Franjo Tu\u0111man - dosje 229562\". Ina\u010de je Maleti\u0107 autor brojnih studija i knjiga, me\u0111u ostalim prvog hrvatskog op\u0107eg te specijaliziranih \"Who ih who\" leksikona, te u suradnji s akademikom Petrom \u0160imunovi\u0107em, kapitalnog onomasti\u010dkog izdanja \"Pu\u010danstvo Republike Hrvatske na po\u010detku 21. stolje\u0107a\".<\/p>\n U razgovoru s novinarom Nacionala u petak, Mesi\u0107 i Maleti\u0107 opisali su ukratko povijest svog poznanstva te kako je po\u010dela suradnja na pisanju Mesi\u0107evih sje\u0107anja. \"Upoznali smo se 1993., kada sam pripremao prvi \"Who is who\" leksikon. Sa svih strana imao sam otpore i jedini koji me je podr\u017eao bio je predsjednik Mesi\u0107: napisao je pismo u kojemu je naglasio kako je \"Who is who\" projekt vi\u0161estruko koristan. Pismo smo proslijedili svima \u010dije smo biografije \u017eeljeli obraditi i ono nam je otvorilo vrata\", rekao je Maleti\u0107. Postoji, osim toga, i osobni detalj, dodao je Maleti\u0107: \"Moja supruga i supruga predsjednika Mesi\u0107a radile su zajedno u vrti\u0107u. Ja sam tako preko svoje supruge doznao da Mesi\u0107 ide u zatvor.\" No pravi poticaj suradnji na memoarima dala je predsjednica Geoekonomskog foruma Jasna Plevnik, koja je predsjedniku Mesi\u0107u, na njegovo pitanje tko bi mu mogao pomo\u0107i napisati memoare, predlo\u017eila Franju Maleti\u0107a.<\/p>\n \"Razmi\u0161ljao sam tri mjeseca. To je izuzetno slo\u017een i zahtjevan posao, a naro\u010dito je posebna odgovornost pisati za predsjednika Republike. Nakon \u0161to sam se kona\u010dno odlu\u010dio, sve sam drugo stavio na \u010dekanje i svu snagu usmjerio na taj posao\", rekao je Maleti\u0107 o Mesi\u0107evoj ponudi. Dulje od dvije godine Mesi\u0107 i njegov suradnik sastajali su se dva ili tri puta tjedno i razgovarali po nekoliko sati, dok bi imali koncentracije. Maleti\u0107 je razgovarao sa stotinjak sugovornika i konzultirao, tvrdi, svu relevantnu gra\u0111u o Mesi\u0107u: 250 tisu\u0107a novinskih \u010dlanaka, oko dvije tisu\u0107e knjiga i tridesetak tisu\u0107a dokumenata u arhivima. I sav su taj materijal Mesi\u0107 i Maleti\u0107 prodiskutirali. \"Lako je napisati razdoblje za koje postoje dokumenti. Uglavnom je to vrijeme poslije 1990. No iznimno je te\u0161ko prona\u0107i dokumentaciju koja potkrepljuje razdoblje prije 1990. Ipak, uspio sam, me\u0111u ostalim, rekonstruirati i policijski dosje o Mesi\u0107u, za koji u zapisniku Hrvatskog dr\u017eavnog arhiva postoji podatak kada je predan u Arhiv, ali ga ondje vi\u0161e nema. U jednu rije\u010d, svaki stav koji predsjednik iznosi nastojali smo potkrijepiti dokumentima i svjedo\u010denjima\", kazao je Franjo Maleti\u0107.<\/p>\n Sadr\u017eaj prvih dviju knjiga Mesi\u0107eve autobiografije podijeljen je u dvadeset poglavlja. U njima Mesi\u0107 potanko kronolo\u0161ki opisuje svoje politi\u010dko djelovanje uklapaju\u0107i ga u \u0161iroki kontekst vremena i politi\u010dkih okolnosti, poklanjaju\u0107i naro\u010ditu pa\u017enju dijelovima svojega politi\u010dkog \u017eivota oko kojega su se proteklih desetlje\u0107a plele kontroverze. Tridesetak stranica posvetio je svojem djelovanju kao zastupniku u Saboru socijalisti\u010dke Hrvatske i predsjedniku op\u0107ine u Orahovici; u pet poglavlja, na vi\u0161e od stotinu stranica, opisao je hrvatsko prolje\u0107e 1971. i njegov slom; u dva poglavlja, na \u0161ezdesetak stranica, opisao je \"\u017eivotno iskustvo koje nikome ne preporu\u010duje\", robijanje u Staroj Gradi\u0161ki; u tri poglavlja opisao je osamdesete, a u tom sklopu i vi\u0161e situacija u kojima je tada dolazio u dodir s Franjom Tu\u0111manom. U preostalih sedam poglavlja, oko \u010detiristo stranica, Mesi\u0107 je posvetio razdoblju od lipnja 1989. do kraja 1990., odnosno, od osnivanja HDZ-a do dono\u0161enja Bo\u017ei\u0107nog Ustava krajem prosinca 1990. U prilog tvrdnji da su Mesi\u0107eva svjedo\u010danstva \u010desto i poku\u0161aj prevrednovanja dosada\u0161njih uvrije\u017eenih \"istina\", vrijedi citirati i odlomak u kojemu Mesi\u0107 sudi o hrvatskim komunistima krajem osamdesetih: \"Mislim da nije dovoljno nagla\u0161ena uloga i zasluga SKH u demokratskim promjenama koje su dovele do demokratskog poretka i ostvarenja hrvatske dr\u017eavnosti\", pi\u0161e Mesi\u0107. \"Bez obzira na to \u0161to sam imao vrlo kriti\u010dki stav prema vladavini komunista, a i bio njihova \u017ertva, mislim da je va\u017eno da danas ne zaboravimo klju\u010dne doprinose SKH odnosno SKH-SDP demokratizaciji i otvaranju puta prema stvaranju samostalne i neovisne RH.\"<\/p>\n Premda \u0107e Mesi\u0107evi memoari biti zaokru\u017eeni tek nakon \u0161to bude objavljen i njihov drugi dio, nova \u010detiri sveska o razdoblju od 1991. do kraja Mesi\u0107eva drugog predsjedni\u010dkog mandata 2010. i vremenu nakon toga, prikaz prvoga, upravo objavljenog dijela, mo\u017ee se zaokru\u017eiti generalnom ocjenom koju je biv\u0161i predsjednik Stjepan Mesi\u0107, politi\u010dar zasigurno najzaslu\u017eniji za kona\u010dnu europeizaciju Hrvatske i njezino priklju\u010divanje EU-u, iznio u zavr\u0161nom odlomku posljednjeg poglavlja svoje upravo objavljene knjige, naslovljenom \"Post factum\": \"\u017divot u pluralisti\u010dkom dru\u0161tvu nezrele demokracije nije se pokazao ba\u0161 jako uspje\u0161nim modelom. Istina, ratne su prilike pridonijele da se brojne namjere HDZ-ova programa nisu ostvarile ili se nisu ostvarivale dinamikom koju smo o\u010dekivali.<\/p>\n Ideali se nisu ostvarili, politi\u010dka pragma donosi nova iskustva, gradimo liberalno dru\u0161tvo, postajemo socijalno neosjetljivi, ja\u010da autoritarna dr\u017eava. Ulazimo i u zamku podvale kako je na djelu pomirba djece partizana i usta\u0161a, rijetki se usu\u0111uju protestirati, a jo\u0161 rje\u0111i znaju da je rije\u010d o projektu zapadnih centara mo\u0107i koji je oblikovan kao strategija za razbijanje komunizma po\u010detkom osamdesetih. Pomirbu promoviraju Franjo Tu\u0111man i ekstremna hrvatska emigracija. No pomirba je i na\u010din afirmacije pora\u017eenih snaga Drugoga svjetskog rata, onih pojedinaca koji su djelovali u usta\u0161kom re\u017eimu NDH. Na djelu je tihi revizionizam povijesti koji traje sve do dana\u0161njeg dana i sve ja\u010de nagriza temelje na kojima po\u010diva moderna Hrvatska.\"<\/p>\n