{"id":41353,"date":"2018-11-07T05:50:16","date_gmt":"2018-11-07T12:50:16","guid":{"rendered":"https:\/\/sanela.info\/wp\/bola\/08\/?p=41353"},"modified":"2026-04-04T02:19:48","modified_gmt":"2026-04-04T09:19:48","slug":"ivo-goldstein-tragedija-vareskih-hrvata-i-zlocin-u-brgulama","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/sanela.info\/wp\/bola\/08\/41353\/ivo-goldstein-tragedija-vareskih-hrvata-i-zlocin-u-brgulama","title":{"rendered":"Ivo Goldstein: Tragedija vare\u0161kih Hrvata i zlo\u010din u Brgulama"},"content":{"rendered":"<h3>PI\u0160E IVO GOLDSTEIN ZA GLOBUS - Za\u0161to vatreni zagovornici Herceg-Bosne \u0161ute o tragediji vare\u0161kih Hrvata<\/h3>\n<p><span class=\"c-maroon\">Ivo Goldstein 07 nov 2018<\/span><\/p>\n<p>Prvih dana studenoga prije to\u010dno 25 godina odvijala se ratna tragedija koju hrvatski mediji vjerojatno ne\u0107e obilje\u017eiti, iako u mnogo\u010demu sli\u010di vukovarskoj, koja se dogodila dvije godine prije.<\/p>\n<p>Radi se o izgonu i bijegu Hrvata iz Vare\u0161a i okolice, potom i o kalvariji koju su pro\u0161li da bi do\u0161li do sigurnosti. Naposljetku, i o tome da se najve\u0107i dio njih nikad vi\u0161e nije vratio svojim domovima.<\/p>\n<p>Za\u0161to se u medijima o stradanju Vare\u0161ana ne govori i ne pi\u0161e? Na to \u0107u pitanje poku\u0161ati odgovoriti u ovom tekstu.<\/p>\n<div style=\"width: 626px;\" class=\"wp-video\"><video class=\"wp-video-shortcode\" id=\"video-41353-1\" width=\"626\" height=\"360\" preload=\"metadata\" controls=\"controls\"><source type=\"video\/mp4\" src=\"https:\/\/sanela.info\/wp\/bola\/08\/wp-content\/uploads\/2018\/11\/zeljko-komsic-zlocin-brgule.mp4?_=1\" \/><a href=\"https:\/\/sanela.info\/wp\/bola\/08\/wp-content\/uploads\/2018\/11\/zeljko-komsic-zlocin-brgule.mp4\">https:\/\/sanela.info\/wp\/bola\/08\/wp-content\/uploads\/2018\/11\/zeljko-komsic-zlocin-brgule.mp4<\/a><\/video><\/div>\n<p>Pri\u010da po\u010dinje u listopadu 1992. napadom Hrvatskog vije\u0107a obrane na Prozor i zauzimanjem grada. Taj doga\u0111aj neki smatraju po\u010detkom rata izme\u0111u Bo\u0161njaka i Hrvata, iako je od tog trenutka proteklo jo\u0161 dosta vremena dok se nisu razvile prave ratne operacije. Prvih dana 1993. sve napetija situacija rezultira sukobima na mjestima dodira HVO-a i Armije BiH.<\/p>\n<p>Za Bo\u0161njake je po\u010dela bitka za jedinstvenu BiH, a za Hrvate bitka za \u0161to ve\u0107u samostalnost ili odcjepljenje. Sredinom travnja dogodio se prvi masovni zlo\u010din: jedinice HVO-a u Ahmi\u0107ima pokraj Viteza, u sredi\u0161njoj Bosni, ubile su 117 Bo\u0161njaka, spaljeno je 140 ku\u0107a i sru\u0161ene su dvije d\u017eamije i \u0161kola. Akcija je bila osmi\u0161ljena i organizirana izvana, kao na\u010din da se na etni\u010dki mje\u0161ovitom podru\u010dju izazove totalni sukob. Od tog trenutka po\u010dinje intenzivan hrvatsko-bo\u0161nja\u010dki rat u sredi\u0161njoj Bosni.<\/p>\n<p>U tom ratu nitko nije ostao nevin: ne smije se zaboraviti da su zlo\u010dini Muslimana-Bo\u0161njaka nad hrvatskim vojnicima i civilima bili brojni i da se ne mogu ni\u010dim opravdati. I da je srpska strana (bolje re\u010deno - Milo\u0161evi\u0107-Karad\u017ei\u0107eva strana) bila osnovni pokreta\u010d rata i agresor u najdoslovnijem smislu rije\u010di.<\/p>\n<p>Me\u0111utim, Franjo Tu\u0111man i njegovi suradnici, kao mozgovi \u010ditave akcije u Zagrebu, ba\u0161 kao i njihovi adlatusi u Herceg-Bosni, imali su neke svoje interese u ratu. Tu\u0111manova je fiksna ideja bila da se \"hrvatski perec mora podebljati\", pa se s balkanskim krvnikom Slobodanom Milo\u0161evi\u0107em uorta\u010dio u nakani da dijele Bosnu i Hercegovinu.<\/p>\n<p>Suo\u010den s mogu\u0107im sukobom s Bo\u0161njacima, hrvatski predsjednik procjenjivao je da se bo\u0161nja\u010dka strana ne\u0107e mo\u0107i suprotstaviti i da \u0107e se morati pomiriti s kontrolom manjeg dijela Bosne i Hercegovine, \u0161to bi zna\u010dilo da bi se plan Milo\u0161evi\u0107a i Tu\u0111mana o podjeli susjedne dr\u017eave naposljetku i realizirao. Kad je Stjepan Mesi\u0107 u ljeto 1992. upitao Tu\u0111mana \u0161to \u0107e na takav plan re\u0107i bo\u0161nja\u010dki vo\u0111a Alija Izetbegovi\u0107, dobio je odgovor: \"Stipe, ne razumije\u0161 povijesne silnice.<\/p>\n<p>Kad se srpske i hrvatske \u0161kare slo\u017ee, nema tu Alija \u0161to re\u0107i.\" Tu\u0111man je Izetbegovi\u0107u u jednom razgovoru tada obja\u0161njavao da mu je namijenjena uloga Mehmeda Spahe (1883. - 1939.), aludiraju\u0107i na to da je Spaho dugo godina bio ministar u jugoslavenskoj Vladi, a sve kako bi u njoj ipak sjedio neki Musliman. A Izetbegovi\u0107 je Tu\u0111mana upozorio: \"Ali ja, za razliku od Spahe, ipak imam vojsku.\"<\/p>\n<p>O\u010dito su Izetbegovi\u0107eve prognoze bile realnije nego Tu\u0111manove: naime, nakon po\u010detnih uspjeha hrvatske strane u hrvatsko-bo\u0161nja\u010dkom sukobu, od travnja 1993. inicijativu preuzima bo\u0161nja\u010dka strana.<\/p>\n<p>Bila je to posljedica \u010dinjenice da u Zagrebu i \u0160irokom Brijegu ozbiljniji planovi o tome \u0161to \u0107e se odvijati u mogu\u0107em hrvatsko-bo\u0161nja\u010dkom sukobu nikad nisu pravljeni. Mislilo se da \u0107e se izolirane srednjobosanske enklave pod kontrolom HVO-a me\u0111usobno spojiti, ali je to bilo posve nerealno. Naime, dogodilo se upravo obrnuto - bo\u0161nja\u010dka strana (odnosno Armija BiH) ve\u0107 je na po\u010detku sukoba imala u srednjoj Bosni veliku broj\u010danu nadmo\u0107 u ljudstvu, a postupno se izjedna\u010davala i prema\u0161ila hrvatsku stranu i u opremi i naoru\u017eanju. Stoga je HVO u idu\u0107em razdoblju bio prisiljen s ve\u0107inom hrvatskoga stanovni\u0161tva povu\u0107i se iz nekih srednjobosanskih gradova - u travnju iz Travnika, u srpnju iz Bugojna, Fojnice i drugih.<\/p>\n<p>Situacija je na nekim mjestima bila dramati\u010dna: naprimjer, padom Fojnice kiselja\u010dko-kre\u0161evska enklava postala je jo\u0161 manja. A vite\u0161ka je enklava ubrzo po izbijanju sukoba samo sporednom cestom bila povezana s Busova\u010dom, jer je glavnu cestu zauzela Armija BiH. Na \u010ditavom srednjobosanskom podru\u010dju na du\u017ei rok mogao se slutiti krajnji, za hrvatsku stranu nepovoljan i tragi\u010dan, ishod.<\/p>\n<p>Na prostoru srednje Bosne postojale su jo\u0161 dvije enklave - jedna sjevernije, s centrom u \u017dep\u010du, druga na sjeveroistoku, na podru\u010dju Kaknja, Kraljeve Sutjeske i Vare\u0161a.<\/p>\n<p>Prvih dana lipnja po\u010dela je ofenziva Armije BiH prema Kaknju i Kraljevoj Sutjesci. Snage HVO-a bile su preslabe da bi se efikasno obranile i ubrzo je rijeka izbjeglica krenula prema sjeveroistoku, u Vare\u0161. No, u Vare\u0161u nije bilo mjesta za sve. Jo\u0161 gore - nije bilo ni hrane, jer su se i sami Vare\u0161ani tada vrlo slabo hranili, ako nisu i gladovali. U Vare\u0161u je zavladao o\u010daj za koji oni koji su se na\u0161li u gradu uop\u0107e nisu bili krivi. Krivce treba tra\u017eiti u bo\u0161nja\u010dkim i srpskim jedinicama koje su ih dr\u017eale u okru\u017eenju, kao i u zagreba\u010dkim i hercegbosanskim krugovima koji su ih doveli u situaciju da budu \"predzi\u0111e kr\u0161\u0107anstva\" (mo\u017eda bolje re\u010deno - katoli\u010danstva), za \u0161to nije bilo snage. Suprotno propagandisti\u010dkim floskulama o tome kako \u0161tite interese bosanskohercegova\u010dkih Hrvata, hercegbosansko rukovodstvo i njihovi patroni u Zagrebu pokazali su svu nemo\u0107, pa i nezainteresiranost da bilo \u0161to u\u010dine za spas vare\u0161ke enklave.<\/p>\n<p>U takvoj, neizdr\u017eivoj situaciji prido\u0161le izbjeglice u Vare\u0161 odlu\u010duju napustiti grad. Dana 19. lipnja kre\u0107u dijelom automobilima, traktorima i zapre\u017enim vozilima, a ve\u0107inom pje\u0161ice dalje na istok, na teritorij pod kontrolom Srba. Kad su iz Vare\u0161a stigli u nedaleko srpsko selo Brgule, koje je po tada\u0161njoj administrativnoj podjeli i dalje bilo u vare\u0161koj op\u0107ini, srpske vojne vlasti odmah su razdvojile vojno sposobne mu\u0161karce od \u017eena, staraca i djece. To je djelovalo \u0161okantno te su vo\u0111e kolone, shvativ\u0161i kako su te\u0161ko pogrije\u0161ili, odlu\u010dili da se svi vrate u Vare\u0161.<\/p>\n<p>Manji se broj izbjeglica poku\u0161ao iz Vare\u0161a vratiti ku\u0107ama, na podru\u010dja pod bo\u0161nja\u010dkom kontrolom, ali je to bilo prakti\u010dki nemogu\u0107e. Upravo suprotno, u Vare\u0161 se tih dana i tjedana slijevaju nove izbjeglice s kakanjskog i sutje\u0161kog podru\u010dja. Potkraj kolovoza po\u010dinje evakuacija izbjeglica - \u017eena i djece - iz Vare\u0161a. Njih oko 3200, organiziranih u dva konvoja, preko srpskih teritorija preba\u010deno je u Hercegovinu. Smje\u0161teni su u Stocu, Po\u010ditelju, \u010capljini, Trebi\u017eatu na imanja i u ku\u0107e koje su napustili ili bili iz njih prognani Bo\u0161njaci ili Srbi.<\/p>\n<p>Tih je tjedana na vare\u0161koj fronti privremeno zavladalo primirje. No, hrane je bilo sve manje, zalihe su se postupno iscrpile. Dva konvoja s humanitarnom pomo\u0107i \u0161to su ih uputile hercegbosanske organizacije prema vare\u0161koj op\u0107ini bila su oplja\u010dkana. I onda je 18. listopada po\u010deo op\u0107i napad jedinica Armije BiH na vare\u0161ku op\u0107inu koja je ionako ve\u0107 bila u poluokru\u017eenju. Jedinice Armije BiH napreduju, zauzimaju hrvatsko selo Kopijare, potpuno ga plja\u010dkaju i spaljuju te ubijaju \u0161estero civila. Put prema samom Vare\u0161u bio je prakti\u010dki otvoren. Jedinice Armije BiH koncentriraju se u selu Stupni Do (pet kilometara ju\u017eno od Vare\u0161a). U me\u0111uvremenu je oko 5700 prognanika iz Vare\u0161a krenulo u novom konvoju prema Hercegovini.<\/p>\n<p>Tada je na\u010delnik Glavnog sto\u017eera HVO-a Milivoj Petkovi\u0107 naredio Ivici Raji\u0107u, zapovjedniku Druge operativne grupe HVO-a u Kiseljaku, da \"preuzme kontrolu u Vare\u0161u\". Raji\u0107 je 21. listopada napustio Kiseljak s dvjestotinjak vojnika HVO-a, me\u0111u njima su bile i postrojbe Maturice i Apostoli, te je, pro\u0161av\u0161i preko teritorija pod kontrolom bosanskih Srba, sutradan stigao u Vare\u0161. Predstavnik Ministarstva obrane Republike Hrvatske u Herceg-Bosni Slobodan Praljak Raji\u0107u je naredio da \"sredi situaciju u Vare\u0161u\" te da \"ne poka\u017ee milosti prema nikome\".<\/p>\n<p>Posljedi\u010dno je ubijeno 37 Bo\u0161njaka, od kojih su samo \u0161estorica bili vojnici. Zbog tog je zlo\u010dina Ivica Raji\u0107, nakon priznanja krivnje i iskazanog kajanja, na Me\u0111unarodnom sudu za ratne zlo\u010dine u Haagu osu\u0111en na 12 godina zatvora. Osim \u0161to je Stupni Do imao strate\u0161ku va\u017enost bio je i sredi\u0161te za krijum\u010darenje robe izme\u0111u triju zara\u0107enih strana, pa su iza pokolja stajali i imovinski interesi krijum\u010dara.<\/p>\n<p>Pokolj u Stupnom Dolu definitivno je situaciju doveo do usijanja. Ujutro 30. listopada jake snage Armije BiH kre\u0107u u zavr\u0161ni napad na Vare\u0161. Hrvatska sela u okolici Vare\u0161a te\u0161ko stradaju (oplja\u010dkana su i spaljena, bilo je i ubojstava), civili bje\u017ee u panici u sam grad, jer izlaza iz srpskog i bo\u0161nja\u010dkog okru\u017eenja nije bilo.<\/p>\n<p>Kako su jedinice Armije BiH bile kudikamo brojnije i bolje naoru\u017eane od jedinica HVO-a, bilo je jasno da Vare\u0161u nema spasa i da je njegov kona\u010dni pad samo pitanje dana.<\/p>\n<figure id=\"attachment_23481\" aria-describedby=\"caption-attachment-23481\" style=\"width: 300px\" class=\"wp-caption alignnone\"><a href=\"https:\/\/sanela.info\/wp\/bola\/08\/wp-content\/uploads\/2018\/11\/igoldstein.png\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"wp-image-23481 size-medium\" src=\"https:\/\/sanela.info\/wp\/bola\/08\/wp-content\/uploads\/2018\/11\/igoldstein-300x193.png\" alt=\"Ivo Goldstein\" width=\"300\" height=\"193\" srcset=\"https:\/\/sanela.info\/wp\/bola\/08\/wp-content\/uploads\/2018\/11\/igoldstein-300x193.png 300w, https:\/\/sanela.info\/wp\/bola\/08\/wp-content\/uploads\/2018\/11\/igoldstein-600x387.png 600w, https:\/\/sanela.info\/wp\/bola\/08\/wp-content\/uploads\/2018\/11\/igoldstein.png 900w\" sizes=\"auto, (max-width: 300px) 100vw, 300px\" \/><\/a><figcaption id=\"caption-attachment-23481\" class=\"wp-caption-text\">Ivo Goldstein<\/figcaption><\/figure>\n<p>Vratimo se godinu dana unatrag - u lipnju 1992. (rat u BiH je po\u010deo!) predsjednik Franjo Tu\u0111man u razgovoru s Milo\u0161evi\u0107em i Izetbegovi\u0107em zalagao se za mirno rje\u0161avanje sukoba. Isticao je kako smatra da je probleme bolje rije\u0161iti \"razgrani\u010denjima\", pa i \"dobrovoljnim preseljenjima\", nego \"istrebljenjima i barbarskim uni\u0161tavanjima\". A onda je tri mjeseca poslije, u rujnu, na inicijativu me\u0111unarodnih diplomatskih krugova potpisao s jugoslavenskim predsjednikom Dobricom \u0106osi\u0107em \"zajedni\u010dku deklaraciju\" kojom se poti\u010de normalizacija odnosa izme\u0111u dviju dr\u017eava.<\/p>\n<p>U sporazumu se spominjalo na\u010delo nepovredivosti granica, \u0161to je Hrvatskoj bilo tada od \u017eivotne va\u017enosti. Me\u0111utim, Jugoslavija nije odustala od podr\u0161ke krajinskim Srbima i njihovoj separatisti\u010dkoj politici, pa je u tom dijelu sporazum ostao mrtvo slovo na papiru. No, sporazum je poticao i \"humano preseljenje\". Bilo je to posve u skladu s tvrdnjama predsjednika Tu\u0111mana da je \"etni\u010dko \u010di\u0161\u0107enje i etni\u010dka homogenizacija u\u017eas\", ali je, tako\u0111er, smatrao da \"u tom zlu koje se doga\u0111a ima ne\u0161to dobro u sebi jer stvara uvjete za dugotrajniju normalizaciju\".<\/p>\n<p>Franjo Tu\u0111man je jo\u0161 kao dokoni umirovljenik u osamdesetima u svom kabinetu u Nazorovoj ulici u Zagrebu zaklju\u010dio kako u \"etni\u010dkom \u010di\u0161\u0107enju i etni\u010dkoj homogenizaciji\" ima i \"ne\u0161to dobrog\". Tom je logikom koju godinu poslije, kad je postao hrvatski predsjednik, uzeo sebi za pravo da odredi \u010dija je ku\u0107a na teritoriju koji \u0107e Hrvati zadr\u017eati, a \u010dija na teritoriju koji Hrvati ne\u0107e zadr\u017eati, pa slijedom toga da se doti\u010dni mora s tog podru\u010dja iseliti. Takva anticivilizacijska logika, kojom je prakti\u010dki abolirana zlo\u010dina\u010dka praksa Milo\u0161evi\u0107eva re\u017eima proku\u0161ana ve\u0107 u ratu u Hrvatskoj 1991., dovela je vare\u0161ke Hrvate, ni krive ni du\u017ene, u situaciju da moraju napu\u0161tati vlastite ku\u0107e.<\/p>\n<p>Dakle, u takvoj situaciji, suo\u010deni s nadiru\u0107im jedinicama Armije BiH, oko 9000 vare\u0161kih Hrvata kre\u0107e u no\u0107i 3. studenoga na svoj \"kri\u017eni put\", kako su ga sami nazvali. Bili su to trenuci potpune dezorganizacije, strave i u\u017easa. Otprilike polovica ljudi i\u0161la je raznim prijevoznim sredstvima (autima, traktorima, autobusima), polovica pje\u0161ice. Iako snimljenog materijala o toj tragediji nema, logi\u010dno se name\u0107e usporedba s kalvarijom Vukovara dvije godine prije. Sjetite se slika vukovarskih \u017eena, djece i staraca kako pje\u0161a\u010de. Dio Vare\u0161ana pje\u0161a\u010dit \u0107e petnaestak dana i sve to vrijeme no\u0107it \u0107e djelomi\u010dno pod vedrim nebom, djelomi\u010dno pod \u0161atorima.<\/p>\n<p>Izbjegli\u010dka kolona i\u0161la je jedinim putem kojim je mogla pro\u0107i - preko srpskog teritorija. Ve\u0107 u selu Brgule pro\u017eivljavaju prve u\u017ease, jer neki srpski vojnici kupe novac i sve vrijednosti. Dodu\u0161e, mnogima se i nije imalo \u0161to uzeti, jer su bili bez novca - u Vare\u0161u su ionako prethodnih mjeseci gladovali.<\/p>\n<p>Dio kolone ve\u0107 je prvi dan stigao do Sokolca, ali onima koji su ostali u Brgulama, i iz njih nisu mogli, srpski su vojnici davali ne\u0161to za jelo. Pomagali su im i srpski lije\u010dnici. Pomagale su i me\u0111unarodne organizacije, ali iz Herceg-Bosne nije stizala nikakva pomo\u0107.<\/p>\n<p>U Brgulama su Vare\u0161ani ostali 3-4 dana, a onda su krenuli dalje. Kolona je i\u0161la prema jugu, mnogi su bili gladni i \u017eedni. A i dani, a pogotovo no\u0107i, u bosanskim planinama ve\u0107 su bili vrlo hladni. Izbjegli\u010dka je kolona zaobi\u0161la Sarajevo s istoka te se zaustavila 70-ak kilometara ju\u017eno od Vare\u0161a, u Trnovu. Me\u0111u izbjeglicama je vladao osje\u0107aj jada, prevarenosti i prepu\u0161tenosti samima sebi. Dugo se nije ni\u0161ta znalo o vojnicima i civilima koji su ostali u Vare\u0161u, u nekim su slu\u010dajevima bili potrebni mjeseci da se uop\u0107e sazna je li netko \u017eiv ili nije. Usprkos svim neda\u0107ama, u koloni je vladao red koji su odr\u017eavali same izbjeglice, uz pomo\u0107 me\u0111unarodnih organizacija.<\/p>\n<p>Netko je pro\u0161irio vijest da je krajnji cilj selidbe Ba\u0161ka Voda (kod Makarske), ali nitko od Vare\u0161ana donde nije stigao. Uostalom, bila je to dezinformacija, jer u Ba\u0161koj Vodi i okolnim naseljima nije bilo mjesta ni za mnogo manji broj izbjeglica.<\/p>\n<p>Kako jedinice Armije BiH nisu dopustile da izbjeglice prije\u0111u na teritorij pod kontrolom HVO-a, izbjegli\u010dka je kolona \u010dekala da srpske jedinice probiju koridor od Tar\u010dina do Kiseljaka.<\/p>\n<p>I tada su, do kraja studenoga, vare\u0161ki Hrvati postup\u00adno prevezeni u Kiseljak, Kre\u0161evo i Gromiljak. U samom Vare\u0161u ostalo je tek oko 600 Hrvata, a jo\u0161 oko stotinu u okolnim selima.<\/p>\n<p>U ratnom sukobu s Armijom BiH potkraj listopada i po\u010detkom studenoga poginulo je oko 80 vojnika HVO-a. Jo\u0161 je vi\u0161e bilo civilnih \u017ertava.<\/p>\n<p>U proteklih 25 godina u Vare\u0161 se vratio neznatan dio izbjeglica. I tako je u samo nekoliko dana od Hrvata prakti\u010dki o\u010di\u0161\u0107en Vare\u0161 i okolica.<\/p>\n<p>U posljednje vrijeme javljaju se, vi\u0161e nego proteklih godina, oni koji tvrde da je Herceg-Bosna za vrijeme rata branila interese bosanskohercegova\u010dkih Hrvata, a da ih brani i danas. Danas \u0107e ti i takvi obranu koncepcije Herceg-Bosne zaogrnuti u pla\u0161t \"borbe za prava Hrvata u BiH\", prikrivenog ili otvorenog zagovaranja \"tre\u0107eg entiteta\" itd.<\/p>\n<p>Na pamet mi ne pada s njima poimence polemizirati. Iznio sam pri\u010du o tragediji Vare\u0161ana kako bih pokazao koliko je \u0161uplja i, zapravo, nakazna ta njihova argumentacija o tome da je \"Herceg-Bosna najbolje \u0161titila prava Hrvata u ratu\".<\/p>\n<p>No, zagovornicima Herceg-Bosne nije bilo do ljudi za vrijeme rata, a nije im ni sada. Prvenstveno su promovirali neke svoje fiksne ideje ili se brinuli za svoje interese, \u010desto puke materijalne, te kako da se obrane od moralne odgovornosti, a neki i od kaznene. Njihova \u0161utnja ovih dana, kad bi trebalo komemorirati vare\u0161ku tragediju, najbolji je dokaz za to.<\/p>\n<p>Objavljeno: <a class=\"external\" title=\"external\" href=\"https:\/\/www.jutarnji.hr\/globus\/zasto-vatreni-zagovornici-herceg-bosne-sute-o-tragediji-vareskih-hrvata-8031365\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">07 nov 2018 | jutarnji-hr<\/a><\/p>\n<div  class=\"sn-data-post\"  data-id=\"41353\"  data-date=\"nov 7, 2018\"  data-title=\"Ivo Goldstein: Tragedija vare\u0161kih Hrvata i zlo\u010din u Brgulama\"  data-href=\"https:\/\/sanela.info\/wp\/bola\/08\/41353\/ivo-goldstein-tragedija-vareskih-hrvata-i-zlocin-u-brgulama\"  data-categories=\"Bosna\"><\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>PI\u0160E IVO GOLDSTEIN ZA GLOBUS - Za\u0161to vatreni zagovornici Herceg-Bosne \u0161ute o tragediji vare\u0161kih Hrvata Ivo Goldstein 07 nov 2018 Prvih dana studenoga prije to\u010dno 25 godina odvijala se ratna tragedija koju hrvatski mediji vjerojatno ne\u0107e obilje\u017eiti, iako u mnogo\u010demu sli\u010di vukovarskoj, koja se dogodila dvije godine prije. Radi se o izgonu i bijegu Hrvata [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":45151,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[12],"tags":[],"class_list":["post-41353","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-biha"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sanela.info\/wp\/bola\/08\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/41353","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/sanela.info\/wp\/bola\/08\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/sanela.info\/wp\/bola\/08\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sanela.info\/wp\/bola\/08\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sanela.info\/wp\/bola\/08\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=41353"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/sanela.info\/wp\/bola\/08\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/41353\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":45150,"href":"https:\/\/sanela.info\/wp\/bola\/08\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/41353\/revisions\/45150"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sanela.info\/wp\/bola\/08\/wp-json\/wp\/v2\/media\/45151"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sanela.info\/wp\/bola\/08\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=41353"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/sanela.info\/wp\/bola\/08\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=41353"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sanela.info\/wp\/bola\/08\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=41353"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}