\u2022 Veselin Gatalo je pun onih primordijalnih, kretenskih ratnih po\u0161alica o masovnim zlo\u010dinima<\/strong><\/p>\n 14 jul 2017 oslobodjenje-ba Boris De\u017eulovi\u0107<\/span><\/p>\n \u010citam nekidan u dva iza pono\u0107i na srpskim portalima tekstove o Srebrenici, kad nai\u0111em na vic. Imaju oni taj obi\u010daj, da u gluho doba no\u0107i pri\u010daju viceve o Srebrenici.<\/p>\n Elem, vozi se Mujo vozom, pa mu se sve \u010dovek na sedi\u0161tu preko puta pri\u010dinjava odnekud stra\u0161no poznat. \"Izvinte\", nije Mujo vi\u0161e mogao da izdr\u017ei, \"da niste vi slu\u010dajno Ratko Mladi\u0107?\" \"Jesam, li\u010dno\", potvrdio \u0111eneral, na \u0161ta \u0107e Mujo: \"Nemogu\u0107e!\" \"A ko si ti?\", zainteresovao se sada Mladi\u0107. \"Mujo\", predstavio se ovaj. \"Odakle si, Mujo?\", nastavio \u0111eneral. \"Iz Srebrenice\", odgovorio Mujo, a Ratko Mladi\u0107 \u0107e na to: \"Nemogu\u0107e!\"<\/p>\n U jednoj svojoj studiji o fenomenu viceva o Auschwitzu njema\u010dki etnolog Thomas Hauschild i kolega mu Alan Dundes sa Berkeleya ukorijenjenost takvog humora u njema\u010dkom dru\u0161tvu indicirali su ironi\u010dnom toponomastikom samog naziva Auschwitza, sastavljenog od \"Au!\", njema\u010dkog uzvika boli, ne\u0161to poput na\u0161eg \"jao\", potom pojma \"schwitz\", \u0161to zna\u010di \"znoj\", i kona\u010dno same rije\u010di \"witz\", koja je i u na\u0161e krajeve stigla kao \"vic\". Ironi\u010dno, eto, nadmo\u0107no duhoviti Balkan je i samu rije\u010d \"vic\", nemaju\u0107i svoje vlastite, uzeo od naroda na ra\u010dun \u010dijeg je smisla za humor smislio bezbrojne, hm, viceve.<\/p>\n Nije to, me\u0111utim, tema. U svojoj studiji profesori Dundes i Hauschild iznose zanimljivu tezu kako bolesni vicevi o Auschwitzu, \"vicevi o boli i znoju\", nose u sebi skriveni klju\u010d za razumijevanje: kad su se \u0161ezdesetih godina pojavili u njema\u010dkom urbanom folkloru - ne dakle vicevi o \u017didovima, ve\u0107 vicevi o \u017didovima u Auschwitzu - osim svih zna\u010denja koja takva pu\u010dka komunikacija nosi, bili su i pouzdan sociolo\u0161ki znak da je \u010dinjenicu koncentracijskih logora njema\u010dko dru\u0161tvo ugradilo u svoju svijest. Ne savjest, ali za po\u010detak svijest. Sigmund Freud o tome bi vam mogao pri\u010dati satima: \"witz\" - po definiciji uvijek, hm, nekorektan i nepristojan - \u010dovjekov je na\u010din borbe s vlastitim inhibicijama. A u cijeloj povijesti njema\u010dkog dru\u0161tva nije bilo sna\u017enije inhibicije od Auschwitza.<\/p>\n Kad sam \u010duo da je Veselin Gatalo u svojoj posljednjoj kolumni napisao kako je humana Mladi\u0107eva vojska pazila da u Srebrenici ne ubija \u017eene i djecu, mislio sam, majke mi, da je rije\u010d o ironiji i vicu. U tome bi smislu bio \u010dak i dobar, ne dakle od onih primordijalnih, kretenskih ratnih po\u0161alica, onih koji nikad nisu o Auschwitzu, ve\u0107 o \u017didovima: ovaj bi bolesni vic bio od onih njema\u010dkih \"witzeva\" \u0161to \u010dinjenicu zlo\u010dina iz podsvijesti ugra\u0111uju u svijest, a otamo u, hm - malo se amaterski bavim psihologijom, ovo je moj termin - podsavijest.<\/p>\n Ispalo je, me\u0111utim, da se Veselin Gatalo uop\u0107e nije zajebavao. U svom tekstu on, dakako, masakr u Srebrenici ne osporava, samo se ve\u0107 uobi\u010dajeno i bolno banalno sva\u0111a s kvalifikacijom genocida, pa ga tako velikodu\u0161no spominje kao \"nesumnjiv ratni zlo\u010din\", dodav\u0161i onako usput, kurvinski sakriveno u zagradama - \"jedan od brojnih u Bosni i Hercegovini, ali jedan od rijetkih bez mrtvih \u017eena i djece\".<\/p>\n Na stranu \u010dinjenica da je tih julskih dana oko Srebrenice, jebiga, ubijeno i \u017eena i djece, a u zagradama naro\u010dito djece: taj se \"nesumnjivo\" to\u010dan podatak, me\u0111utim, ispostavlja tek kao nenamjerna kolateralna \u0161teta, gre\u0161ka u sistemu. U Srebrenici su sistematski ubijani vojno sposobni mu\u0161karci - istina, s dosta fleksibilno protuma\u010denim dobnim granicama vojne sposobnosti - pa je osobita pa\u017enja, kako nam nedvosmisleno sugerira Gatalo, poklonjena \u017eivotima \u017eena i djece. U zagradama, jasno, s visokim postotkom uspje\u0161nosti.<\/p>\n U veli\u010danstvenom obratu, jedan od elemenata iz \u0161kolske definicije genocida - sustavno uni\u0161tavanje neke etni\u010dke grupe, ili dijela te grupe, onemogu\u0107avanjem prirodne reprodukcije - Gatalo tako predstavlja kao dokaz da genocida nije bilo. Po prilici kao kad bih genocid nad hrvatskim Srbima u Oluji - ako, naime, Gatalo ima pravo na izdvojeno mi\u0161ljenje o pravomo\u0107no presu\u0111enom genocidu kao o \"obi\u010dnom\" zlo\u010dinu, imam i ja valjda pravo o \"obi\u010dnom\" etni\u010dkom \u010di\u0161\u0107enju cijele jedne nacionalne manjine misliti kao o nikad pravomo\u0107no presu\u0111enom genocidu - branio \"nesumnjivom\" \u010dinjenicom da su iz Hrvatske protjerani samo Srbi.<\/p>\n \u0160tovi\u0161e, ve\u0107 i samo sustavno ubijanje srebreni\u010dkih mu\u0161karaca - za\u0161to ne u\u0107i kroz vrata tako \u0161iroko otvorena zloj namjeri? - on tako predstavlja kao gotovo \"civilizirani\" zlo\u010din, istina \"jedan od brojnih u Bosni i Hercegovini\", ali ne kao ostali, divlja\u010dki, krvavi i nasumi\u010dni, ve\u0107 \"jedan od rijetkih\" samo nad mu\u0161karcima, dakle ne samo human, ve\u0107 i sistematski, upravo njema\u010dki pedantno organiziran i proveden.<\/p>\n Srebreni\u010dki masakr - kako sam ja barem shvatio Gatala - bio je, ukratko, velika humanitarna operacija, akcija spa\u0161avanja \u017eena i djece koje su njihovi bijedni mu\u017eevi, o\u010devi i bra\u0107a kukavi\u010dki ostavili na milost i nemilost srpskoj vojsci.<\/p>\n Za slu\u010daj da mislite da se to sad ja zajebavam, evo jo\u0161 malo Gatala: \"Mno\u0161tvo doga\u0111anja, ljudi iz cijeloga svijeta do\u0107i \u0107e obilje\u017eiti godi\u0161njicu proboja mu\u0161karaca iz Srebrenice iz obru\u010da i pogibije istih, a istodobno i ratnog zlo\u010dina strijeljanja zarobljenih. Mu\u0161karci su istodobno napustili svoje \u017eene i djecu ostaviv\u0161i ih na milost i nemilost neprijatelju.\"<\/p>\n Tek toliko da se zna. Jest, bio je \"nesumnjiv zlo\u010din\", ali kakvi to neljudi i zvijeri ostavljaju \u017eene i djecu?<\/p>\n Sva\u0161ta se, eto, u ovih dvadeset i pet godina reklo i napisalo o ratu u Bosni i Hercegovini, sva\u0161ta se u posljednjih dvadesetak godina reklo i napisalo o Srebrenici, ali ne pamtim da sam pro\u010ditao i\u0161ta tako dijaboli\u010dno kao \u0161to je Gatalova advokatura srebreni\u010dkog genocida, najprije svo\u0111enjem na \"obi\u010dni\" ratni zlo\u010din, \"jedan od mnogih\", a onda i na \"jedan od rijetkih\" me\u0111u njima u kojemu se osobito pazilo na \u017eene i djecu. Uzgred budi re\u010deno ostavljene na cjedilu od svojih kukavnih mu\u0161karaca. Koji ni\u0161ta bolje stoga nisu valjda ni zaslu\u017eili. Naravno da Gatalo to ne misli, jedino \u0161to za to nema materijalnih dokaza.<\/p>\n Tako ne\u0161to, na koncu, ni Risti \u0110ogi nikad nije si\u0161lo s uma. Demon je barem pri\u010dao witzeve. Pa ako su \u0110ogini umobolni, zlo\u0107udni vicevi po Hauschildu i Dundesu bili barem znak svijesti o zlo\u010dinu, Gatalova se svijest o zlo\u010dinu ispostavlja tek kao maligni kafanski vic.<\/p>\n Elem, \u0161etao Veselin Gatalo po Poto\u010darima i ugledao Fatin ni\u0161an, pa \u0107e iznena\u0111en: \"Nemogu\u0107e!\"<\/p>\n