\u2022 \u010cinjenica je da ve\u0107ina odraslih osoba ne prepoznaje smisao i vrijednost kr\u0161\u0107anstva niti je zainteresirana uklju\u010diti vjeru i Crkvu u svoj \u017eivot. Ali kome ja to govorim, nadbiskupu Dra\u017eenu Kutle\u0161i i \u0161efu Glasa Koncila Branimiru Stani\u0107u<\/strong><\/p>\n \u2022 01 sep 2024 nacional-hr, Drago Pilsel<\/span><\/p>\n Nije li \u010dudno, gospodine nadbiskupe Dra\u017eene Kutle\u0161a, predsjedni\u010de \"Hrvatske biskupske konferencije\", koji toliko volite odre\u0111ivati \u0161to \u0107e se i kako \u0107e se vjerovati u Hrvatskoj, \u0161to se ljudi tako rado bore za svoju vjeru, a tako nerado \u017eive po njezinim zakonima?<\/p>\n Naime, kaj: na mre\u017enim stranicama svjetski utjecajnog washingtonskog Istra\u017eiva\u010dkog centra Pew, u \u010dlanku Jonathana Evansa od 9. kolovoza, predstavljeni su rezultati istra\u017eivanja o najreligioznijim mjestima na svijetu i va\u017enosti svakodnevne molitve. Prema istra\u017eivanju, tek 42 posto Hrvata smatra vjeru va\u017enom u \u017eivotu, a 40 posto dnevno moli. Zar nije porazno, odnosno, gdje vam je baza, gospodine nadbiskupe?<\/p>\n Tijekom vi\u0161e od desetak godina je Istra\u017eiva\u010dki centar Pew, javlja IKA, proveo istra\u017eivanja koja su bila usmjerena na prakticiranje religija diljem svijeta. Neka od pitanja postavljenih postavljana u istra\u017eivanju bila su npr.: \"Koliko je vjera va\u017ena u va\u0161em \u017eivotu?\", te \"Koliko \u010desto molite?\". Koriste\u0107i ova pitanja, uglavnom se vidi sli\u010dan obrazac u 102 zemlje i teritorija koji su bili istra\u017eivani izme\u0111u 2008. i 2023. godine.<\/p>\n Mjesta koja su prema ovim istra\u017eivanjima najreligioznija uglavnom se nalaze na podru\u010dju Subsaharske Afrike, u Latinskoj Americi i Bliskom istoku - sjeveru afri\u010dke regije.<\/p>\n Mjesta koja su najmanje religiozna uglavnom su u Europi i isto\u010dnoj Aziji.<\/p>\n Istra\u017eivanje je dio projekta \"Pew-Templeton Global Religious Futures\", koji analizira vjerske promjene i njihov utjecaj na dru\u0161tva diljem svijeta. Podaci za gotovo 100 drugih zemalja i teritorija u ovoj analizi potje\u010du iz prethodnih istra\u017eivanja usmjerenih na religiju provedenih izme\u0111u 2008. i 2023.<\/p>\n Ljudi s podru\u010dja Subsaharske Afrike su me\u0111u onima koji \u0107e najvjerojatnije re\u0107i da im je religija vrlo va\u017ena u \u017eivotu. Najvi\u0161e to ka\u017eu Indone\u017eani i Senegalci, 98 posto, najmanje 90 posto odraslih to ka\u017ee u Maliju, Tanzaniji, Gvineji Bisau, Ruandi i Zambiji...<\/p>\n Nasuprot tome, ljudi u gotovo svim ispitanim europskim zemljama neki su od onih koji \u0107e u najmanje slu\u010dajeva re\u0107i da im je religija vrlo va\u017ena u \u017eivotu. U Estoniji, \u010ce\u0161koj, Danskoj, \u0160vicarskoj, Ujedinjenom Kraljevstvu, \u0160vedskoj, Latviji i Finskoj to ka\u017ee 10 posto ili manje odraslih osoba.<\/p>\n Najnezainteresiraniji za religiju su Japanci, ne\u0161to ispod 10 posto.<\/p>\n Rekoh i ponovimo: na pitanje koliko im je religija va\u017ena u \u017eivotu pozitivno je odgovorilo 42 posto anketiranih gra\u0111ana Hrvatske, mahom katolici. Koliko na\u0161ih ljudi dnevno moli? Njih 40 posto. Toliko i a propos tvrde da su Hrvati katoli\u010dka<\/b>, \u0161tovi\u0161e, kako smo \u010duli ovih dana, marijanska<\/b> nacija. Kajgod!<\/p>\n Za\u0161to je tomu tako? Dra\u017een Kutle\u0161a na ovo ne reagira, on ponavlja molitvice Stepincu, citira Stepinca...<\/p>\n Istina je da \u0161iroki slojevi gra\u0111ana ne \u0161ljive Stepinca ni tih 10 posto japanske pobo\u017enosti, i mo\u017ee se glavni urednik Glasa Koncila Branimir Stani\u0107 ljutiti do mile volje - to je tako. Elem, poznato je da ve\u0107ina vjerou\u010denika nakon sakramenta potvrde prestaje i\u0107i u crkvu, izme\u0111u ostalog zato \u0161to ni njihovi roditelji ne idu redovito ili nikada i ne idu u crkvu.<\/p>\n S druge strane, kod velike ve\u0107ine prakti\u010dnih vjernika, \u010dak i onih obrazovanijih, poznavanje temeljnih sadr\u017eaja kr\u0161\u0107anske vjere ostalo je na infantilnoj, tradicionalnoj i formalnoj razini. Sveop\u0107a relativizirana vjera sve vi\u0161e postaje identitetsko pitanje, koje je na na\u0161im prostorima \u010desto povezano s nacionalnim pitanjem, a u posljednje vrijeme i s (neo)konzervativnim ideolo\u0161kim strujanjima koja se pozivaju na kr\u0161\u0107anske vrijednosti premda su nerijetko udaljena od slu\u017ebenoga nau\u010davanja Crkve, kazali su neki predava\u010di na ovogodi\u0161njem Teolo\u0161ko-pastoralnom tjednu (odnosno danima).<\/p>\n Name\u0107u se tu dva pitanja: za\u0161to velik broj odraslih osoba ne osje\u0107a ili zanemaruje va\u017enost vjere u svom \u017eivotu i nema potrebu prakticirati vjeru i duhovno rasti u sklopu crkvene zajednice? Za\u0161to i velik broj prakti\u010dnih vjernika ima oskudno znanje o svojoj vjeri i gotovo nikakav uvid u nau\u010davanje Crkve, osobito u evangelizacijskoj perspektivi Drugoga vatikanskoga koncila, koja predmnijeva zrele, osvije\u0161tene i anga\u017eirane kr\u0161\u0107ane?<\/p>\n Mizerna \u010ditanost Glasa Koncila (zbog \u010dega se Branimir Stani\u0107 jako boji za svoju stolicu) svakako je pokazatelj da su zaklju\u010dci TPT-a precizni. Uostalom, dok su Mikleni\u0107 i Stani\u0107 negirali usta\u0161ke zlo\u010dine u Glasu Koncila, godinama su to radili kojekakvim opskurnim feljtonima, umirale su bakice zbog kojih se Glas Koncila i kupovao. Ergo, nekih par tisu\u0107a ljudi taj list jo\u0161 uzimaju doma, ne\u0161to vi\u0161e slu\u0161aju Radio Mariju ili HKR, logi\u010dno je da se Laudato TV unutar tih 40 posto zainteresiranih za vjeru prati, iako su brojke o gledanosti daleko ni\u017ee, ali lagano i pouzdano - Crkva u Hrvatskoj gubi kontakt s ljudima. \u017dalosno, ali je tako, dok istodobno nadbiskup Kutle\u0161a izigrava i Papu i crkvene dokumente.<\/p>\n U sada\u0161njem trenutku Crkve u Hrvatskoj prevladava dihotomija izme\u0111u nominalnoga i sociokulturnoga katoli\u010danstva te stvarne i u\u010dinkovite prisutnosti katoli\u010dkih vjernika u hrvatskom dru\u0161tvu.<\/p>\n \u010cinjenica je da ve\u0107ina odraslih osoba ne prepoznaje smisao i vrijednost kr\u0161\u0107anstva niti je zainteresirana uklju\u010diti vjeru i Crkvu u svoj \u017eivot.<\/p>\n Ali kome ja to govorim? I sada bismo, \u0161to, trebali vjerovati da spomenuti Kutle\u0161a i Stani\u0107 mogu reevangelizirati ovaj prostor?<\/p>\n